Njemačka ulazi u godinu koja može preoblikovati europsku politiku
Njemačka je sredinom ožujka 2026. ušla u politički ciklus koji se više ne promatra samo kao domaća priča najvećeg europskog gospodarstva, nego kao test stabilnosti političkog centra u Europskoj uniji. U zemlji koja nakon saveznih izbora 2025. ponovno vodi vladu sastavljenu od demokršćanskog bloka CDU/CSU i socijaldemokratskog SPD-a, svako novo regionalno glasanje odmah se čita i kao poruka Berlinu, i kao signal Bruxellesu, i kao pokazatelj koliko su snažne stranke koje žele zadržati dosadašnji europski smjer. Zato niz izbora tijekom 2026. u Njemačkoj ima težinu koja nadilazi granice pojedinih saveznih zemalja: on pokazuje može li se politički centar održati pod pritiskom gospodarske neizvjesnosti, migracijskih sporova, energetske tranzicije i rasta krajnje desnice.
Prvi veliki test već je pokazao koliko je godina osjetljiva
Prvi ozbiljan politički signal stigao je 8. ožujka u Baden-Württembergu, jednoj od najvažnijih industrijskih i izvoznih njemačkih saveznih zemalja. Ondje su Zeleni osvojili 30,2 posto glasova i tijesno završili ispred CDU-a, koji je dobio 29,7 posto, dok je AfD skočio na 18,8 posto i ostvario svoj dosad najbolji rezultat u toj zapadnoj saveznoj zemlji. SPD je pritom pao na 5,5 posto, a FDP nije uspio prijeći izborni prag. Takav ishod važan je iz najmanje tri razloga. Prvo, pokazao je da kancelar Friedrich Merz i njegova savezna vlast ne mogu računati da će sama promjena vlasti u Berlinu automatski vratiti birače tradicionalnim strankama. Drugo, potvrdio je da AfD više nije fenomen ograničen samo na istok zemlje. Treće, otkrio je koliko se politička utakmica u Njemačkoj sve češće vodi oko pitanja tko može biti uvjerljiviji upravitelj krize, a ne samo oko klasične ideološke podjele lijevo-desno.
Upravo je Baden-Württemberg posebno osjetljiv barometar jer je riječ o pokrajini snažno povezanoj s automobilskom industrijom, izvozom, zelenom transformacijom i tehnološkim sektorom. Kad birači u takvom gospodarskom središtu šalju poruku nepovjerenja dijelu vladajuće koalicije i istodobno jačaju prosvjedni ili tvrđi desni glas, to se u ostatku Europe ne čita kao izolirani regionalni incident. To se promatra kao indikator dubljeg raspoloženja u državi koja je često bila politički i fiskalni oslonac europskog projekta.
Zašto se regionalni izbori u Njemačkoj prate kao europska tema
Njemački savezni sustav daje pokrajinama političku težinu koja je veća nego u mnogim drugim državama članicama Europske unije. Regionalne vlade sudjeluju u radu Bundesrata, a upravo se kroz taj dom često lome važni zakoni, od poreznih i socijalnih pitanja do energetike, migracija i administrativnih reformi. Zato slabiji rezultat stranaka koje nose saveznu vlast ne ostaje samo simbolična šteta. On može otežati i provedbu saveznih politika, produbiti sukobe unutar koalicije te ubrzati unutarnja preispitivanja u Berlinu.
To je posebno važno nakon saveznih izbora 23. veljače 2025., na kojima je CDU/CSU osvojio 28,6 posto drugih glasova, a AfD 20,8 posto, čime je ta stranka prvi put postala druga najjača parlamentarna snaga u Bundestagu. Koalicijski sporazum CDU-a, CSU-a i SPD-a potpisan je 5. svibnja 2025., a dan poslije Friedrich Merz postao je kancelar. Formalno gledano, Njemačka ima stabilnu vladu. Politički gledano, međutim, ta stabilnost stalno prolazi kroz provjeru na terenu, osobito ondje gdje se može vidjeti koliko je savezna koalicija sposobna zadržati povjerenje birača izvan Berlina.
AfD više nije samo protestna fusnota njemačke politike
Rast AfD-a najvažniji je element koji 2026. pretvara u potencijalno prijelomnu godinu. U Njemačkoj i dalje postoji snažan politički i povijesni refleks protiv ulaska krajnje desnice u vlast, a vodeće stranke i dalje javno ponavljaju da neće surađivati s AfD-om. Taj takozvani politički vatrozid i dalje je jedna od ključnih brana protiv normalizacije stranke koja se godinama gradi na tvrdom antimigracijskom, antiestablišmentskom i euroskeptičnom tonu. No istodobno postaje sve očitije da sama izolacija AfD-a ne rješava politički problem ako ta stranka nastavlja rasti, osvajati nova biračka uporišta i pritiskati konkurente da preuzimaju dijelove njezina rječnika i tema.
Baden-Württemberg je u tom smislu važan signal. AfD ondje nije pobijedio, ali je pokazao da može snažno rasti i u zapadnom dijelu zemlje, u prostoru koji se dugo smatrao otpornijim na takvu vrstu političke mobilizacije. To mijenja način na koji tradicionalne stranke planiraju kampanje, formuliraju poruke i biraju političke naglaske. Pritisak više nije samo u istočnim saveznim zemljama, gdje je AfD već godinama vrlo jak, nego i u bogatijim i gospodarski razvijenijim sredinama na zapadu. Time se mijenja cijela njemačka politička karta.
Što slijedi nakon Baden-Württemberga
Prema kalendaru njemačke savezne izborne administracije, već 22. ožujka slijede izbori u Porajnju-Falačkoj. Nakon toga 6. rujna glasuje Sachsen-Anhalt, a 20. rujna održavaju se izbori za berlinski Zastupnički dom i za parlament Mecklenburg-Zapadnog Pomorja. Riječ je o nizu izbora koji obuhvaća i zapad i istok zemlje, i industrijska središta i politički simbolične prostore, i urbane i ruralne sredine. Drugim riječima, 2026. neće dati samo jednu poruku, nego čitavu seriju političkih mjerenja raspoloženja.
Porajnje-Falačka posebno je zanimljiva jer ondje SPD pokušava zadržati važnu regionalnu utvrdu u trenutku kada je savezno ozbiljno oslabljen. Ako socijaldemokrati ondje podbace, pritisak na njihov vrh mogao bi dodatno ojačati, a svaka nova slabost manjeg koalicijskog partnera u Berlinu automatski otvara pitanje koliko je savezna vlada politički otporna. Sachsen-Anhalt i Mecklenburg-Zapadno Pomorje nose drukčiju vrstu rizika: to su prostori u kojima se snaga AfD-a dugo prati s posebnom pozornošću, jer upravo ondje krajnja desnica vidi najveću šansu za novi iskorak. Berlin je, pak, zaseban politički laboratorij, gdje se miješaju pitanja stanovanja, migracija, javnih usluga, sigurnosti i identitetske politike, pa rezultat ondje često ima snažan simbolički učinak i izvan samoga grada.
Slabiji rezultat vladajućih nije samo domaći problem Berlina
Svaki pad stranaka koje nose saveznu vlast u Njemačkoj ima europsku dimenziju zato što Berlin sudjeluje u gotovo svim ključnim raspravama unutar Unije. Njemačka je presudna za fiskalna pravila, industrijsku politiku, energetsku tranziciju, proširenje obrambenih kapaciteta, odnos prema Kini, podršku Ukrajini i oblikovanje europskog odgovora na migracije. Ako njemačka vlada djeluje oslabljeno, opreznije ili više zaokupljeno unutarnjim sukobima, usporava se i dio europskog odlučivanja.
Upravo zato europske prijestolnice pažljivo prate može li Merzova vlada nametnuti dojam političke kontrole ili će stalno biti prisiljena reagirati na regionalne udare i rast krajnje desnice. Za Europu nije nevažno ni to kakvu će poruku poslati birači u zemlji koja je često služila kao argument da se ekonomska modernizacija, fiskalna disciplina i proeuropski kurs mogu držati zajedno. Ako se pokaže da takva formula više ne uvjerava velik dio birača, posljedice se neće zaustaviti na njemačkoj granici.
Gospodarstvo, migracije i sigurnost ostaju tri osi političkog pritiska
Iza izbornih pomaka stoji kombinacija tema koje se međusobno preklapaju. Njemačko gospodarstvo već dulje vrijeme traži uvjerljiv odgovor na usporavanje rasta, pritisak na industriju, visoke troškove energije i pitanje kako financirati tehnološku i klimatsku tranziciju bez dodatnog udara na konkurentnost. Istodobno, migracije ostaju snažan politički mobilizator, osobito ondje gdje birači imaju osjećaj da država gubi kontrolu nad pravilima, procedurama ili integracijom. Treća os je sigurnost u najširem smislu, od rata u Ukrajini do pitanja obrane, strateške autonomije i otpornosti europske industrije.
U takvom okruženju tradicionalne stranke više ne dobivaju automatski povjerenje samo zato što djeluju iskusnije ili državnički. Birači traže rezultate, brzinu i osjećaj političkog nadzora. Ondje gdje to ne vide, prostor se otvara za oštrije opcije, za regionalne političke zvijezde ili za protestno glasanje. Upravo zato regionalni izbori u Njemačkoj danas ne govore samo o lokalnim kandidatima i pokrajinskim temama, nego i o dubini nepovjerenja prema modelu upravljanja koji je dominirao godinama.
Može li politički centar izdržati godinu iskušenja
Najvažnije pitanje nije hoće li AfD odmah ući u vlast na saveznoj razini, jer za to u ovom trenutku ne postoji politička većina među ostalim velikim strankama. Pravo pitanje jest može li politički centar ponuditi dovoljno uvjerljiv odgovor da zaustavi daljnju eroziju. To znači istodobno rješavati gospodarske slabosti, smanjivati društvenu nervozu, nuditi vjerodostojnu migracijsku politiku i pritom ne odustajati od demokratskih standarda. To je teži zadatak nego samo ponavljati da se s krajnjom desnicom neće surađivati.
Njemačka zato ulazi u godinu u kojoj će svaki regionalni rezultat biti čitan kao dio veće slike. Pobijede li tradicionalne stranke i uspiju li zadržati središnji politički prostor, Berlin će dobiti vrijeme i manevarski prostor za vođenje savezne i europske politike. Ako pak nastave gubiti ritam, 2026. bi se mogla pokazati kao godina u kojoj se više nije mijenjao samo odnos snaga među njemačkim strankama, nego i širi europski osjećaj političke stabilnosti.
Izvori:- Die Bundeswahlleiterin – službeni kalendar budućih izbora u Njemačkoj, uključujući termine u 2026. godini (link)- Die Bundeswahlleiterin – službeni konačni rezultati saveznih izbora za Bundestag 2025. (link)- Bundesregierung – potvrda da je koalicijski sporazum CDU-a, CSU-a i SPD-a potpisan 5. svibnja 2025. (link)- Bundesregierung – sastav aktualne savezne vlade i potvrda da je kancelar Friedrich Merz na čelu kabineta (link)- AP News – izvješće o izborima u Baden-Württembergu 8. ožujka 2026. i političkom značenju rezultata za saveznu vlast (link)- Financial Times – analiza regionalnog izbora u Baden-Württembergu i učinaka na kancelara Friedricha Merza i njemačku političku godinu (link)
Kreirano: nedjelja, 15. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini