Kina pojačava pritisak na paragvajske elite zbog Tajvana
Peking posljednjih mjeseci vidljivo pojačava diplomatsko, političko i investicijsko udvaranje Paragvaju, jedinoj južnoameričkoj državi koja i dalje održava pune diplomatske odnose s Tajvanom. Riječ je o temi koja daleko nadilazi bilateralni spor oko priznanja Pekinga ili Taipeija. Ulog je znatno širi: od pristupa kineskom tržištu i ulaganjima u infrastrukturu, preko trgovine govedinom, sojom i tehnološkim projektima, pa sve do simboličkog prestiža u globalnom nadmetanju za međunarodno priznanje Tajvana. Za Kinu bi eventualni zaokret Asuncióna bio geopolitička pobjeda u regiji u kojoj je posljednjih godina sustavno širila utjecaj, dok bi za Tajvan to bio još jedan bolan diplomatski gubitak.
Reuters je prošli tjedan izvijestio da Kina nastoji privući upravo paragvajsku političku klasu, nudeći kombinaciju gospodarskih obećanja, političkog utjecaja i neizravnog pritiska na elite koje sve otvorenije propituju isplativost sadašnjeg savezništva s Tajvanom. Takva dinamika ne dolazi iznenada. Ona se nadovezuje na višegodišnje kinesko nastojanje da zemlje koje još priznaju Tajvan postupno prevede na stranu Pekinga, pri čemu su gospodarski argumenti gotovo uvijek u prvom planu.
Zašto je Paragvaj toliko važan u kinesko-tajvanskom nadmetanju
Paragvaj je danas iz kineske perspektive iznimno važan iz dva razloga. Prvi je simboličan: riječ je o posljednjem formalnom tajvanskom savezniku u Južnoj Americi. Drugi je praktičan: Paragvaj je poljoprivredno i energetski relevantna zemlja, s važnim izvoznim sektorima i položajem unutar Mercosura, pa bi kineski prodor ondje dodatno učvrstio utjecaj Pekinga u Latinskoj Americi. Tajvanovo Ministarstvo vanjskih poslova na službenim stranicama i dalje vodi Paragvaj među državama s kojima održava pune diplomatske odnose, a predsjednik Santiago Peña u srpnju 2025. javno je poručio da podrška Asuncióna Tajvanu neće biti predmet trgovine ni rezultat vanjskog pritiska.
Ipak, politička retorika i ekonomska računica nisu isto. U Paragvaju već dulje postoji unutarnja rasprava o tome propušta li zemlja gospodarske prilike time što ne priznaje Narodnu Republiku Kinu. Osobito je to osjetljivo u sektorima mesa, stočarstva i poljoprivrede, gdje proizvođači godinama upozoravaju da kinesko tržište ostaje golemo i praktično nedostupno u punom opsegu dok Asunción održava službene odnose s Taipeijem. U tom prostoru sumnje Kina gradi svoj utjecaj: ne nužno tako da odmah traži formalni prekid s Tajvanom, nego tako da jača uvjerenje kako bi promjena vanjskopolitičkog smjera bila ekonomski racionalna.
Pritisak ide preko trgovine, ali i preko političkih kontakata
Kineska strategija u Paragvaju ne svodi se samo na formalnu diplomaciju. Ona obuhvaća i širenje mreže kontakata unutar političkih, poslovnih i regionalnih elita, uz poruku da bi otvaranje prema Pekingu moglo donijeti veći izvoz, pristup kreditima, investicije u logistiku i snažnije uključivanje u kineske gospodarske tokove. Upravo zato je pitanje Tajvana u Paragvaju postalo i unutarnjopolitičko pitanje, a ne samo dio globalne geopolitičke slagalice.
Napetost je postala vidljiva i krajem 2024., kada je Paragvaj protjerao kineskog izaslanika Xu Weija nakon što je u Asunciónu javno pozvao paragvajske zastupnike da prekinu odnose s Tajvanom. Taj je potez pokazao da je paragvajska vlast barem zasad spremna tvrdo reagirati kada procijeni da Peking prelazi granicu i pokušava izravno utjecati na domaću politiku. Istodobno je otkrio i koliko je tema postala osjetljiva: Kina više ne djeluje samo kroz apstraktne poruke o politici „jedne Kine“, nego i kroz otvorene pokušaje uvjeravanja političkih aktera da promijene kurs.
Za Peking je takav pristup logičan. Nakon što su Honduras, Panama, Dominikanska Republika, Salvador i Nikaragva prethodnih godina promijenili priznanje u korist Pekinga, Paragvaj je ostao posebno istaknut slučaj. Svaka nova zemlja koja napusti Taipei potvrđuje kinesku tezu da je međunarodni prostor za formalno tajvansko priznanje sve uži. Upravo zato eventualna promjena u Asunciónu ne bi bila tek još jedna diplomatska vijest, nego signal koji bi odjeknuo daleko izvan Južne Amerike.
Tajvan odgovara investicijama, tehnologijom i političkom bliskošću
Tajvan pritom ne sjedi prekriženih ruku. Taipei posljednjih godina nastoji dokazati da savez s Paragvajem nije samo ideološki ili simboličan, nego i konkretno isplativ. U srpnju 2025. paragvajske i tajvanske vlasti ponovno su istaknule projekte poput Tehnološkog parka Tajvan–Paragvaj, digitalnog distrikta i Tajvansko-paragvajskog politehničkog sveučilišta. Paragvajsko Ministarstvo industrije i trgovine priopćilo je da su zajednička ulaganja u digitalnu ekonomiju, obrazovanje i tehnološku infrastrukturu dio dugoročnog plana koji uključuje i ulaganja procijenjena na oko 60 milijuna američkih dolara.
Ti projekti imaju dvostruku svrhu. S jedne strane trebaju Paragvaju ponuditi opipljive koristi, osobito u području obrazovanja, novih tehnologija i industrijske modernizacije. S druge strane trebaju odgovoriti na najjači kineski argument, a to je da Tajvan ne može nadomjestiti veličinu kineskog tržišta. Tajvan zato pokušava igrati na kartu kvalitete partnerstva, brzine provedbe i političke pouzdanosti, računajući da manja, ali fokusirana suradnja može ostaviti snažniji trag od velikih, ali neizvjesnih obećanja.
Predsjednik Peña je tijekom posjeta Tajvanu 2025. naglasio da odnosi dviju zemalja počivaju na demokraciji, slobodi i pravu naroda na samoodređenje te da se takva veza neće mijenjati zbog gospodarskog interesa ili pritiska. Takve poruke u Tajvanu se tumače kao dokaz da je Paragvaj i dalje čvrst saveznik. No u isto vrijeme i tajvanska strana razumije da simbolika sama po sebi nije dovoljna. Zato suradnja sve više ide prema gospodarstvu, poljoprivredi, investicijama i lakšem kretanju ljudi i kapitala, uključujući i sporazume koji olakšavaju poslovne veze.
Gospodarska računica: veliko kinesko tržište nasuprot užem, ali otvorenom tajvanskom partnerstvu
Ključni problem za Paragvaj ostaje jednostavan: Kina je golemo tržište, a Tajvan je politički lojalan, ali gospodarski neusporedivo manji partner. Upravo zbog toga unutar paragvajskih poslovnih krugova redovito jačaju zahtjevi da država pronađe način za širi pristup kineskim kupcima, osobito za meso, soju i druge poljoprivredne proizvode. Reuters je još ranije bilježio da paragvajski proizvođači i izvoznici vide potencijalnu korist od snažnijeg plasmana na kinesko tržište, premda službeni Asunción nije pokazao spremnost da zbog toga odmah raskine odnose s Tajvanom.
Istodobno, paragvajske vlasti i tajvanski partneri nastoje pokazati da postoje i konkretni pomaci unutar postojećeg okvira. Paragvajsko Ministarstvo industrije i trgovine objavilo je da je bilateralna trgovina s Tajvanom narasla s 75,7 milijuna američkih dolara 2017. na 240 milijuna dolara u 2024., dok su tajvanski uvoz iz Paragvaja od siječnja do kolovoza 2025. dosegnuli 225 milijuna dolara, više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje godinu prije. U tim brojkama posebno se ističu govedina i svinjetina, dakle upravo sektori u kojima je paragvajski interes najjači.
Paragvajski stočarski sektor svejedno traži više. Udruženje Rural del Paraguay krajem 2025. otvoreno je pozvalo Tajvan da poveća obujam kupnje paragvajske govedine. Time je poslana poruka da postojeća suradnja jest korisna, ali i da domaći proizvođači žele veći tržišni učinak. Drugim riječima, tajvanska pomoć, investicije i tehnološki projekti u Paragvaju imaju političku težinu, ali ne mogu u potpunosti utišati raspravu o tome koliko bi zemlji vrijedilo puno izravnije otvaranje prema Pekingu.
Šira regionalna slika: Latinska Amerika kao prostor strateškog nadmetanja
Pritisak na Paragvaj ne događa se u vakuumu. Kina je u posljednjih petnaestak godina postala ključan trgovinski i financijski akter u velikom dijelu Latinske Amerike, a ECLAC u svojim analizama trgovinskih kretanja redovito upozorava da je strateško nadmetanje između Sjedinjenih Država i Kine jedno od glavnih obilježja suvremene regionalne trgovine. U takvom okruženju i male države postaju važne točke šire geopolitičke utakmice.
Za Kinu je Latinska Amerika izvor hrane, sirovina, političke potpore i tržišta za infrastrukturu, energetiku i tehnologiju. Za Sjedinjene Države ona je tradicionalna sfera političkog utjecaja. Za Tajvan je pak regija postala jedno od posljednjih područja u kojima još ima formalne saveznike. Zato svaka promjena diplomatskog priznanja u toj regiji ima višestruko značenje: lokalno, gospodarsko, sigurnosno i simboličko.
Paragvaj je posebno osjetljiv slučaj i zbog svoje pozicije unutar Mercosura. Iako ne bi automatski povukao cijeli blok u drukčiji odnos prema Kini, promjena u Asunciónu ojačala bi argument da je kineski ekonomski magnet snažniji od političke lojalnosti prema Taipeiju. To bi, dugoročno gledano, moglo potaknuti novu raspravu i u drugim latinoameričkim zemljama o tome koliko je korisno održavati ili širiti kontakte s Tajvanom bez formalnog priznanja.
Može li Paragvaj promijeniti stranu
Prema trenutačno dostupnim informacijama, nema naznaka da će Paragvaj 17. ožujka 2026. neposredno prekinuti odnose s Tajvanom. Službene izjave predsjednika Peñe, paragvajskog ministarstva vanjskih poslova i tajvanskih dužnosnika upućuju na kontinuitet savezništva. U isto vrijeme, bilo bi pogrešno zaključiti da je pitanje zatvoreno. Upravo suprotno: činjenica da Kina toliko intenzivno radi na paragvajskim elitama pokazuje da Peking vjeruje kako ondje postoji politički prostor za promjenu.
Takav prostor otvaraju tri čimbenika. Prvi je stalni pritisak poslovnih sektora koji žele veći izvoz i širi pristup kineskom tržištu. Drugi je regionalni primjer drugih država koje su već prekinule veze s Tajvanom i potom otvorile odnose s Pekingom. Treći je unutarnjopolitička dinamika u kojoj oporbene i pojedine interesne skupine mogu tajvansko pitanje koristiti kao argument protiv aktualne vlasti, osobito ako se procijeni da gospodarske koristi savezništva nisu dovoljno vidljive običnim biračima.
S druge strane, postoje i jaki razlozi zbog kojih Asunción zasad ostaje uz Taipei. Tajvan u Paragvaju ima izgrađenu političku mrežu, povijest suradnje i vidljive projekte u obrazovanju, tehnologiji i razvoju institucija. Osim toga, paragvajsko vodstvo očito ne želi odati dojam da vanjsku politiku mijenja pod pritiskom Pekinga. U diplomatskom smislu, to je pitanje suvereniteta jednako koliko i pitanje trgovine.
Zato se sadašnja faza može opisati kao nadmetanje dvaju modela ponude. Kina nudi golemo tržište, potencijalne investicije i obećanje većeg regionalnog uklapanja. Tajvan nudi političku bliskost, razvojne projekte, ciljanu gospodarsku suradnju i narativ partnerstva među demokracijama. Ishod tog nadmetanja neće ovisiti samo o ideološkim opredjeljenjima, nego prije svega o tome tko će uvjerljivije pokazati da njegov model donosi konkretnu korist paragvajskoj državi, gospodarstvu i vladajućim elitama.
Za sada Paragvaj ostaje uz Tajvan, ali pritisak ne slabi. Upravo zato pitanje odnosa Asuncióna prema Pekingu i Taipeiju nije tek diplomatska fusnota, nego jedna od važnijih geopolitičkih priča u Latinskoj Americi: priča u kojoj se preko jedne relativno male zemlje prelamaju interesi Kine, Tajvana, regionalnih gospodarstava i šireg poretka koji se sve otvorenije dijeli po linijama moći, tržišta i političke lojalnosti.
Izvori:- Reuters Connect – izvješće o pojačanom kineskom utjecaju na paragvajsku političku klasu i važnosti Paragvaja kao posljednjeg tajvanskog saveznika u Južnoj Americi (link)
- Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana – službeni popis država koje održavaju pune diplomatske odnose s Tajvanom, uključujući Paragvaj (link)
- Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana – izjava predsjednika Santiaga Peñe i tajvanskih dužnosnika tijekom investicijskog foruma o tome da se potpora Tajvanu neće mijenjati zbog ekonomskih interesa ili pritiska (link)
- Ministarstvo industrije i trgovine Paragvaja – podaci o rastu bilateralne trgovine, tehnološkim projektima i zajedničkim ulaganjima Paragvaja i Tajvana (link)
- Ministarstvo industrije i trgovine Paragvaja – pregled strateških ulaganja u digitalnu ekonomiju, Tehnološki park Tajvan–Paragvaj i obrazovne projekte (link)
- Ministarstvo vanjskih poslova Paragvaja – službene objave o aktualnom stanju bilateralnih odnosa između Paragvaja i Tajvana (link)
- Associated Press – izvješće o protjerivanju kineskog izaslanika Xu Weija nakon javnog poziva paragvajskim zastupnicima da okrenu leđa Tajvanu (link)
- ECLAC/CEPAL – analiza trgovinskih kretanja u Latinskoj Americi i šireg konteksta strateškog nadmetanja između Sjedinjenih Država i Kine (link)
- Asociación Rural del Paraguay – zahtjevi proizvođača da Tajvan poveća kupnju paragvajske govedine i drugih proizvoda (link)
Kreirano: utorak, 17. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini