Hrvatski građani pokazuju sve izraženiju vještinu u upravljanju osobnim financijama, a optimistična predviđanja za budućnost nisu rijetkost. Prema rezultatima najnovijeg MasterIndex istraživanja, koje je za kompaniju Mastercard tijekom travnja tekuće godine provela agencija Improve, čak 36% ispitanika s optimizmom gleda na svoju financijsku situaciju u narednih godinu dana. Nadalje, gotovo trećina, točnije 32%, smatra da im je financijsko stanje trenutno povoljnije nego što je bilo prije dvanaest mjeseci. Ovi podaci reflektiraju se i na rast prosječnih mjesečnih raspoloživih sredstava, koja su dosegnula iznos od 1.154 eura, bilježeći time porast od 119 eura u usporedbi s prethodnom godinom. Ovo istraživanje, provedeno na reprezentativnom uzorku korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj, pruža dragocjen uvid u financijsku krvnu sliku nacije i njezine potrošačke navike.

Unatoč općem dojmu poboljšanja, značajan dio populacije i dalje osjeća posljedice tržišnih poremećaja. Čak 80% sudionika istraživanja potvrdilo je kako su im mjesečni troškovi kućanstva porasli, primarno kao rezultat energetske krize i inflatornih pritisaka koji su obilježili proteklo razdoblje. Detaljnija analiza pokazuje da 31% ispitanika ocjenjuje taj porast troškova kao znatan, dok 48% navodi da su troškovi nešto veći. Nasuprot tome, oko 16% građana troši podjednako kao i ranije, a svega 5% bilježi smanjenje izdataka. Ovi podaci jasno ukazuju na neujednačen utjecaj ekonomskih kretanja na različite slojeve stanovništva u Hrvatskoj.

Struktura Potrošnje i Strategije Štednje

Kada se analizira konkretna raspodjela mjesečnih sredstava, Hrvati, prema vlastitim procjenama, u prosjeku raspolažu s 1.154 eura, što obuhvaća sve redovne i povremene osobne prihode. Zanimljivo je da najvećim osobnim budžetom raspolažu osobe u dobnoj skupini od 40 do 55 godina, dok najmlađa populacija, ona između 18 i 29 godina, ima na raspolaganju najmanje sredstava, s prosjekom od 845 eura. Unutar te mlađe skupine, zabrinjava podatak da gotovo petina (19%) navodi kako nema nikakvih vlastitih raspoloživih sredstava te se u potpunosti oslanja na financijsku podršku obitelji ili partnera. Ovaj generacijski jaz u prihodima ukazuje na izazove s kojima se mladi suočavaju prilikom ulaska na tržište rada i osamostaljivanja.

Najveći dio kućnog budžeta tradicionalno odlazi na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Prehrambeni proizvodi i piće i dalje zauzimaju vodeće mjesto s prosječnim udjelom od 22% u ukupnim mjesečnim troškovima. Nakon toga slijede izdaci za odjeću i obuću, koji čine 15% troškova, zatim otplate kredita s udjelom od 11%, te štednja i različiti oblici ulaganja koji zahvaćaju 10% mjesečnih primanja. Iako su izdaci za hranu i piće i dalje dominantni, primjetan je pad potrošnje u ovoj kategoriji u odnosu na prethodnu godinu. Građani sve više pribjegavaju kupovini proizvoda na akcijskim sniženjima te pažljivije prate svoje kupovne navike i konzumaciju, što signalizira rastuću svijest o potrebi racionalnog upravljanja resursima. Promocije su postale ključan faktor, a istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj udio promotivne prodaje značajno porastao, dosežući gotovo trećinu ukupne prodaje u nekim sektorima.

Većina građana aktivno poduzima korake kako bi smanjila troškove i očuvala stabilnost svojih kućnih financija. Kao najučestaliji oblici štednje ističu se kupovina na akcijama i sezonskim rasprodajama, što prakticira 56% ispitanika. Smanjenje naručivanja hrane iz restorana i dostava također je popularna mjera, koju primjenjuje 48% građana, dok 47% redovito uspoređuje cijene u različitim trgovačkim lancima prije kupovine. Pored toga, građani se sve češće okreću kupovini trgovačkih marki, koje su cjenovno pristupačnije, koriste električnu energiju u razdobljima niže tarife te čak prodaju osobne stvari koje im više nisu potrebne kako bi ostvarili dodatni prihod. Uočeno je da su žene statistički aktivnije u primjeni ovih strategija štednje, dok muškarci pokazuju veći interes za istraživanje alternativnih izvora energije kao načina smanjenja troškova.

Poduzetnički Izazovi i Optimizam Mladih

Gospodarski izazovi ostavljaju traga na svim segmentima društva, a posebno su pogođeni samozaposleni pojedinci i mali poduzetnici. Zabrinjavajući je podatak da 26% samozaposlenih izražava strah od mogućeg zatvaranja svog poslovanja, dok je 9% njih, nažalost, već bilo primorano na taj korak. U svjetlu ovih podataka, inicijative poput Mastercardovog projekta Uplift, koji već četvrtu godinu zaredom pruža podršku malim i srednjim poduzetnicima kroz edukativne programe, mentorske usluge i implementaciju digitalnih rješenja, postaju od presudne važnosti. "Ovakvi projekti ključni su za jačanje otpornosti naših poduzetnika i, u konačnici, za poticanje njihovog rasta i razvoja," naglasila je Gea Kariž, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj. Program Uplift se fokusira na pružanje konkretnih znanja i vještina, pomažući poduzetnicima da unaprijede poslovanje i ostvare bolje rezultate, čime se doprinosi stabilnosti cjelokupnog gospodarskog sustava.

Unatoč izazovima, određena doza optimizma i dalje je prisutna. Ove godine zabilježen je blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju ocjenjuju lošijom u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 27%, što predstavlja povećanje od četiri postotna boda u usporedbi s podacima iz 2024. godine. Posljedično tome, blago je porastao i broj onih koji predviđaju pogoršanje svoje financijske situacije u budućnosti, no taj postotak je i dalje relativno nizak i iznosi 18%. Kada je riječ o očekivanjima poboljšanja financijskog stanja u narednih dvanaest mjeseci, najveći optimizam iskazuju mladi (42%) te osobe s višim osobnim prihodima. Ova skupina pokazuje veću vjeru u pozitivne promjene i vlastitu sposobnost prilagodbe ekonomskim uvjetima.

Istraživanje je također otkrilo snažnu korelaciju između trenutačne percepcije financijskog stanja i budućih očekivanja. Naime, ispitanici koji trenutačno osjećaju poboljšanje svoje financijske situacije, u čak 63% slučajeva vjeruju da će im u budućnosti biti još bolje. S druge strane, oni koji danas percipiraju pogoršanje, u 48% slučajeva očekuju nastavak negativnih trendova. Ova povezanost ukazuje na to koliko trenutačno iskustvo oblikuje buduća očekivanja i financijsko planiranje.

Generacijske Razlike u Potrošnji i Glavni Izvori Zabrinutosti

Analiza potrošačkih navika prema dobnim skupinama otkriva zanimljive razlike. Stariji ispitanici, posebice oni u dobnoj skupini od 40 do 55 godina, izdvajaju osjetno veće iznose za štednju, različite oblike ulaganja te za otplatu postojećih kreditnih obveza u usporedbi s mlađim generacijama. Mladi do 29 godina, s druge strane, značajno veći udio svojih osobnih prihoda usmjeravaju na kupovinu odjeće i obuće te na troškove obrazovanja i stručnog usavršavanja. Istovremeno, mlađa populacija izdvaja manji postotak svojih sredstava za hranu i piće te za otplatu kredita. Ispitanici u dobnoj skupini od 30 do 39 godina pokazuju prosječnu potrošnju u svim kategorijama, no u ovoj skupini zabilježen je pad ukupnih troškova, što se može protumačiti kao znak prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima i rastućoj financijskoj odgovornosti.

Inflacija i kontinuirani rast cijena i dalje predstavljaju glavni izvor zabrinutosti za najveći dio hrvatskih građana, točnije za 61% ispitanika. Nakon toga, na listi najvećih briga nalaze se kriminal i korupcija, koje kao problem percipira 35% stanovništva. Zanimljivo je da je zabrinutost zbog imigrantskog vala i dolaska stranih radnika ove godine zabilježila porast u percepciji važnosti za pet postotnih poena. Mlađu populaciju, osobe u dobi od 18 do 29 godina, iznadprosječno brinu potencijalna nemogućnost podmirivanja vlastitih životnih troškova (24%) te strah od porasta stope nezaposlenosti (13%). S druge strane, građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju pitanja kriminala, mogućeg pada životnog standarda te smanjenje kvalitete dostupne zdravstvene skrbi. Ovi podaci reflektiraju različite prioritete i strahove koji dominiraju pojedinim dobnim skupinama u Hrvatskoj.

Dodatno, više od trećine zaposlenih građana (35%) izražava bojazan da bi mogli ostati bez radnog mjesta, što predstavlja porast od četiri postotna boda u usporedbi s podacima iz prethodne godine. Ovaj strah od gubitka posla najizraženiji je među mladima, gdje doseže 42%, zatim među građanima sa srednjim primanjima (45%), te je regionalno posebno istaknut među stanovnicima Slavonije (47%). Navedeno ukazuje na osjećaj nesigurnosti na tržištu rada koji pogađa značajan dio radno aktivnog stanovništva, posebice u određenim demografskim i geografskim segmentima Hrvatske. Podaci također pokazuju da Hrvati sve više kupuju online, s više od 70% građana koji koriste internet za kupovinu, a broj paketomata je značajno porastao, ukazujući na promjenu potrošačkih navika prema digitalnim kanalima.