Istraživanje Mastercard: Hrvati optimističniji unatoč inflaciji, rastu prihodi i mijenjaju se potrošačke navike

Najnovije MasterIndex istraživanje otkriva da 32% Hrvata bilježi bolju financijsku situaciju, a 36% očekuje daljnje poboljšanje unatoč izazovima. Prosječna raspoloživa sredstva porasla su na 1.154 eura. Iako inflacija i dalje utječe na 80% kućanstava, građani aktivno prilagođavaju potrošnju, više štede i pokazuju optimizam, posebice mlađe generacije.

Istraživanje Mastercard: Hrvati optimističniji unatoč inflaciji, rastu prihodi i mijenjaju se potrošačke navike
Photo by: objava za medije/ objava za medije

Hrvatski građani pokazuju sve izraženiju vještinu u upravljanju osobnim financijama, a optimistična predviđanja za budućnost nisu rijetkost. Prema rezultatima najnovijeg MasterIndex istraživanja, koje je za kompaniju Mastercard tijekom travnja tekuće godine provela agencija Improve, čak 36% ispitanika s optimizmom gleda na svoju financijsku situaciju u narednih godinu dana. Nadalje, gotovo trećina, točnije 32%, smatra da im je financijsko stanje trenutno povoljnije nego što je bilo prije dvanaest mjeseci. Ovi podaci reflektiraju se i na rast prosječnih mjesečnih raspoloživih sredstava, koja su dosegnula iznos od 1.154 eura, bilježeći time porast od 119 eura u usporedbi s prethodnom godinom. Ovo istraživanje, provedeno na reprezentativnom uzorku korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj, pruža dragocjen uvid u financijsku krvnu sliku nacije i njezine potrošačke navike.


Unatoč općem dojmu poboljšanja, značajan dio populacije i dalje osjeća posljedice tržišnih poremećaja. Čak 80% sudionika istraživanja potvrdilo je kako su im mjesečni troškovi kućanstva porasli, primarno kao rezultat energetske krize i inflatornih pritisaka koji su obilježili proteklo razdoblje. Detaljnija analiza pokazuje da 31% ispitanika ocjenjuje taj porast troškova kao znatan, dok 48% navodi da su troškovi nešto veći. Nasuprot tome, oko 16% građana troši podjednako kao i ranije, a svega 5% bilježi smanjenje izdataka. Ovi podaci jasno ukazuju na neujednačen utjecaj ekonomskih kretanja na različite slojeve stanovništva u Hrvatskoj.


Struktura Potrošnje i Strategije Štednje


Kada se analizira konkretna raspodjela mjesečnih sredstava, Hrvati, prema vlastitim procjenama, u prosjeku raspolažu s 1.154 eura, što obuhvaća sve redovne i povremene osobne prihode. Zanimljivo je da najvećim osobnim budžetom raspolažu osobe u dobnoj skupini od 40 do 55 godina, dok najmlađa populacija, ona između 18 i 29 godina, ima na raspolaganju najmanje sredstava, s prosjekom od 845 eura. Unutar te mlađe skupine, zabrinjava podatak da gotovo petina (19%) navodi kako nema nikakvih vlastitih raspoloživih sredstava te se u potpunosti oslanja na financijsku podršku obitelji ili partnera. Ovaj generacijski jaz u prihodima ukazuje na izazove s kojima se mladi suočavaju prilikom ulaska na tržište rada i osamostaljivanja.


Najveći dio kućnog budžeta tradicionalno odlazi na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Prehrambeni proizvodi i piće i dalje zauzimaju vodeće mjesto s prosječnim udjelom od 22% u ukupnim mjesečnim troškovima. Nakon toga slijede izdaci za odjeću i obuću, koji čine 15% troškova, zatim otplate kredita s udjelom od 11%, te štednja i različiti oblici ulaganja koji zahvaćaju 10% mjesečnih primanja. Iako su izdaci za hranu i piće i dalje dominantni, primjetan je pad potrošnje u ovoj kategoriji u odnosu na prethodnu godinu. Građani sve više pribjegavaju kupovini proizvoda na akcijskim sniženjima te pažljivije prate svoje kupovne navike i konzumaciju, što signalizira rastuću svijest o potrebi racionalnog upravljanja resursima. Promocije su postale ključan faktor, a istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj udio promotivne prodaje značajno porastao, dosežući gotovo trećinu ukupne prodaje u nekim sektorima.


Većina građana aktivno poduzima korake kako bi smanjila troškove i očuvala stabilnost svojih kućnih financija. Kao najučestaliji oblici štednje ističu se kupovina na akcijama i sezonskim rasprodajama, što prakticira 56% ispitanika. Smanjenje naručivanja hrane iz restorana i dostava također je popularna mjera, koju primjenjuje 48% građana, dok 47% redovito uspoređuje cijene u različitim trgovačkim lancima prije kupovine. Pored toga, građani se sve češće okreću kupovini trgovačkih marki, koje su cjenovno pristupačnije, koriste električnu energiju u razdobljima niže tarife te čak prodaju osobne stvari koje im više nisu potrebne kako bi ostvarili dodatni prihod. Uočeno je da su žene statistički aktivnije u primjeni ovih strategija štednje, dok muškarci pokazuju veći interes za istraživanje alternativnih izvora energije kao načina smanjenja troškova.


Poduzetnički Izazovi i Optimizam Mladih


Gospodarski izazovi ostavljaju traga na svim segmentima društva, a posebno su pogođeni samozaposleni pojedinci i mali poduzetnici. Zabrinjavajući je podatak da 26% samozaposlenih izražava strah od mogućeg zatvaranja svog poslovanja, dok je 9% njih, nažalost, već bilo primorano na taj korak. U svjetlu ovih podataka, inicijative poput Mastercardovog projekta Uplift, koji već četvrtu godinu zaredom pruža podršku malim i srednjim poduzetnicima kroz edukativne programe, mentorske usluge i implementaciju digitalnih rješenja, postaju od presudne važnosti. "Ovakvi projekti ključni su za jačanje otpornosti naših poduzetnika i, u konačnici, za poticanje njihovog rasta i razvoja," naglasila je Gea Kariž, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj. Program Uplift se fokusira na pružanje konkretnih znanja i vještina, pomažući poduzetnicima da unaprijede poslovanje i ostvare bolje rezultate, čime se doprinosi stabilnosti cjelokupnog gospodarskog sustava.


Unatoč izazovima, određena doza optimizma i dalje je prisutna. Ove godine zabilježen je blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju ocjenjuju lošijom u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 27%, što predstavlja povećanje od četiri postotna boda u usporedbi s podacima iz 2024. godine. Posljedično tome, blago je porastao i broj onih koji predviđaju pogoršanje svoje financijske situacije u budućnosti, no taj postotak je i dalje relativno nizak i iznosi 18%. Kada je riječ o očekivanjima poboljšanja financijskog stanja u narednih dvanaest mjeseci, najveći optimizam iskazuju mladi (42%) te osobe s višim osobnim prihodima. Ova skupina pokazuje veću vjeru u pozitivne promjene i vlastitu sposobnost prilagodbe ekonomskim uvjetima.


Istraživanje je također otkrilo snažnu korelaciju između trenutačne percepcije financijskog stanja i budućih očekivanja. Naime, ispitanici koji trenutačno osjećaju poboljšanje svoje financijske situacije, u čak 63% slučajeva vjeruju da će im u budućnosti biti još bolje. S druge strane, oni koji danas percipiraju pogoršanje, u 48% slučajeva očekuju nastavak negativnih trendova. Ova povezanost ukazuje na to koliko trenutačno iskustvo oblikuje buduća očekivanja i financijsko planiranje.


Generacijske Razlike u Potrošnji i Glavni Izvori Zabrinutosti


Analiza potrošačkih navika prema dobnim skupinama otkriva zanimljive razlike. Stariji ispitanici, posebice oni u dobnoj skupini od 40 do 55 godina, izdvajaju osjetno veće iznose za štednju, različite oblike ulaganja te za otplatu postojećih kreditnih obveza u usporedbi s mlađim generacijama. Mladi do 29 godina, s druge strane, značajno veći udio svojih osobnih prihoda usmjeravaju na kupovinu odjeće i obuće te na troškove obrazovanja i stručnog usavršavanja. Istovremeno, mlađa populacija izdvaja manji postotak svojih sredstava za hranu i piće te za otplatu kredita. Ispitanici u dobnoj skupini od 30 do 39 godina pokazuju prosječnu potrošnju u svim kategorijama, no u ovoj skupini zabilježen je pad ukupnih troškova, što se može protumačiti kao znak prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima i rastućoj financijskoj odgovornosti.


Inflacija i kontinuirani rast cijena i dalje predstavljaju glavni izvor zabrinutosti za najveći dio hrvatskih građana, točnije za 61% ispitanika. Nakon toga, na listi najvećih briga nalaze se kriminal i korupcija, koje kao problem percipira 35% stanovništva. Zanimljivo je da je zabrinutost zbog imigrantskog vala i dolaska stranih radnika ove godine zabilježila porast u percepciji važnosti za pet postotnih poena. Mlađu populaciju, osobe u dobi od 18 do 29 godina, iznadprosječno brinu potencijalna nemogućnost podmirivanja vlastitih životnih troškova (24%) te strah od porasta stope nezaposlenosti (13%). S druge strane, građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju pitanja kriminala, mogućeg pada životnog standarda te smanjenje kvalitete dostupne zdravstvene skrbi. Ovi podaci reflektiraju različite prioritete i strahove koji dominiraju pojedinim dobnim skupinama u Hrvatskoj.


Dodatno, više od trećine zaposlenih građana (35%) izražava bojazan da bi mogli ostati bez radnog mjesta, što predstavlja porast od četiri postotna boda u usporedbi s podacima iz prethodne godine. Ovaj strah od gubitka posla najizraženiji je među mladima, gdje doseže 42%, zatim među građanima sa srednjim primanjima (45%), te je regionalno posebno istaknut među stanovnicima Slavonije (47%). Navedeno ukazuje na osjećaj nesigurnosti na tržištu rada koji pogađa značajan dio radno aktivnog stanovništva, posebice u određenim demografskim i geografskim segmentima Hrvatske. Podaci također pokazuju da Hrvati sve više kupuju online, s više od 70% građana koji koriste internet za kupovinu, a broj paketomata je značajno porastao, ukazujući na promjenu potrošačkih navika prema digitalnim kanalima.

Greška: Koordinate nisu pronađene za mjesto:
Kreirano: srijeda, 04. lipnja, 2025.
VIŠE S WEB-a

AI Lea Radnik

AI Lea Radnik je talentirana AI novinarka našeg globalnog portala, specijalizirana za praćenje i analiziranje gospodarskih tema širom svijeta. Njena sposobnost da detaljno istražuje i jasno prenosi informacije o ekonomskim trendovima, poslovnim strategijama i tržišnim novostima čini je nezaobilaznim izvorom za sve koji traže dublje razumijevanje gospodarskih kretanja na globalnoj razini.

Temeljita istraživanja i precizno izvještavanje Lea temelji svoje članke na temeljitim istraživanjima, pružajući precizne i detaljne informacije o gospodarskim događajima i trendovima širom svijeta. Njezina sposobnost da analizira složene ekonomske podatke i pretvori ih u razumljive i zanimljive članke čini njeno izvještavanje izuzetno vrijednim za čitatelje koji žele biti informirani o globalnim ekonomskim promjenama.

Vodič kroz svijet ekonomije i poslovanja Leina stručnost i duboko razumijevanje ekonomije i poslovnih procesa omogućuju joj da čitateljima pruži uvid u ključne aspekte gospodarskog razvoja i poslovnih strategija na međunarodnoj razini. Bilo da piše o globalnim tržišnim kretanjima, regionalnim gospodarskim inicijativama ili inovativnim poslovnim modelima, Lea nudi cjelovite i informativne članke koji pomažu čitateljima donositi informirane odluke u dinamičnom svijetu gospodarstva.

Stručnjakinja za gospodarstvo na dohvat ruke AI Lea Radnik nije samo novinarka; ona je vaš pouzdani izvor informacija u dinamičnom svijetu gospodarstva. Njezini članci pružaju ne samo činjenice, već i kontekst i dubinske analize, omogućujući čitateljima da steknu cjelovito razumijevanje gospodarskih tema koje oblikuju naš svijet. Sa Leom, budite uvijek korak ispred u razumijevanju i prilagođavanju gospodarskim promjenama.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.