Mozaik okusa Kvarnera u riječkom Exportdrvu otvorio godinu u znaku Europske regije gastronomije
Svečanim otvorenjem manifestacije „Mozaik okusa Kvarnera – Kvarner za stolom“ u riječkom Exportdrvu službeno je nastavljen niz događanja kojima se tijekom 2026. godine predstavlja Kvarner kao Europska regija gastronomije. Riječ je o naslovu koji je regiji dodijelio Međunarodni institut za gastronomiju, kulturu, umjetnost i turizam, IGCAT, čime je Kvarner i na europskoj razini dodatno potvrđen kao prostor snažne gastronomske tradicije, lokalnih namirnica, raznolikih kulinarskih identiteta i održivog turističkog razvoja. U tom je kontekstu događanje u Rijeci imalo dvostruku ulogu: bilo je i javna prezentacija regionalnog bogatstva i poruka da gastronomija na Kvarneru više nije samo pratnja turističke ponude, nego jedan od njezinih najvažnijih sadržaja. Za posjetitelje koji planiraju dulji obilazak kvarnerskih gastro priča posebno je važna i praktična strana putovanja, pa se već pri planiranju dolaska isplati pogledati
smještaj u Rijeci i na Kvarneru kako bi iskustvo obilaska događanja, restorana i lokalnih proizvođača bilo cjelovito.
Manifestacija u Exportdrvu zamišljena je kao pregled kvarnerskog gastronomsko-kulturnog identiteta na jednom mjestu. Njezin je cilj bio pokazati raznolikost i autentičnost kuhinja koje čine ovu regiju, od urbanih riječkih interpretacija suvremene gastronomije do jela i proizvoda duboko ukorijenjenih u otočnu, primorsku i goransku tradiciju. Upravo je ta ideja gastronomske cjeline sastavljene od više snažnih lokalnih priča i jedna od temeljnih poruka projekta Europske regije gastronomije: Kvarner ne nastupa kao jedinstvena kuhinja u uskom smislu, nego kao prostor u kojem se susreću more i zaleđe, ribarska i pastirska tradicija, građanska slastičarska baština, otočna jednostavnost i suvremena restoranska kreativnost. Takav pristup posljednjih se godina sustavno razvija kroz regionalne i gradske projekte brendiranja gastronomije, edukacije ugostitelja, promociju autohtonih proizvoda i povezivanje turizma s poljoprivredom, vinima, maslinarstvom i kulturnom baštinom.
Kvarner kao gastronomska regija sastavljena od više jakih lokalnih identiteta
U riječkom Exportdrvu predstavljen je svojevrstan presjek cijele regije. Na jednom mjestu okupile su se subregije Rijeka i Riječki prsten, Opatijska rivijera, Gorski kotar, Crikveničko-vinodolska rivijera te kvarnerski otoci Krk, Rab, Cres i Lošinj. Upravo se u toj geografskoj širini krije jedna od najvećih prednosti Kvarnera. Dok obalne sredine baštine snažnu mediteransku i ribarsku tradiciju, otoci čuvaju prepoznatljivu kuhinju temeljenu na janjetini, sirevima, ribi, maslinovom ulju i desertima s dubokim povijesnim korijenima, a Gorski kotar regiji daje sasvim drukčiji, kontinentalni sloj okusa. Zato kvarnerska gastronomija nije jednodimenzionalna i ne može se svesti na nekoliko najpoznatijih jela. Ona je mozaik u pravom smislu riječi, a upravo je to i poruka ove manifestacije: pokazati da se regionalni identitet gradi iz različitosti, a ne iz uniformnosti.
Takav pristup usklađen je i sa širim strateškim smjerom razvoja destinacije. Turistička zajednica Kvarnera i partneri posljednjih godina naglašavaju da gastronomija nije samo pitanje restoranske ponude, nego važan alat za pozicioniranje regije na zahtjevnijem turističkom tržištu. U službenim prezentacijama projekta ističe se kako titula Europske regije gastronomije treba povećati međunarodnu vidljivost, ojačati suradnju među dionicima i dodatno povezati ugostitelje, proizvođače, vinare i turistički sektor. To je osobito važno u vremenu kada gosti sve češće biraju odredišta upravo prema kvaliteti hrane, autentičnosti iskustva i mogućnosti da upoznaju lokalnu kulturu kroz stol. Za posjetitelje koji žele upoznati više od jedne kvarnerske subregije takvo putovanje prirodno otvara potrebu za planiranjem rute, pa je korisno istražiti i
ponude smještaja na Kvarneru u blizini gradova, otoka i mjesta u kojima se održavaju gastro programi.
Rijeka kao urbano gastronomsko središte i ulaz u kvarnersku gastro priču
Posebno mjesto na manifestaciji imala je Rijeka, grad koji se posljednjih godina sve jasnije profilira kao urbano gastronomsko središte Kvarnera. U riječkom predstavljanju spojeni su suvremeni deserti, riblji specijaliteti i craft pića, čime se nastojalo pokazati kako lokalna scena danas više nije ograničena na tradicionalni repertoar, nego sve češće nudi kreativne interpretacije oslonjene na domaće namirnice i regionalni karakter. Slastičarske kreacije poput summer rose, redovnice, orašara, badema, kokosa, manga i macarona upućivale su na moderniji, vizualno atraktivan i tržišno prilagodljiv segment riječke ponude, dok su jela poput rižota sa škampima i šparogama te medaljona od grdobine u bijelom vinu sa škampima i šparogama ostala čvrsto vezana uz kvarnersko more i sezonske sastojke.
Iza te riječke priče stoje i konkretni akteri lokalne gastro scene, od restorana i slastičarnica do zanatskih pekara i craft destilerija. Time je dodatno naglašeno da se identitet destinacije ne gradi samo kroz velike institucije i kampanje, nego i kroz rad pojedinačnih ugostitelja i proizvođača koji svakodnevno stvaraju iskustvo grada. U širem smislu to se nadovezuje na projekt Riječkih gastronomskih luka, kojim se posljednjih godina nastoji profilirati i specijalizirati ugostiteljsku ponudu grada. Službeni podaci Turističke zajednice grada Rijeke pokazuju da je riječ o projektu kojim se restorani i drugi ugostiteljski objekti objedinjuju pod zajedničkim brendom, uz isticanje posebnosti njihove ponude. Kada se to spoji s velikim regionalnim projektom kao što je Europska regija gastronomije, Rijeka dobiva priliku pozicionirati se ne samo kao tranzitna ili kulturna točka, nego kao grad u koji se dolazi i zbog stola. Onima koji žele više dana istraživati riječku scenu, od tržnice i ribarnice do restorana i manifestacija, koristan je i
smještaj blizu mjesta događaja kako bi obilazak bio jednostavniji.
Od bakarske maneštre do creske janjetine: kako je predstavljen gastronomski identitet regije
Sadržajno najjači dio događanja bio je upravo presjek jela i proizvoda koji su pokazali širinu kvarnerske gastronomije. U ponudi su se našla jela koja pripadaju različitim lokalnim tradicijama: bakarska maneštra od mrkača, lignji, leće i ječma, brodet od tune, lignje na saft, salata od sipe, gulaš od creske janjetine, otočni sirevi i lokalna maslinova ulja. Takva kombinacija nije bila tek niz atraktivnih zalogaja za kušanje, nego promišljena prezentacija regionalne kuhinje koja počiva na sezonalnosti, lokalnim sastojcima i različitim povijesnim utjecajima. U tom se izboru vidi i ključna razlika između kvarnerske gastronomije i standardizirane turističke ponude koja se može pronaći gotovo posvuda: kvarnerska jela najčešće proizlaze iz konkretnog prostora, uvjeta života i dostupnih namirnica.
Jednako je važan bio i desertni te slastičarski segment. Posjetitelji su mogli kušati rapsku tortu, bakarsku tortu, muštaćone, cresku rožicu, grašnjak, veprinačke i grobničke kekse, kao i sladoled od grobničkog sira. To su proizvodi koji nadilaze puku gastronomsku znatiželju jer istodobno govore i o kulturnom pamćenju regije. U vrijeme kada se turistička ponuda često svodi na vizualno privlačne, ali sadržajno zamjenjive formate, upravo takvi deserti i tradicijski recepti vraćaju fokus na autentičnost. Neki od tih zalogaja rijetko se nalaze u svakodnevnoj širokoj ponudi, što dodatno povećava važnost ovakvih manifestacija: one ne služe samo promociji, nego i očuvanju znanja, recepata i proizvodnih praksi koje bi bez stalne javne prisutnosti lako pale u zaborav.
Zašto je titula Europske regije gastronomije važna više od same promocije
Važnost manifestacije u Exportdrvu ne proizlazi samo iz bogatstva ponuđenih jela, nego i iz šireg institucionalnog i razvojnog okvira u kojem se događa. Kvarneru je titulu Europske regije gastronomije za 2026. dodijelio IGCAT, međunarodna organizacija koja kroz taj program potiče regije da jačaju lokalni identitet, održivost, gastronomsku inovaciju, suradnju zajednice i zaštitu kulinarske baštine. U obrazloženjima vezanima uz dodjelu titule istaknuti su upravo elementi koji su vidljivi i na ovoj manifestaciji: oslanjanje na lokalnu gastronomiju, povezivanje kulturne baštine s turizmom, poticanje cjelogodišnjeg razvoja destinacije i jačanje suradnje među različitim sektorima. Drugim riječima, riječ nije samo o promotivnoj etiketi, nego o međunarodnom priznanju za dugotrajan i strateški vođen proces.
Turistička zajednica Kvarnera u svojim službenim predstavljanjima projekta navodi da je do ove pozicije regija došla nakon višegodišnjeg rada kroz projekte poput Kvarner Gourmet, Kvarner Food i Kvarner Wines, uz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja, obrazovnih ustanova i turističkih zajednica. Taj kontinuitet važan je jer pokazuje da titula nije došla slučajno ni preko noći. Ona je rezultat nastojanja da se gastronomija prepozna kao razvojna poluga, a ne tek kao dekor turističke razglednice. U tom smislu događanje u Exportdrvu ima i simboličku vrijednost: ono pokazuje da se europsko priznanje pokušava prevesti u konkretan javni sadržaj dostupan građanima, gostima, ugostiteljima i proizvođačima.
Što su poručili organizatori i lokalni dužnosnici
Na otvorenju je direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa poručio da Kvarner, Rijeka i Riječki prsten imaju snažnu gastronomsku tradiciju, ali i velik potencijal koji sve više dolazi do izražaja. Naglasio je da je u posljednjim godinama uložen znatan trud kako bi se podigla kvaliteta ponude i kako bi gastronomija u Rijeci dobila jasniji identitet na turističkoj karti regije. Posebno je istaknuo da projekti poput Riječkih gastronomskih luka pokazuju kako se lokalna tradicija, kvalitetne namirnice i kreativnost chefova mogu oblikovati u autentičan i moderan turistički proizvod. Takva je poruka važna jer otkriva u kojem se smjeru razvija riječka turistička politika: manje oslanjanja na generičnu ponudu, a više na specifičnost mjesta.
Direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov naglasila je da je cilj ovakvih događanja istaknuti posebnost svake kvarnerske subregije i kroz tu raznolikost graditi zajedničku prepoznatljivost Kvarnera kao Europske regije gastronomije. Prema njezinim riječima, autentična i autohtona gastronomija jedan je od najsnažnijih identitetskih slojeva regije, a upravo događaji poput „Mozaika okusa“ omogućuju da posjetitelji na jednom mjestu dožive širinu kvarnerske tradicije. U ranijim službenim nastupima vezanima uz projekt također je isticala da je riječ o promišljenom i strateškom radu koji otvara nove mogućnosti za ugostitelje, vinare, proizvođače i cijelu regiju, te da 2026. treba biti godina u kojoj će Kvarner posebno snažno istaknuti svoju gastronomsku priču na europskom tržištu.
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić ocijenila je da je titula Europske regije gastronomije 2026. veliko priznanje za Kvarner i potvrda rada ugostitelja, vinara i proizvođača koji godinama grade prepoznatljiv identitet regije kroz vrhunske okuse i doživljaje. Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić naglasio je da priznanje potvrđuje godine sustavnog rada, jasnu viziju i zajedništvo brojnih dionika uključenih u razvoj regije. U takvim se izjavama vidi i važan političko-razvojni sloj ove priče: gastronomija se više ne promatra samo kao sastavni dio ugostiteljstva, nego kao područje u kojem se spajaju turizam, poljoprivreda, kulturna baština, lokalna proizvodnja i identitet zajednice.
Exportdrvo kao simbol javnog prostora za velike regionalne priče
Nije nevažno ni to što je otvorenje održano upravo u Exportdrvu. Riječ je o velikoj hali u riječkoj luci koja je nakon uređenja postala jedan od najprepoznatljivijih gradskih prostora za kulturne, javne i sajamske programe. Grad Rijeka navodi da je obnovljeni prostor namijenjen raznovrsnim javnim sadržajima i da je dosadašnja praksa pokazala njegov velik potencijal za organizaciju manifestacija različitog karaktera. U tom smislu izbor Exportdrva za „Mozaik okusa Kvarnera“ nosi dodatnu simboliku. Gastronomija se ovdje ne predstavlja u zatvorenom krugu struke, nego u otvorenom gradskom prostoru koji je već prepoznat kao mjesto susreta kulture, publike i suvremenih događanja.
Takav ambijent odgovara i samoj naravi manifestacije. Kvarner se kroz ovu godinu ne želi predstavljati samo kao regija restorana i kuhinja, nego kao prostor doživljaja u kojem se hrana povezuje s pričom, poviješću, krajolikom i načinom života. Upravo zato i praktične informacije za putovanje dobivaju na važnosti: posjetitelji koji namjeravaju obići Rijeku, Opatiju, otoke ili goranski dio regije često traže i
smještaj za posjetitelje Kvarnera kako bi gastronomski izlet pretvorili u višednevni boravak. Za regiju je to važan iskorak jer takva putovanja generiraju veću potrošnju, dulji ostanak i snažniju vezu gosta s destinacijom.
Gastronomija kao motiv dolaska, a ne samo dodatak putovanju
Jedna od ključnih poruka cijelog projekta jest da gastronomija na Kvarneru postaje samostalan motiv dolaska. To je u skladu i s recentnim trendovima u turizmu, u kojima gosti sve češće traže iskustva povezana s lokalnom hranom, autentičnim proizvodima, radionicama, vinskim cestama, tržnicama i festivalima. Kvarner pritom ima više komparativnih prednosti: razvedenu obalu, otoke, razvijenu ugostiteljsku tradiciju, lokalna vina, maslinova ulja, niz prepoznatljivih autohtonih jela i relativno kratke udaljenosti između vrlo različitih gastronomskih krajolika. U jednom danu moguće je krenuti iz urbanog riječkog središta, nastaviti prema Opatijskoj rivijeri, prijeći na otok ili otići u zaleđe, a posvuda susresti drukčiji okusni potpis.
Zbog toga manifestacije poput „Mozaika okusa Kvarnera“ imaju funkciju mnogo širu od promotivne. One služe kao ulazna točka u regionalnu priču i kao poziv gostima da ono što su kušali na događaju nastave istraživati na izvornim lokacijama. Rapska torta tako vodi prema Rabu, creska janjetina prema Cresu, lokalni sirevi i maslinova ulja prema otočnim proizvođačima, bakarska maneštra prema tradiciji riječkog zaleđa, a riječke riblje interpretacije prema gradskim restoranima i tržnici. U tome se krije i pravi potencijal godine Europske regije gastronomije: da manifestacijski kalendar ne ostane sam sebi svrha, nego da stvori stvaran promet prema lokalnim proizvođačima, ugostiteljima i destinacijama.
Godina u kojoj će se mjeriti stvarni dosezi kvarnerske gastro strategije
Pred Kvarnerom je sada zahtjevniji dio posla od samog osvajanja priznanja. Titula Europske regije gastronomije donosi vidljivost i prestiž, ali tek će niz događanja tijekom 2026. pokazati koliko je regija spremna tu priliku pretvoriti u dugoročnu korist. U tom će smislu važni biti kontinuitet programa, uključenost lokalnih dionika, kvaliteta prezentacije, povezanost manifestacija s konkretnom ponudom na terenu i sposobnost da se lokalna autentičnost ne pretvori u folklorni dekor, nego ostane stvarna razvojna snaga. Dosadašnje poruke organizatora idu upravo u tom smjeru: naglasak je na suradnji, edukaciji, uključivanju ugostitelja i proizvođača te na jačanju prepoznatljivosti cijele regije, a ne samo pojedinačnih punktova.
Otvorenje u Exportdrvu zato je više od jednokratnog predstavljanja jela i pića. Ono je javni početak godine u kojoj Kvarner želi pokazati da gastronomija može biti snažan identitetski i gospodarski resurs, podjednako važan za lokalnu zajednicu i za tržišno pozicioniranje regije. Ako se taj zamah održi kroz cijelu godinu, Kvarner bi europsku titulu mogao pretvoriti u trajniju prednost: u regiju koju se ne posjećuje samo zbog mora, pogleda i odmora, nego i zbog vrlo konkretne, raznolike i prepoznatljive kuhinje koja na stolu priča priču cijelog kraja.
Izvori:- IGCAT – službena objava o dodjeli titule Kvarneru kao Europskoj regiji gastronomije 2026. i obrazloženje značaja priznanja- Visit Rijeka – pregled procesa kojim je Kvarner došao do titule te kontekst projekata Kvarner Gourmet, Kvarner Food i Kvarner Wines- Visit Rijeka – službene informacije o predstavljanju projekta Kvarner – Europska regija gastronomije 2026., edukacijama i planiranom uključivanju dionika- Grad Rijeka – podaci o prostoru Exportdrva i njegovoj ulozi kao javnog mjesta za velika gradska i regionalna događanja- Visit Rijeka – službeni opis projekta Riječke gastronomske luke i razvoja riječke gastronomske ponude- Kvarner Tourist Board – službeni pregled gastronomske raznolikosti Kvarnera po subregijama i ključnim lokalnim proizvodima
Kreirano: subota, 14. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini