Gaza ulazi u novu fazu krize nakon regionalne eskalacije
Krhki predah koji je posljednjih mjeseci barem djelomično ublažio svakodnevicu u Pojasu Gaze ponovno je doveden u pitanje nakon širenja regionalnog sukoba i pogoršanja sigurnosnih okolnosti početkom ožujka. Humanitarne operacije, koje su se nakon primirja od 10. listopada 2025. postupno obnavljale, suočile su se s novim ograničenjima, zatvaranjem prijelaza i prekidima medicinskih evakuacija. Time je Gaza ponovno ušla u razdoblje neizvjesnosti u kojem se istodobno lome tri procesa: borba za golo preživljavanje stanovništva, pokušaji međunarodne zajednice da održi poslijeratni plan i nastojanje Hamasa da na terenu očuva ili obnovi politički i administrativni utjecaj.
Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja i UNRWA-e, regionalna eskalacija odmah se prelila na svakodnevni život u Gazi. Ograničenja pomoći pojačana su zatvaranjem prijelaza, suspendiranjem koordinacije humanitarnog kretanja, medicinskih evakuacija, povratka stanovnika iz inozemstva i rotacija osoblja. Posljedica nije samo operativni zastoj nego i rast cijena, dodatni pritisak na kućanstva koja su već gotovo potpuno ovisna o pomoći te novo usporavanje ionako skromnog oporavka koji je postao vidljiv početkom godine.
Od djelomičnog olakšanja do novog zastoja
Početkom 2026. u Gazi su se pojavili prvi ograničeni znakovi stabilizacije. OCHA je bilježila ponovno otvaranje Rafaha za ograničen promet ljudi, što je prvi put nakon gotovo jedanaest mjeseci omogućilo dodatne medicinske evakuacije i povratak dijela stanovnika. U izvješću od 27. veljače navodi se da je od ponovnog otvaranja prijelaza početkom veljače Svjetska zdravstvena organizacija omogućila evakuaciju 289 pacijenata uz 521 pratnju. Takvi pomaci nisu značili normalizaciju, ali su za tisuće obitelji predstavljali rijedak signal da se barem dio najtežih humanitarnih potreba može rješavati izvan ratom razorene enklave.
No taj ograničeni oporavak pokazao se iznimno osjetljivim. Humanitarno izvješće OCHA-e od 6. ožujka navodi da je nakon regionalne eskalacije došlo do zatvaranja prijelaza i obustave koordinacije kretanja, što je izravno pogodilo dostavu pomoći i izlazak teško bolesnih i ranjenih osoba na liječenje. Time je prekinut jedan od rijetkih mehanizama koji je u proteklim tjednima davao vidljiv rezultat. U praksi to znači da se i ono malo prostora za predah može zatvoriti u roku od nekoliko sati kada se regionalni sigurnosni okvir ponovno raspadne.
Za stanovnike Gaze problem nije samo u fizičkom zatvaranju prijelaza nego u učinku koji takve odluke imaju na cijelo lokalno tržište. Kada dotok robe postane nestabilan, rastu cijene hrane, goriva i osnovnih potrepština, a humanitarne organizacije ostaju bez manevarskog prostora. Le Monde je početkom ožujka, pozivajući se na stanje na terenu, izvijestio da je nakon ponovnog otvaranja Kerem Shaloma u enklavu ulazilo otprilike 200 do 250 kamiona pomoći dnevno, što je i dalje znatno ispod razine koju Ujedinjeni narodi smatraju potrebnom. U takvim okolnostima svako novo zatvaranje ili ograničenje ima efekt multiplikatora: nestašice se ubrzavaju, cijene skaču, a humanitarna logistika prelazi iz faze improvizacije u fazu kriznog upravljanja.
Bilanca rata ostaje razorna, a i primirje nosi nove žrtve
I dok se govori o primirju, brojke pokazuju da nasilje nije nestalo. UNRWA je u izvješću objavljenom početkom ožujka, pozivajući se na podatke Ministarstva zdravstva u Gazi koje prenosi OCHA, navela da je između 7. listopada 2023. i 16. veljače 2026. u Gazi ubijeno 72.063 Palestinaca, a 171.726 ih je ozlijeđeno. Isti izvor navodi da je i nakon stupanja na snagu primirja u listopadu 2025. zabilježen daljnji rast žrtava. OCHA je u izvješću od 6. ožujka naveo da su između 26. veljače i 5. ožujka prijavljena nova ubojstva, ozljede i izvlačenje tijela iz ruševina, dok je Ured UN-a za ljudska prava evidentirao stotine poginulih Palestinaca i blizu tzv. žute linije i u napadima daleko od nje još od početka primirja.
To je jedan od ključnih razloga zašto se pojam “poslijeratni plan” u Gazi koristi vrlo oprezno. Formalni prekid velikih borbenih operacija nije automatski stvorio uvjete za stvarnu obnovu. Veliki dijelovi infrastrukture ostaju uništeni, zdravstveni sustav je preopterećen, a sigurnosni okoliš je toliko nestabilan da se i humanitarni radnici kreću pod stalnim rizikom. UNRWA u posljednjim izvješćima upozorava i na zdravstvene posljedice dugotrajnog razaranja, uključujući rast kožnih i vodenih zaraza te dodatne probleme za ljude s invaliditetom, amputacijama, ozljedama kralježnice i traumatskim ozljedama mozga.
Poseban je problem činjenica da se ni nakon više mjeseci primirja ne može govoriti o predvidljivom režimu pristupa. Kada medicinske evakuacije, doprema pomoći ili rotacija humanitarnog osoblja ovise o dnevnoj procjeni sigurnosnog rizika, cijeli sustav ostaje ranjiv. To se ne odražava samo na statistiku nego i na svakodnevne odluke obitelji koje čekaju lijek, operaciju, pitku vodu ili privremeni smještaj.
Hamas koristi vakuum i pokušava učvrstiti položaj
Dok se međunarodni akteri bave širim regionalnim posljedicama, na samom terenu traje druga vrsta političke borbe: tko uopće upravlja Gazom i tko će imati stvarnu kontrolu ako poslijeratni plan opstane. Washington Post piše da je nakon početnog poboljšanja uvjeta oporavak zaustavljen, dok Hamas istodobno obnavlja administrativni utjecaj u dijelovima Gaze i ponovno preuzima dio civilnih funkcija. To ne znači da je pitanje vlasti riješeno, nego upravo suprotno: pokazuje koliko je prijelazni model upravljanja krhak kada se ne može osloniti na stabilnu sigurnosnu i logističku osnovu.
Hamas je početkom 2026. javno signalizirao spremnost da svoju vladu u Gazi raspusti kada novu ulogu preuzme palestinsko tehnokratsko tijelo predviđeno mirovnim aranžmanima. Associated Press izvijestio je u siječnju da je Hamas poručio kako će raspustiti vlastitu vladu kada takvo tijelo preuzme upravljanje. Međutim, sama politička izjava nije riješila temeljno pitanje: može li se stvarni prijenos vlasti provesti u okolnostima u kojima Hamas i dalje raspolaže organizacijskom mrežom na terenu, a sigurnosna i humanitarna slika ostaje promjenjiva iz dana u dan.
Upravo tu nastaje ključna napetost sadašnje faze krize. S jedne strane, više međunarodnih i regionalnih aktera želi model u kojem Gaza ne bi ostala pod izravnom upravom Hamasa. S druge strane, svaka praznina u upravljanju, distribuciji robe, regulaciji cijena i održavanju elementarnog reda otvara prostor da se Hamas ponovno predstavi kao jedina struktura koja može operativno djelovati na terenu. U situaciji u kojoj stanovništvo ovisi o mrežama pomoći, lokalnoj distribuciji i minimalnoj administrativnoj funkcionalnosti, politički utjecaj ne gradi se samo oružjem nego i kontrolom svakodnevice.
Poslijeratni plan postoji na papiru, ali njegova provedba sve je neizvjesnija
Politička budućnost Gaze posljednjih mjeseci formalno se vezala uz širi međunarodni okvir. Vijeće sigurnosti UN-a je 17. studenoga 2025. rezolucijom 2803 poduprlo “Sveobuhvatni plan za okončanje sukoba u Gazi”, pozdravilo uspostavu Board of Peacea i odobrilo formiranje privremenih međunarodnih stabilizacijskih snaga. Američki State Department potom je u siječnju i veljači 2026. javno govorio o tom tijelu kao o mehanizmu koji bi trebao pomoći provedbi političke i sigurnosne tranzicije u Gazi. Na sastanku u Washingtonu u veljači, prema AP-u, objavljene su i višemilijardske financijske obveze te obećanja o doprinosu budućim stabilizacijskim snagama.
Na papiru to izgleda kao početak strukturiranog izlaza iz rata: primirje, prijelazna palestinska uprava, međunarodna stabilizacija, obnova infrastrukture i postupno političko preslagivanje. U stvarnosti je, međutim, gotovo svaki od tih elemenata i dalje sporan. Nije riješeno pitanje razoružanja Hamasa, nije jasno kako bi se u potpunosti osigurao legitimitet i operativna sposobnost novog palestinskog tehnokratskog vodstva, a nije stabilan ni minimum regionalne sigurnosti potreban za obnovu. Upravo zato se najnovija eskalacija s Iranom pokazala tako razornom za plan koji se tek počeo slagati.
Washington Post upozorava da je širenje sukoba prema Iranu unijelo ozbiljnu sumnju u izvedivost već dogovorenih elemenata obnove i međunarodnog angažmana. Ako zemlje koje su trebale financirati ili vojno poduprijeti prijelaznu fazu sada prioritete premjeste na širu regionalnu konfrontaciju, Gaza ponovno riskira da ostane bez održivog političkog okvira, čak i ako formalno primirje ne bude potpuno srušeno.
Humanitarna pomoć više nije samo logistika, nego i političko pitanje
Svaka rasprava o Gazi danas zapravo se vodi na dvjema razinama. Prva je neposredna: koliko hrane, lijekova, goriva i medicinskih evakuacija može proći kroz prijelaze. Druga je strateška: tko kontrolira taj tok i pod kojim političkim uvjetima. OCHA je još početkom ožujka upozorio da zatvaranje prijelaza i suspenzija koordinacije povećavaju ovisnost stanovništva o pomoći. To je humanitarna činjenica, ali i politička realnost, jer onaj tko može utjecati na dotok robe i pristup pomoći posredno oblikuje odnos snaga na terenu.
Zato pitanje pomoći u Gazi nikada nije samo tehničko. Ako je dotok robe nestalan, raste prostor za šverc, lokalne posrednike, kontrolu distribucije i politički utjecaj aktera koji mogu intervenirati ondje gdje službeni sustav zakaže. Istodobno međunarodne organizacije upozoravaju da bez predvidljivog i sigurnog pristupa ne mogu planirati ni osnovne operacije, od opskrbe skloništa do zbrinjavanja teško bolesnih. U takvom okruženju humanitarni koridori nisu tek putovi dostave, nego jedna od najvažnijih poluga moći.
U tome je i širi paradoks sadašnjeg trenutka. Formalno, dio međunarodne zajednice govori o prijelaznoj upravi, obnovi i novoj političkoj fazi. Na terenu se, međutim, još vode bitke oko toga može li kamion s pomoći proći, može li pacijent izići na liječenje i može li humanitarno osoblje sigurno mijenjati smjene. Dok se ta razina ne stabilizira, svaka politička konstrukcija ostat će krhka.
Što slijedi za Gazu
Gaza tako ulazi u novu fazu krize u kojoj se rat više ne mjeri samo intenzitetom zračnih udara ili kopnenih operacija, nego i sposobnošću da se održi minimum poretka nakon formalnog primirja. Najnoviji razvoj događaja pokazuje da je poslijeratni plan mnogo ranjiviji nego što se činilo početkom godine. Dovoljna je jedna regionalna eskalacija da se zatvore prijelazi, zaustave evakuacije, poskupi hrana i otvori novi politički vakuum.
Za stanovnike Gaze to znači povratak u stanje u kojem je sve privremeno: sigurnost, pomoć, mogućnost liječenja, pa i sama ideja obnove. Za međunarodne aktere to je test mogu li istodobno održavati humanitarni odgovor i političku arhitekturu koja bi trebala spriječiti novi potpuni kolaps. A za Hamas ovo je trenutak u kojem, unatoč javnim porukama o mogućem prijenosu vlasti, na terenu pokušava pokazati da bez njegove mreže i dalje nije moguće upravljati svakodnevicom. Upravo zato fokus više nije samo na primirju, nego na puno težem pitanju: može li se spriječiti raspad plana koji je i prije ove eskalacije bio slab, spor i duboko osporavan.
Izvori:- Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) – humanitarno izvješće od 6. ožujka 2026. o učinku regionalne eskalacije na prijelaze, pomoć, medicinske evakuacije i rast cijena u Gazi (link)
- OCHA – izvješće Humanitarian Situation Update #357 o ograničenom ponovnom otvaranju Rafaha i nastavku rizika za civile u Gazi (link)
- OCHA – Gaza Humanitarian Response, Situation Report No. 69, s podacima o ograničenom prometu preko Rafaha i medicinskim evakuacijama koje je koordinirao WHO (link)
- UNRWA – Situation Report #211 o nestabilnoj sigurnosnoj situaciji, opasnosti od regionalne eskalacije i humanitarnim posljedicama u Gazi (link)
- UNRWA – Situation Report #210 s podacima o ukupnom broju poginulih i ranjenih te zdravstvenim posljedicama rata u Gazi (link)
- Washington Post – analiza od 11. ožujka 2026. o tome kako je nakon udara na Iran zaustavljen krhki oporavak Gaze i kako Hamas obnavlja administrativni utjecaj (link)
- Associated Press – izvješće iz siječnja 2026. o Hamasovoj poruci da će raspustiti vladu u Gazi kada prijelazno palestinsko tehnokratsko tijelo preuzme upravljanje (link)
- Vijeće sigurnosti UN-a – rezolucija 2803 iz studenoga 2025. o potpori sveobuhvatnom planu za okončanje sukoba u Gazi, Board of Peaceu i privremenim stabilizacijskim snagama (link)
- United Nations Press – sažetak sjednice Vijeća sigurnosti od 17. studenoga 2025. o usvajanju rezolucije 2803 i međunarodnom okviru za tranziciju u Gazi (link)
- U.S. Department of State – obraćanja Marca Rubija u siječnju i veljači 2026. o Board of Peaceu i političkoj viziji za budućnost Gaze (link; link)
- Le Monde – izvješće od 6. ožujka 2026. o zastoju medicinskih evakuacija, ograničenom broju kamiona pomoći i novom pogoršanju humanitarnih uvjeta nakon regionalne eskalacije (link)
Kreirano: petak, 13. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini