Konferencija koja turizam vraća zajednici: Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina okupili regiju i svijet oko ideje regeneracije destinacija
Trodnevna međunarodna konferencija „Tourism for the Future“, održana od 18. do 20. ožujka 2026. u Dugom Selu i Svetom Ivanu Zelini, potvrdila je da se rasprava o održivom turizmu u Hrvatskoj sve jasnije pomiče prema konkretnim, lokalno utemeljenim rješenjima. U organizaciji turističkih zajednica Dugog Sela i Svetog Ivana Zeline, uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma i sporta, događanje je okupilo stručnjake, znanstvenike, turističke djelatnike i predstavnike destinacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Meksika. Po formatu, sadržaju i terenskom pristupu, konferencija se razlikovala od uobičajenih stručnih skupova: umjesto zatvorene rasprave u jednoj dvorani, sudionici su tijekom tri dana bili uključeni u svojevrsnu „konferenciju u pokretu“, u kojoj se o budućnosti turizma govorilo ondje gdje se turizam doista i događa – na imanjima, u vinarijama, na pješačkim rutama, uz lokalnu gastronomiju i unutar obnovljene baštine.
Središnja tema bila je regeneracija destinacija, pojam koji posljednjih godina sve snažnije ulazi u europske i svjetske turističke rasprave. Za razliku od klasičnog razumijevanja održivosti, koje se uglavnom svodi na smanjivanje štete, regenerativni pristup polazi od ambicioznije ideje: da turizam mora ostaviti prostor, zajednicu i lokalno gospodarstvo u boljem stanju nego što ih je zatekao. Upravo zato organizatori su konferenciju gradili na spoju teorije i prakse, dovodeći međunarodno relevantne govornike, ali i otvarajući prostor primjerima iz Zagrebačke županije i šire regije koji pokazuju kako se takvi principi mogu pretvoriti u opipljiv razvojni model.
Od velikih riječi prema opipljivim primjerima
Među najzvučnijim imenima konferencije bila je Anna Pollock, jedna od najpoznatijih svjetskih zagovornica regenerativnog turizma i osnivačica inicijative Conscious.Travel, čiji je rad snažno utjecao na promjenu načina na koji dio turističkog sektora danas promišlja razvoj destinacija. Uz nju je sudjelovao i Daniele Kihlgren, talijanski poduzetnik prepoznat po projektima obnove povijesnih i gotovo napuštenih naselja kroz model takozvanih difuznih hotela, u kojima se smještaj i doživljaj destinacije ne odvajaju od života mjesta, njegove arhitekture i lokalnog identiteta. Govorili su i Irena Ateljević, dugogodišnja profesorica i stručnjakinja za regenerativni razvoj koja se u Hrvatskoj posvetila povezivanju poljoprivrede, zajednice i turizma, zatim Romana Lekić, članica Znanstvenog vijeća za turizam pri HAZU, Katarina Miličević iz Tourism Laba, Domagoj Jakopović Ribafish, Šaban Ibrišević i drugi sudionici koji su otvorili pitanja autentičnosti, baštine, lokalne hrane, zajednice i smisla turističkog rasta.
Upravo je taj spoj različitih iskustava konferenciji dao težinu. Umjesto ponavljanja već poznatih općih mjesta o „zelenom turizmu“, rasprava se usmjerila na to kako destinacije koje nisu pod pritiskom masovnog turizma mogu izbjeći pogreške velikih turističkih središta i razvijati se sporije, promišljenije i u korist lokalnog stanovništva. U tom je smislu događanje u Dugom Selu i Svetom Ivanu Zelini bilo i svojevrsna poruka da budućnost hrvatskog turizma ne mora nužno nastajati samo na obali, nego i u kontinentalnim sredinama koje imaju baštinu, krajolik, gastronomiju i dovoljno snažan osjećaj lokalnog identiteta.
Konferencija u pokretu kao poruka o novom modelu razvoja
Posebnost konferencije bio je upravo njezin format. Organizatorice nisu željele klasičan stručni skup koji ostaje zatvoren u formalnim prezentacijama, nego događaj ograničen mjerom koja omogućuje stvaran kontakt, razgovor i zajedničko iskustvo. Direktorica Turističke zajednice grada Svetog Ivana Zeline Marinka Zubčić Mubrin istaknula je kako je cilj bio izbjeći „veliku suhoparnu konferenciju koja je sama sebi svrha“, a umjesto toga organizirati „boutique“ susret, simbolično ograničen veličinom jednog autobusa. Takav koncept pokazao se uspješnim upravo zato što je sudionicima omogućio da tri dana provedu kao privremena zajednica, u izravnom doticaju s prostorom o kojem govore.
Na terenu su obišli obnovljene kurije Omilje i Litterarii, prošetali dugoselskim Long Village Fitness Walkom, upoznali autohtonu kraljevinu i zelinsku loparku u vinariji Kos Jurišić, sudjelovali na baštinskoj radionici Dugoselski spomenar te posjetili imanje Kezele. Time je naglasak stavljen na iskustva koja se ne mogu prenijeti samo prezentacijom: obnovljena arhitektura, krajolik, lokalne sorte vina, tradicijska hrana i interpretacija baštine postali su ravnopravni „govornici“ konferencije. Takav pristup ujedno je pokazao da regeneracija destinacije nije jedna pojedinačna investicija, nego mreža manjih, povezanih zahvata u kojima sudjeluju javni sektor, lokalni proizvođači, ugostitelji, kulturni djelatnici i stanovnici.
Sudionicima su predstavljeni i gastronomski elementi lokalnog identiteta. Tradicijske obroke pripremali su Baranjac Marko Horvat, članovi ŠRD-a Dugo Selo i chef Melkior Bašić. Nije riječ o sporednom detalju, nego o važnoj poruci cijelog događanja: turizam koji želi biti održiv i regenerativan ne može se graditi samo na smještaju ili promociji, nego i na lancu lokalne vrijednosti u kojem hrana, piće, običaji i znanje ostaju dio živog svakodnevnog života, a ne samo kulisa za posjetitelje.
Zašto su Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina važan okvir za ovu raspravu
Izbor Dugog Sela i Svetog Ivana Zeline kao domaćina nije bio slučajan. Obje destinacije posljednjih godina sve otvorenije razvijaju turističke projekte koji se oslanjaju na lokalne resurse, kulturnu i prirodnu baštinu te manji, iskustveni oblik putovanja. Dugo Selo je početkom ožujka 2026. usvojilo četverogodišnji Plan upravljanja destinacijom, dokument kojim se razvoj turizma povezuje s očuvanjem prirodnih i kulturnih dobara, kvalitetom života lokalne zajednice i unaprjeđenjem iskustva posjetitelja. Takvi dokumenti nisu sami po sebi jamstvo promjene, ali pokazuju da se upravljanje destinacijom sve više pokušava voditi planski, a ne stihijski.
Sveti Ivan Zelina, s druge strane, već je stekao međunarodnu vidljivost na području održivog turizma. Ta je destinacija sa Zelinskom kestenijadom ušla među prepoznate svjetske primjere održivih praksi u okviru Green Destinations inicijative, a upravo je nekoliko dana prije konferencije objavljeno i da se našla među pričama dobre prakse predstavljenima na ITB Berlinu, jednom od najvažnijih svjetskih turističkih sajmova. Za organizatore je zato konferencija bila i prilika da se stečena međunarodna priznanja ne zadrže samo na promotivnoj razini, nego da posluže kao poluga za daljnji razvoj i povezivanje s drugim sredinama koje traže održiviji model turizma.
Na simboličkoj razini važna je i činjenica da se konferencija odvijala u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje turistički razvoj još nije toliko opterećen problemima prekomjernog rasta kao u dijelu obalnih destinacija. Upravo zato ovakve sredine imaju priliku ranije ugraditi principe održivosti i regeneracije u svoje planove, umjesto da ih uvode tek kad se pojave ozbiljni pritisci na prostor, infrastrukturu i svakodnevni život stanovništva.
Sudionici iz regije i svijeta, ali s naglaskom na lokalnu primjenu
Na konferenciji je sudjelovalo oko 60 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Meksika, a među gradovima i mjestima iz kojih su dolazili bili su Ljubljana, Žalec, Sremski Karlovci, Novi Sad, Zenica, Coyoacán, Split, Brodski Stupnik, Klanjec, Oriovac, Tuhelj, Cavtat, Pleternica, Đakovo, Petrinja, Dugo Selo, Sisak, Gospić, Vrbovec, Vinkovci, Otočac, Oroslavje, Vukovar, Sveti Ivan Zelina i Zagreb. Taj popis nije važan samo kao podatak o međunarodnom karakteru događanja, nego i kao pokazatelj da se rasprava o drukčijem turizmu vodi u sredinama vrlo različitih veličina, identiteta i razvojnih izazova.
Upravo u takvom sastavu leži dodatna vrijednost konferencije. Turizam malih i srednjih destinacija često je suočen sa sličnim pitanjima: kako zadržati autentičnost, kako izbjeći da lokalna baština postane samo dekor, kako povezati proizvođače hrane i vina s turističkom ponudom, kako upravljati rastom bez narušavanja kvalitete života i kako posjetitelju ponuditi iskustvo koje nije generičko. Razmjena iskustava među gradovima i općinama iz regije može u tom smislu biti jednako važna kao i izlaganja svjetski poznatih stručnjaka, jer pokazuje na koji se način dobre ideje prevode u stvarne lokalne modele.
To potvrđuju i reakcije sudionika nakon završetka programa. Irena Ateljević opisala je okupljanje kao inspirativno i iskreno, naglasivši da su na farmama, u vinarijama i seoskim domaćinstvima sudionici vidjeli kako se lokalna hrana, vino i kultura mogu ispreplesti u autentična turistička iskustva te da upravo na takvim mjestima „regeneracija postaje stvarna“. Đorđe Mihajlović iz Novog Sada ocijenio je da je riječ o najboljoj konferenciji na kojoj je sudjelovao, dok je Ana Dražić iz Turističke zajednice Meridiana Slavonica izdvojila toplu i poticajnu atmosferu, uz osjećaj da sudionici dijele istu viziju turizma koji je dugoročno održiv, iskren i koristan za sve.
Od riječi „održivost“ do zahtjevnijeg pojma „regeneracija“
Posljednjih godina u međunarodnim turističkim politikama sve je prisutnija svijest da samo smanjenje negativnih utjecaja više nije dovoljno. Organizacije i mreže poput Green Destinationsa, kao i inicijative povezane s UN Tourismom, naglašavaju važnost upravljanja destinacijama na način koji uključuje lokalnu zajednicu, očuvanje baštine, otpornost na klimatske i gospodarske promjene te stvaranje dugoročne koristi za prostor u cjelini. U tom se okviru regenerativni turizam nameće kao sljedeći korak: ne samo manje štete, nego više stvarne vrijednosti za mjesto, krajolik i ljude koji u njemu žive.
Konferencija „Tourism for the Future“ pokušala je upravo taj zahtjevniji koncept približiti hrvatskom i regionalnom kontekstu. To je osobito važno zato što se pojam održivosti u javnosti često koristi preširoko, ponekad i marketinški, bez jasnih mjerila i bez stvarne promjene razvojne logike. Kada se o regeneraciji govori uz obnovljene kurije, vinske ceste, lokalne radionice, tradicijske recepte i male proizvođače, tada postaje jasnije da nije riječ samo o novoj etiketi, nego o pokušaju da se turizam vrati prostoru i zajednici iz koje proizlazi.
Upravo u tome leži i potencijal ovakvih događanja. Hrvatski turizam već dugo traži način kako povećati kvalitetu, smanjiti sezonalnost i ojačati kontinentalne destinacije. No takvi se ciljevi ne ostvaruju samo većim brojem dolazaka ili noćenja, nego i drukčijom definicijom uspjeha. U mjestima poput Dugog Sela i Svetog Ivana Zeline uspjeh se sve više mjeri i time koliko lokalni proizvodi ostaju dio turističkog doživljaja, koliko se baština obnavlja s poštovanjem prema izvornosti, koliko se prirodni prostor koristi odgovorno i koliko stanovnici u turizmu vide korist, a ne opterećenje.
Poruka organizatorica: rad ne završava posljednjim danom skupa
Direktorica Turističke zajednice grada Dugog Sela Karmela Vukov-Colić poručila je da rad ne završava završetkom konferencije te da svi sudionici odlaze kućama s novim idejama, novim entuzijazmom i novim vezama koje bi trebale rezultirati drukčijim promišljanjem turizma i dobrim plodovima u budućnosti. Ta je poruka važna jer pokazuje da događanje nije zamišljeno kao jednokratna promocija, nego kao početak mreže suradnji i razmjene znanja.
Takav pristup ima smisla i zbog šireg međunarodnog konteksta. Regenerativni turizam ne razvija se kroz jedan projekt ni kroz jedan slogan, nego kroz dugotrajan proces u kojem destinacije testiraju vlastite modele, uče iz tuđih iskustava i prilagođavaju se lokalnim mogućnostima. Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina ovom su konferencijom pokazali da male i srednje destinacije mogu biti ozbiljni domaćini međunarodne stručne rasprave, ali i da njihova najveća snaga nije u veličini, nego u sposobnosti da povežu ljude, prostor, baštinu i iskustvo u cjelinu koja ima razvojni smisao.
To je ujedno i najvažnija poruka skupa „Tourism for the Future“. U vremenu kada se turistička industrija sve češće suočava s pitanjima preopterećenosti prostora, gubitka autentičnosti i pritiska na lokalne zajednice, model koji su predstavili organizatori ne nudi brza ni laka rješenja. Nudi nešto zahtjevnije, ali dugoročno vrijednije: sporije građenje destinacije, oslonac na lokalne ljude i proizvode, pažljivo upravljanje baštinom te razumijevanje turizma kao alata koji ne bi smio trošiti prostor, nego ga obnavljati. Upravo zato ova konferencija nadilazi okvir jednog uspjelog događaja i postaje signal da se i u Hrvatskoj sve ozbiljnije otvara prostor za drukčiju turističku budućnost.
Izvori:- Turistička zajednica Grada Dugo Selo – službena stranica konferencije s programom, govornicima i osnovnim informacijama (link)- Turistička zajednica Grada Dugo Selo – najava konferencije i potvrda pokroviteljstva Ministarstva turizma i sporta (link)- Turistička zajednica Grada Dugo Selo – završna objava o održanoj konferenciji i reakcijama sudionika (link)- Turistička zajednica Grada Svetog Ivana Zeline – najava konferencije i opis ciljeva događanja (link)- Grad Dugo Selo – kalendar događanja s terminom i mjestom održavanja konferencije (link)- Turistička zajednica Grada Dugo Selo – objava o usvajanju Plana upravljanja destinacijom Grada Dugog Sela (link)- Turistička zajednica Grada Svetog Ivana Zeline – objava o Green Destinations Top 100 Story Awards i međunarodnom priznanju za održive prakse (link)- Turistička zajednica Grada Svetog Ivana Zeline – objava o nominaciji Svetog Ivana Zeline i Zelinske kestenijade za Green Destinations Top 100 Story Awards (link)- Green Destinations – standard i okvir za mjerenje i unapređenje održivosti destinacija (link)- UN Tourism – pregled inicijativa održivog turizma i razvoja destinacija (link)- Turistička zajednica Grada Svetog Ivana Zeline – kratki video s konferencije (link)
Kreirano: srijeda, 25. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini