29. Dječja karnevalska povorka u Rijeci: Korzo na jedan dan postao šetnica dječje kreative i mašte
Rijeka je u subotu, 31. siječnja 2026., ponovno pokazala zašto se Riječki karneval ne doživljava samo kao manifestacija, nego kao gradski ritam koji u „petom godišnjem dobu“ preuzima ulice, trgove i raspoloženje. Njegov najslađi dio – 29. Dječja karnevalska povorka – ispunio je Korzo dječjom radošću, maštom i ozbiljno pripremljenim nastupima, pretvarajući središte grada u višesatnu pozornicu na otvorenom. Za mnoge obitelji i posjetitelje to je i jedan od najprivlačnijih razloga za zimski dolazak u grad, a svi koji planiraju vikend ili višednevni boravak mogu na vrijeme provjeriti
ponude smještaja u Rijeci tijekom karnevala.
Rekordan odaziv i 71 grupa: Rijeka u znaku djece, maski i koreografija
Prema podacima Grada Rijeke, u povorci je sudjelovalo gotovo
6.700 maškaranih mališana raspoređenih u
71 maškaranu grupu, što je Korzu dalo dojam „rijeke boja“ koja se ne prekida ni kada se povorka proteže daleko izvan uobičajenih vizura šetnice. Velik broj sudionika u praksi znači i veliku logistiku: od okupljanja grupa, usklađivanja kretanja, ritma nastupa, do brige o sigurnosti djece i protočnosti trase. Istodobno, brojke su važan pokazatelj potencijala – jer dječja povorka nije samo lokalni običaj, nego i događaj koji privlači publiku, medije i goste iz šireg područja, a time i potrebu za dodatnim planiranjem boravka i sadržaja u gradu, uključujući
smještaj blizu Korza i središta događanja.
Od „eko-vanzemaljaca“ do gusara s Kantride: karnevalska mašta bez granica
Šetnja Korzom u vrijeme dječje povorke, u pravilu, najbrže pokaže koliko su roditelji, odgojitelji i učitelji uložili vremena i energije u pripremu nastupa. U Rijeci se taj trud vidi iz godine u godinu, a ove je subote bio posebno naglašen raznolikošću i originalnošću maski – od čarobnjaka i „legića“, preko „eko-vanzemaljaca“ i svemirskih istraživača, do rock zvijezda i gusara s Kantride. Takav raspon tema, likova i ideja govori i o tome da karneval nije samo tradicija, nego i prostor u kojem djeca kroz igru i kostim prenose poruke o ekologiji, pop-kulturi, zajedništvu i lokalnom identitetu. Za posjetitelje koji dolaze s djecom, to je i praktičan znak da Rijeka karnevalsku ponudu gradi kao obiteljski sadržaj – pa nije neobično da se istodobno traži i
smještaj za posjetitelje koji žele ostati u Rijeci više dana, kako bi se pratili i drugi programi karnevalskog razdoblja.
Trasa povorke i ritam grada: start u podne, pet pozornica duž puta
Povorka je krenula u
12 sati, a kretala se trasom: Ulica Riva – Trg 111. brigade Hrvatske vojske – Adamićeva ulica – Trg Republike Hrvatske – Korzo – Scarpina ulica – Jelačićev trg – Ribarska ulica – Ulica Hinka Bačića – Grobnička riva (do Exportdrva). Upravo ta trasa, koja prelama gradsko središte i vodi prema završnici na Delti, oblikuje i dinamiku publike: dio posjetitelja povorku prati cijelim putem, dio čeka nastupe na pozornicama, a dio se „usidrava“ na Korzu kao glavnom mjestu susreta. Prema službenim uputama organizatora, duž trase bilo je postavljeno
pet pozornica – na Trgu Republike Hrvatske, Korzu, u Scarpinoj ulici, na Jelačićevom trgu i u Exportdrvu – što dodatno naglašava produkcijski karakter događaja i zahtjevnost koordinacije nastupa.
Tko je predvodio kolonu: gradsko i karnevalsko vodstvo na čelu povorke
Na čelu maškarane kolone bili su gradonačelnica Rijeke
Iva Rinčić, direktor Turističke zajednice grada Rijeke
Petar Škarpa,
Meštar Sandi,
Kraljica Riječkog karnevala Pia te
Princ i Princeza –
David i Nora – uz pratnju Morčića, riječkih simbola i djelatnika Turističke zajednice. Takav raspored nije tek protokolarna gesta: prisutnost gradske uprave i organizatora na čelu povorke šalje poruku da je riječ o događaju koji se tretira kao dio identiteta grada, ali i kao manifestacija koja nosi turističku i društvenu vrijednost. U praksi to znači i jaču vidljivost u javnom prostoru, veću medijsku popraćenost i jasniji okvir odgovornosti u organizaciji, od sigurnosti do prometne regulacije.
Program prije starta i prijenos za one koji nisu mogli doći
Uoči povorke održan je prigodni zabavni program koji je dodatno „zagrijao“ atmosferu u središtu grada, a organizatori su osigurali i mogućnost praćenja događaja na daljinu. Za sve koji nisu mogli biti na Korzu, prema navodima Grada Rijeke, bio je osiguran
izravan prijenos putem službene stranice Turističke zajednice grada Rijeke, čime je povorka postala dostupna i široj publici izvan grada. To je detalj koji se u suvremenim manifestacijama sve češće pokazuje ključnim: širi doseg događaja, povećava interes i gradi naviku praćenja programa, što kasnije utječe i na broj dolazaka. U takvim okolnostima, posebno kada se karnevalske subote i nedjelje spajaju s drugim programima, logično je da dio gostiju planira višednevni posjet i provjerava
smještaj u Rijeci u terminima karnevalskih događanja.
Simbolična završnica: mali zvončari kao veza s tradicijom
Povorku su, simbolično i u tradicijskom tonu, zaključili mali zvončari:
Zametski zvončari,
Grobnički dondolaši i
Halubajski zvončari. Taj završetak ima jasnu poruku – karneval je u Rijeci i okolici više od kostima i zabave; to je živa tradicija koja se prenosi i kroz zvuk, običaje i lokalne skupine. Zvončarska tradicija u karnevalskom kontekstu podsjetnik je da se u istoj povorci susreću dječja igra, moderna kreativnost i nasljeđe koje zajednica čuva kao dio identiteta Kvarnera i riječkog prstena.
Brojke iza kulisa: službeni poredak grupa i najveća karnevalska skupina
U službenom poretku grupa objavljenom za 29. Dječju karnevalsku povorku navedeni su detalji o nazivima skupina, maskama i broju sudionika, a na kraju dokumenta istaknut je ukupni zbroj prijavljenih sudionika. U istom okviru, kao najbrojnija skupina najavljeni su
Srdočki školani s
505 sudionika pod maskom „Hoću RI, hoću JE, hoću KA: MI SMO RIJEKA!“. Takvi podaci otkrivaju i širu sliku: povorka se ne oslanja na jednu ili dvije ustanove, nego na niz vrtića, škola, udruga i karnevalskih grupa koje organizirano dolaze, pripremaju koreografije i u kratkom vremenu prolaze kroz strogo definiranu trasu i protokol. Zbog toga se događaj sve češće opisuje kao „velika produkcija“ – i to ne samo zbog dojma na terenu, nego i zbog dokumentirane organizacijske strukture.
Zašto je dječja povorka važna i izvan karnevalskog dana
Iako se povorka odvija u nekoliko sati, njezin učinak na grad traje znatno dulje. Dječje skupine i škole mjesecima pripremaju kostime i nastupe, roditelji sudjeluju u izradi rekvizita, a organizatori unaprijed rješavaju promet, sigurnost i koordinaciju pozornica. U javnom smislu, događaj stvara osjećaj zajedništva – jer u istom prostoru okuplja obitelji, škole, kvartove i goste – a u turističkom smislu postaje jedan od najprepoznatljivijih zimskih motiva Rijeke. Ta kombinacija „lokalnog“ i „otvorenog“ objašnjava zašto se oko karnevala redovito formira i širi prateća potrošnja: ugostiteljstvo, gradske usluge, kulturni programi, ali i potrebe putnika koji dolaze izvan Rijeke, među kojima su i oni koji traže
smještaj prilagođen obiteljima i blizini centra.
Od 1997. do danas: kako je dječja povorka prerasla u veliki događaj
Prva Dječja karnevalska povorka održana je
1997.28 grupa. Djeca su i ranije bila dio karnevalskih defilea, no nastupala su unutar glavne Međunarodne karnevalske povorke. Danas je dječja povorka u Rijeci zaseban, velik i prepoznatljiv događaj, koji se, prema ocjeni gradske uprave, razvija iz godine u godinu te potvrđuje važnost karnevalske tradicije u gradu. Upravo taj kontinuitet objašnjava i današnji odaziv: riječ je o manifestaciji koja se prenosi generacijski – djeca koja su nekada hodala Korzom kao maškare danas često sudjeluju kao roditelji, učitelji ili organizatori, a publika u Rijeci to prepoznaje kao dio zajedničke priče.
Karnevalsko razdoblje se nastavlja: događaji koji vode prema Međunarodnoj povorci
Dječja povorka tradicionalno otvara najživlji dio karnevalskog programa, a nakon nje Rijeka ulazi u niz događanja koja vode prema Međunarodnoj karnevalskoj povorci. U službenoj najavi karnevalskog programa istaknuto je da su uz dječju povorku u rasporedu i prateće manifestacije poput Carnival Snowboard Sessiona na Platku, programa „Dani smijeha u Karnevalu“ te Carnival Runa, a sve to čini uvod u Međunarodnu karnevalsku povorku koja je najavljena za
nedjelju, 15. veljače 2026.. Za one koji žele spojiti više karnevalskih sadržaja u jednom putovanju, to je i praktičan signal da se boravak može planirati unaprijed, uključujući
smještaj u Rijeci za karnevalske vikende i termine programa.
Izvori:- Grad Rijeka – izvještaj o održanoj 29. Dječjoj karnevalskoj povorci (31. siječnja 2026.) poveznica
- Grad Rijeka – najava karnevalskog programa i ključni organizacijski podaci za Dječju povorku (28. siječnja 2026.) poveznica
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – upute za sudionike 29. Dječje karnevalske povorke (dokument) poveznica
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – poredak grupa za Dječju karnevalsku povorku 2026. (dokument) poveznica
- Visit Rijeka – informativna stranica o Dječjoj karnevalskoj povorci (uključuje i mogućnosti online praćenja) poveznica
- Novi list – najava Dječje karnevalske povorke 2026. (71 grupa, start u 12 sati) poveznica
Kreirano: nedjelja, 01. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini