IMF i dalje vidi rast, ali svijet sve jasnije ulazi u razdoblje neujednačenog gospodarstva
Međunarodni monetarni fond u najnovijoj siječanjskoj nadopuni svjetskih gospodarskih izgleda ne govori o globalnoj recesiji, ali jednako tako ne nudi ni sliku široko rasprostranjenog oporavka. Prema procjeni IMF-a, svjetsko gospodarstvo trebalo bi rasti po stopi od 3,3 posto u 2026. te 3,2 posto u 2027. godini, nakon procijenjenih 3,3 posto u 2025. Na prvi pogled to djeluje kao dokaz iznenađujuće stabilnosti, osobito nakon snažnih trgovinskih napetosti i političke neizvjesnosti koje su obilježile prethodno razdoblje. No ispod te prosječne brojke krije se daleko složenija stvarnost: rast je i dalje prisutan, ali je sve više koncentriran u određenim državama, sektorima i vrstama ulaganja, dok velik dio svijeta i dalje osjeća posljedice skupog zaduživanja, slabije produktivnosti i političkih rizika.
Upravo zato aktualnu sliku nije moguće opisati ni kao čistu krizu ni kao jasan oporavak. Riječ je o neujednačenom ciklusu u kojem tehnološki zamah, osobito ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom, podupire investicije i financijska tržišta, dok istodobno trgovinska razilaženja, geopolitički pritisci i rastuća zaduženost ograničavaju šire i ravnomjernije ubrzanje. IMF otvoreno upozorava da su rizici i dalje nagnuti prema lošijem ishodu, čak i dok kratkoročne projekcije pokazuju otpornost.
Rast postoji, ali nije široko raspoređen
Ključna poruka najnovijeg IMF-ova izvješća jest da globalno gospodarstvo zasad izdržava udare bolje nego što se ranije očekivalo. U odnosu na jesensku projekciju iz listopada 2025., procjena za 2026. blago je podignuta. U Washingtonu to objašnjavaju kombinacijom jačih tehnoloških ulaganja, blažih financijskih uvjeta, fiskalne i monetarne potpore u pojedinim gospodarstvima te iznenađujuće prilagodljivosti privatnog sektora, koji je uspio održati opskrbne lance funkcionalnima i u uvjetima pojačanih trgovinskih ograničenja. Drugim riječima, poduzeća su se prilagodila brže nego što su mnogi očekivali, a dio ekonomskih udara amortiziran je investicijskim ciklusom vezanim uz digitalnu infrastrukturu, poluvodiče, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju.
Takav rast, međutim, nije jednako raspoređen. IMF u siječnju naglašava da je sadašnji zamah u velikoj mjeri koncentriran u nekoliko sektora, prije svega u informacijskoj tehnologiji i aktivnostima vezanima uz umjetnu inteligenciju, te u nekoliko velikih gospodarstava koja od tog vala imaju najviše koristi. U praksi to znači da prosjek podižu države i industrije koje imaju kapital, tehnološku bazu i institucionalnu sposobnost za brzu prilagodbu, dok brojne druge ekonomije ostaju znatno osjetljivije na vanjske šokove. Upravo u toj razlici između agregatnog rasta i stvarne raspodjele koristi leži razlog zbog kojeg IMF govori o postojanoj, ali razdijeljenoj globalnoj ekspanziji.
Tehnologija i potrošnja drže optimizam na životu
Prema IMF-u, jedan od glavnih oslonaca sadašnjeg optimizma jesu ulaganja u tehnologiju. Potražnja za tehnološkom opremom i infrastrukturom, osobito u segmentu umjetne inteligencije, proizvodi pozitivne preljevne učinke na dobavljače u Aziji i na investicijski sentiment u razvijenim gospodarstvima. U Sjedinjenim Američkim Državama taj je val posebno snažan: IMF u siječnju navodi da je upravo američki tehnološki uzlet jedan od razloga zbog kojih je projekcija rasta za tu zemlju revidirana naviše, na 2,4 posto u 2026., nakon procijenjenih 2,1 posto u 2025. Istodobno se očekuje da će američka inflacija prema ciljevima silaziti sporije nego u drugim velikim gospodarstvima, dijelom i zato što se dio troška carina tek postupno prelijeva na krajnje cijene.
Otpornija potrošnja drugi je važan element te priče. U više gospodarstava privatna potrošnja ostala je snažnija od očekivanja, ponajprije ondje gdje su realni dohodci ojačali zbog popuštanja inflacije ili gdje su tržišta rada ostala relativno čvrsta. To se vidi i na primjeru Španjolske, za koju je IMF u siječnju podignuo procjenu rasta na 2,3 posto, ističući snažnu privatnu potrošnju, ulaganja i otpornost uslužnog sektora, uključujući turizam. Sličan obrazac vidi se i u Indiji, gdje IMF procjenjuje da je rast u 2025. dosegnuo 7,3 posto, dok bi u 2026. trebao iznositi 6,4 posto, uz snažnu domaću potrošnju i solidne pokazatelje iz ruralnog gospodarstva.
Ipak, optimizam koji se temelji na tehnologiji i potrošnji nije isto što i uravnotežen globalni razvoj. Dok kapital i investicije ulaze u sektore s visokim očekivanim prinosima, mnoge države s višim dugom i slabijim fiskalnim prostorom nemaju iste mogućnosti. IMF zato upozorava da bi i gospodarstva koja nisu izravno uključena u tehnološki procvat mogla osjetiti posljedice eventualnog preokreta, kroz slabiju vanjsku potražnju, skuplje financiranje i prijenos nestabilnosti s globalnih tržišta kapitala.
Trgovinske napetosti nisu nestale, samo su privremeno ublažene
Jedan od razloga zbog kojih se globalna ekonomija u 2026. ne opisuje dramatičnim tonom jest činjenica da se dio ranije najavljenih trgovinskih udara nije ostvario u punom opsegu. IMF u svojim istupima nakon objave izvješća navodi da su neke ekstremnije prijetnje višim carinama tijekom 2025. ublažene naknadnim dogovorima i privremenim smirivanjem sukoba među velikim trgovinskim blokovima. To je pomoglo da neposredni učinak tarifnog šoka bude manji od prvotno strahovanog.
No to ne znači da je problem riješen. Naprotiv, u IMF-u vrlo jasno ističu da su trgovinske napetosti i dalje jedan od glavnih izvora nestabilnosti. Sama činjenica da se tvrtke i ulagači moraju prilagođavati promjenjivim pravilima, prijetnjama novim carinama, izvoznim ograničenjima na kritične sirovine i politički motiviranim trgovinskim potezima djeluje kao kočnica investicijama. Takva neizvjesnost loša je za poslovne odluke, potiče oprez i može povećati sklonost štednji umjesto ulaganja. IMF zato naglašava da je predvidivost trgovačkog sustava gotovo jednako važna kao i sama razina carina.
Sličnu poruku šalje i Svjetska banka. U siječanjskom izvješću Global Economic Prospects ističe da je svjetsko gospodarstvo pokazalo otpornost unatoč povijesno visokim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, ali upozorava da je oporavak među gospodarstvima ostao razočaravajuće neujednačen. Svjetska banka projicira globalni rast od 2,6 posto u 2026. i naglašava da je jedna od četiri ekonomije u razvoju i dalje siromašnija nego 2019., što pokazuje koliko je globalna slika zapravo daleko od ravnomjernog oporavka.
Kina, SAD i Indija vuku prosjek, ali iz različitih razloga
Kada se promatraju najveća svjetska gospodarstva, razlike su još vidljivije. U Sjedinjenim Državama kombinacija snažnih tehnoloških ulaganja, povoljnijih financijskih uvjeta i solidne investicijske aktivnosti i dalje podupire rast. Međutim, IMF upozorava da se dio inflacijskih pritisaka još može preliti na potrošače te da američko gospodarstvo nije imuno na posljedice trgovinskih mjera koje su dosad djelomično apsorbirale same kompanije.
Kina, s druge strane, prema podacima na koje se IMF poziva, iza sebe ima rast od 5 posto u 2025., dok se za 2026. očekuje 4,5 posto. No iza tih brojki stoji drukčija struktura problema. Fond upozorava da kineski model rasta i dalje previše ovisi o vanjskom sektoru i proizvodnji, dok domaća potražnja i potrošnja ostaju relativno slabe. Niska inflacija, koja se u Kini zadržava oko vrlo skromnih razina, za IMF je znak da domaća tražnja nije dovoljno snažna. Zato iz Fonda poručuju da bi jačanje potrošnje, sanacija problema u nekretninskom sektoru i uravnoteženiji model rasta bili važniji od pukog održavanja visokih stopa proizvodnje.
Indija je u toj slici zaseban slučaj. Ondje rast i dalje ostaje među najvišima u velikim gospodarstvima, a IMF ga povezuje s jačom privatnom potrošnjom, padom inflacije i povoljnijim kretanjima u ruralnom sektoru. To pokazuje da razilaženje globalnog gospodarstva nije samo razlika između razvijenih i tržišta u nastajanju, nego i razlika unutar svake od tih skupina: neke zemlje imaju prostor za snažan rast, dok se druge bore s usporavanjem, dugom i slabim investicijskim ciklusom.
Inflacija popušta, ali ne istim tempom
Uz rast, drugo veliko pitanje ostaje inflacija. Prema siječanjskoj procjeni IMF-a, globalna inflacija trebala bi pasti s procijenjenih 4,1 posto u 2025. na 3,8 posto u 2026. te na 3,4 posto u 2027. To potvrđuje da se postpandemijski i energetski inflacijski šok postupno smiruje, ali put prema ciljevima središnjih banaka ostaje neujednačen. U nekim velikim gospodarstvima pritisci popuštaju relativno brzo, dok su u SAD-u izgledi za povratak na cilj sporiji.
To razilaženje važno je jer utječe na kamatne stope, uvjete financiranja i investicijske odluke. Tamo gdje inflacija ostaje tvrdokornija, središnje banke imaju manje prostora za brzo popuštanje monetarne politike. Tamo gdje je smirivanje uvjerljivije, financijski uvjeti mogu postati blaži, što dodatno podupire domaću potražnju i kreditnu aktivnost. Upravo zbog toga IMF naglašava važnost vjerodostojnih i neovisnih središnjih banaka, upozoravajući da bi slabljenje njihove neovisnosti moglo ponovno podići inflacijska očekivanja i narušiti povjerenje tržišta.
Najveća prijetnja je koncentrirani rast
Možda najvažnije upozorenje u najnovijem IMF-ovu tonu nije vezano uz samu stopu rasta, nego uz njegovu strukturu. Fond upozorava da je sadašnji zamah koncentriran u nekoliko sektora, osobito u IT-u i umjetnoj inteligenciji, te da takva koncentracija sama po sebi stvara ranjivost. Ako su očekivanja o produktivnosti i profitabilnosti u AI sektoru previsoka, moguće je naglo preispitivanje valuacija, osobito na američkom tržištu kapitala, gdje je tehnološki sektor izrazito velik i sistemski važan.
IMF pritom podsjeća da bi umjerena korekcija valuacija dionica povezanih s umjetnom inteligencijom, uz pooštravanje financijskih uvjeta, mogla smanjiti globalni proizvod za 0,4 posto u 2026. S druge strane, ako se produktivni dobici doista materijaliziraju, svjetsko gospodarstvo moglo bi dobiti dodatni poticaj od oko 0,3 posto. To je možda najbolji sažetak sadašnjeg stanja: isti faktor koji danas podupire optimizam može sutra postati kanal nestabilnosti.
Rizik pritom nije samo tržišni. IMF upozorava i da se financiranje širenja tehnološkog ciklusa sve više oslanja na dug, što znači da bi razočaranje prinosima moglo imati šire posljedice za kreditna tržišta, potrošnju i međunarodne tokove kapitala. Budući da strani ulagači u sve većoj mjeri drže američku imovinu, eventualna korekcija ne bi ostala zatvorena unutar jednog tržišta, nego bi se prelila i na ostatak svijeta.
Što to znači za ostatak svijeta
Za manje i srednje ekonomije, uključujući one koje nisu u središtu tehnološkog vala, poruka je prilično jasna. Globalni prosjek može izgledati stabilno, ali to ne znači da su rizici manji. Zemlje s visokim javnim dugom, ograničenim fiskalnim prostorom i slabijom produktivnošću ostaju osjetljive na promjene troška zaduživanja, slabljenje izvozne potražnje i moguće financijske šokove. IMF zato ponovno poziva na obnovu fiskalnih rezervi, očuvanje cjenovne i financijske stabilnosti te nastavak strukturnih reformi.
OECD u svom Economic Outlooku za kraj 2025. iznosi sličnu ocjenu: svjetsko je gospodarstvo otpornije nego što se očekivalo, ali su temeljne slabosti i dalje prisutne, a rast bi u 2026. mogao usporavati kako se budu trošili privremeni poticaji i jačale posljedice trgovinskih prepreka. To znači da današnja otpornost ne jamči i dugotrajniju sigurnost. Ona prije pokazuje da je globalno gospodarstvo sposobno odgađati puni učinak šokova, ali ne i trajno pobjeći njihovim posljedicama.
U tom smislu najtočniji opis aktualnog trenutka nije ni euforija ni panika. IMF i dalje vidi rast, ali uz sve više razilaženja među državama, sektorima i društvenim skupinama. Tehnološka ulaganja i otpornija potrošnja zasad drže globalni optimizam iznad razine koja bi pratila klasično usporavanje. Istodobno, trgovinski sporovi, geopolitički rizici, osjetljivost financijskih tržišta i neujednačen oporavak među zemljama ostaju dovoljno snažni da spriječe jednostavnu priču o stabilnom oporavku. Svjetsko gospodarstvo tako početkom 2026. ne djeluje kao sustav koji mirno ubrzava, nego kao prostor u kojem se rast održava, ali sve selektivnije i uz sve višu cijenu pogreške.
Izvori:- Međunarodni monetarni fond – siječanjska nadopuna World Economic Outlooka za 2026., s procjenama globalnog rasta, inflacije i glavnih rizika (link)
- Međunarodni monetarni fond – blog uz siječanjsko izvješće, o učinku tehnoloških ulaganja, trgovinskih poremećaja i geopolitičkih rizika (link)
- Međunarodni monetarni fond – transkript konferencije za medije o siječanjskoj nadopuni WEO-a, s dodatnim pojašnjenjima o SAD-u, Kini, Indiji, Španjolskoj i trgovinskim napetostima (link)
- Svjetska banka – Global Economic Prospects, siječanj 2026., o otpornosti svjetskog gospodarstva i neujednačenom oporavku ekonomija u razvoju (link)
- OECD – Economic Outlook, izdanje za kraj 2025., o otpornosti globalnog gospodarstva, ali i trajnim slabostima povezanim s trgovinskim barijerama i političkom neizvjesnošću (link)
Kreirano: ponedjeljak, 16. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini