Izložba “Ljudi koji čine karneval” na Korzu otvara Riječki karneval 2026. i najavljuje veliku povorku

Peto godišnje doba stiže na Korzo: izložba “Ljudi koji čine karneval” otvara Riječki karneval 2026.

Rijeka je ponovno ušla u razdoblje koje se ovdje ne mjeri kalendarom, nego raspoloženjem grada. Uoči vrhunca maškaranih događanja, na riječkom Korzu postavljena je izložba fotografija “Ljudi koji čine karneval”, a njezina je poruka jednostavna: Riječki karneval nisu samo povorke, glazba i kostimi, nego prije svega ljudi koji ga nose iz godine u godinu.

Izložba je raspoređena na postamentima duž Korza i može se razgledati od 08. do 16. siječnja 2026. godine. U središtu su karnevalisti i članovi grupa koje se u Rijeci i okolici prepoznaju po tome da ne “dolaze na karneval”, nego ga žive cijele godine. Dok prolaznici uobičajeno zastanu zbog fotografije, ovdje se zadržavaju zbog priče koja stoji iza nje: tko su ljudi pod maskama, koliko traje njihov put do jednog karnevalskog dana i zašto se mnogi od njih prvi put maskiraju još kao djeca, a kasnije s istom strašću izrađuju kostime i prenose običaje na vlastitu djecu i unuke.

Ako planiraš dolazak u grad u narednim tjednima, korisno je na vrijeme provjeriti ponude smještaja u Rijeci, jer karnevalska sezona tradicionalno pojača interes posjetitelja, osobito oko najvećih povorki na Korzu.

Izložba koja vraća fokus na ljude, a ne na spektakl

Fotografije na Korzu ne pokušavaju “uhvatiti” samo šarenilo i buku, nego ono što se inače vidi tek iznutra: pripreme koje traju mjesecima, obiteljske rutine koje se ponavljaju svake zime, radionice u kojima se kroji, lijepi, boja i popravlja, te posebna vrsta zajedništva koju karneval stvara među ljudima koji se možda i ne bi susreli da nema maškara.

Motiv “običnih” ljudi namjerno je istaknut. U riječkom se karnevalu često govori da je on način života, a ova izložba taj slogan pretače u konkretna lica i konkretne biografije. Neki su u karnevalskoj priči desetljećima, neki su tek preuzeli odgovornosti starijih, ali zajedničko im je da karneval doživljavaju kao prostor slobode, kreativnosti i društvenog komentara, bez potrebe za velikim objašnjavanjima.

Personalizirana kampanja “Ljudi koji čine karneval”: četiri lica, četiri priče

Izložba na Korzu ujedno je i uvod u personaliziranu komunikacijsku kampanju “Ljudi koji čine karneval”, kojom se ove sezone u prvi plan stavljaju karnevalisti koji karneval žive 365 dana u godini. Lica kampanje dolaze iz različitih karnevalskih sredina i grupa, a zajedničko im je da predstavljaju energiju koja karneval drži živim i izvan “velikih datuma”.

U kampanji su istaknuti Dora Pilepić iz karnevalske skupine Siti i pijani, Sandra Picco iz Draških maškara, Leo Rudan iz Lumber kluba Opatija te Dino Dolušić iz Zametskih zvončara. Svaki od njih kroz vlastitu perspektivu opisuje zašto se karneval ne svodi na jedan izlazak ili jedan nastup, nego na ustrajnost, rad i emociju.

Sandra Picco karneval opisuje kao stalno stanje, a ne sezonu: “Za mene karneval nikada ne prestaje. To je emocija, zajedništvo i ponos koji se žive cijelu godinu”, poručuje, uz naglasak da se prava vrijednost karnevala osjeti tek kada zajednički trud oživi na Korzu i kada publika prepozna sve ono što je prethodilo tom trenutku.

Dora Pilepić, koja iza sebe ima iskustvo i u ulozi kraljice Riječkog karnevala, karneval vidi kao vrijeme u kojem grad postaje pozornica smijeha i veselja, ali i prostor u kojem se kreativnost i tradicija “govore” kroz masku. Njezina poruka je jasna i izravna: karneval se ne promatra sa strane, nego se doživljava, sudjeluje u njemu, ulazi u njegov ritam i logiku.

Leo Rudan iz Lumber kluba Opatija fokus stavlja na publiku i na smisao karnevalske geste: “Biti karnevalist znači razveseljavati druge. Smijeh publike je najveća nagrada jer pokazuje da smo prenijeli poruku”, kaže, uz naglasak da karneval u isto vrijeme spaja tradiciju, zabavu i zajedništvo, bez potrebe da jedno poništi drugo.

Dino Dolušić iz Zametskih zvončara karnevalu pristupa kroz odgovornost prema zajednici. “Biti zvončar znači nositi tradiciju, ali i odgovornost prema zajednici. To nije samo običaj - to je zajedništvo, humanost i poruka da zajedno možemo donijeti dobro”, ističe, podsjećajući da mnoge tradicijske maske u riječkom kraju nisu nastale kao dekor, nego kao društveni ritual koji okuplja i povezuje.

Riječki karneval 2026.: ključni datumi i što slijedi nakon izložbe

Izložba “Ljudi koji čine karneval” samo je prvi, vidljivi znak da je sezona krenula. Prema programu Riječkog karnevala 2026., Korzo i riječki kvartovi u siječnju i veljači donose niz događanja, od tradicijskih običaja do urbanih karnevalskih formata, a kulminacija stiže sredinom veljače.

• 08.–16. siječnja 2026. – Izložba “Ljudi koji čine karneval” na Korzu
• 17. siječnja 2026. – Primopredaja Ključa Grada na Korzu (podne)
• 23. siječnja 2026. – Izbor kraljice Riječkog karnevala
• 31. siječnja 2026. – Dječja karnevalska povorka na Korzu
• 15. veljače 2026. – Međunarodna karnevalska povorka na Korzu (početak u 12 sati)
• 19. veljače – 05. ožujka 2026. – Izložba “Nasmiješena lica karnevala” na Korzu

Posebno je važno da je za Međunarodnu karnevalsku povorku potvrđen termin u nedjelju, 15. veljače 2026., s početkom u 12 sati. U praksi to znači da će središte Rijeke taj dan funkcionirati kao velika pozornica, s tisućama sudionika i mnoštvom gledatelja koji dolaze iz grada, okolice i inozemstva.

Ako planiraš dolazak upravo za taj vikend, vrijedi ranije pogledati smještaj blizu mjesta događaja, jer je Korzo središnja točka karnevalske gužve, a boravak u gradu tada najčešće znači i logistiku: dolazak ranije, kretanje pješice i računanje na privremene prometne prilagodbe.

Zašto je “peto godišnje doba” više od manifestacije

U riječkom se kraju karneval opisuje kao “peto godišnje doba” s razlogom. On nije dodatak zimskom programu, nego snažan dio lokalnog identiteta, s višedesetljetnom tradicijom modernog, organiziranog karnevala i s još starijim običajima maškaranja u Primorju. Turistička zajednica grada Rijeke na službenim stranicama naglašava da karneval okuplja tisuće sudionika i posjetitelja, te da grad u tom razdoblju postaje prostor slobode izražavanja, kreativnosti i veselja, uz prepoznatljiv slogan “Budi što želiš”.

Istodobno, riječki karnevalsko okruženje nerazdvojivo je od tradicijskih ophoda zvončara u širem riječkom i kastavskom području. UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva bilježi godišnji pokladni ophod zvončara s kastavskog područja kao tradiciju koja se odvija u zimskom razdoblju karnevala i uključuje skupine koje obilaze mjesta, nose ovčje kože i zvona te čuvaju prepoznatljiv obredni oblik zajedničkog ophoda. U riječkom se karnevalskom mozaiku taj tradicijski sloj često susreće s urbanim karnevalskim izrazom: uz satiru i komentare aktualnih društvenih tema, prisutna je i čvrsta veza s običajima koji su u ovim krajevima preživjeli generacije.

Korzo kao pozornica i ogledalo grada

Korzo je u karnevalskoj sezoni više od šetnice. U siječnju postaje galerija na otvorenom, u veljači velika tribina, a u danima povorki i mjesto gdje se razlika između “izvođača” i “publike” često briše. Upravo zato izložba “Ljudi koji čine karneval” djeluje kao precizan uvod: prije nego što stignu zvukovi, konfeti i alegorijska kola, Rijeka javno pokazuje tko su ljudi koji stoje iza svega toga.

U toj priči važan je i osjećaj kontinuiteta. Karnevalske grupe u pravilu nisu ad-hoc okupljanja, nego udruge i zajednice koje djeluju cijele godine, imaju vlastite radionice, strukturu i “podmladak”. Izložba to čini vidljivim, a kampanja “Ljudi koji čine karneval” dodatno naglašava osobnu dimenziju: iza maske je netko tko sutra ponovno ide na posao, netko tko vikendom radi na rekvizitima, netko tko godinama sudjeluje u humanitarnim akcijama vezanim uz karneval, netko tko se sjeća prvog maskiranja i želi da isto iskustvo dožive i novi naraštaji.

Za posjetitelje koji dolaze izvan Rijeke, praktično je već sada pogledati ponude smještaja za posjetitelje, osobito ako je plan obilazak više događanja kroz nekoliko tjedana. Karnevalska sezona nije “jedan dan”, nego niz datuma koji imaju svoju dinamiku: od Antonje i simboličkih primopredaja, preko dječje povorke, do međunarodne povorke koja je najveća pozornica karnevalskog identiteta grada.

Izložba traje do 16. siječnja: prilika za “tiši” doživljaj karnevala

Dok se grad priprema za sljedeće karnevalske točke u kalendaru, izložba na Korzu ostaje prilika da se karneval doživi bez gužve, u mirnijem ritmu, kroz fotografije i lica koja inače prepoznajemo tek kada prođu u povorci.

Tko ovih dana, 09. siječnja 2026., prolazi Korzom, može započeti karneval upravo ovdje: od priče do priče, od postamenta do postamenta. A kada dođe vrijeme za velike povorke, bit će jasnije i ono što se često zaboravlja u spektaklu: da karneval ne nastaje na pozornici, nego u zajednici.

Izvori:
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – stranica događanja “Izložba ‘Ljudi koji čine karneval’” s datumima i lokacijom ( link )
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – kampanja “Ljudi koji čine karneval” i predstavljena lica kampanje ( link )
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – program Riječkog karnevala 2026. s ključnim datumima ( link )
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – stranica “Međunarodna karnevalska povorka” s potvrđenim terminom 15. veljače 2026. i početkom u 12 sati ( link )
- UNESCO – “Annual carnival bell ringers’ pageant from the Kastav area” (nematerijalna kulturna baština) ( link )