Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je predsjedao sastankom Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Sisku.

Pozdravivši prisutne, premijer je naglasio kako je ovo šesnaesti sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, a prvi sastanak održan je u Zagrebu, 19. prosinca 2016.

Ovaj format omogućuje sustavni dijalog i bolje razumijevanje potreba na razini županija, gradova i općina, kao i bolje upoznavanje lokalnih čelnika s najvažnijim reformama Vlade, čime se usklađuju prioriteti.

Prije sastanka potpisano je 32 ugovora iz područja turizma, regionalnog razvoja i gospodarenja otpadom, ukupne vrijednosti 13 milijuna eura. Premijer je čestitao svima koji su doprinijeli tome.

Teme sastanka uključuju obnovu i revitalizaciju područja pogođenih potresom, posljedice vremenskih nepogoda, borbu protiv klimatskih promjena, unapređenje obrazovnog sustava i ulogu različitih dionika u razvoju primarne zdravstvene zaštite.

Premijer je spomenuo da nakon izbora za Hrvatski sabor i Europski parlament slijede lokalni i predsjednički izbori, nakon kojih Hrvatska do 2028. neće imati redovne izbore, što omogućava stabilnost za realizaciju planova i projekata.

Četiri temeljna okvira suradnje
Premijer je istaknuo četiri glavna okvira suradnje Vlade sa županijama, udrugama gradova i općina.

Prvi je stvaranje partnerstva i međusobnog poštovanja, uz stalan dijalog bez obzira na format.

Drugi okvir je funkcionalna decentralizacija. Vlada je na ovom području već učinila mnogo, primjenjujući načelo supsidijarnosti, koje podrazumijeva donošenje odluka najbliže građanima.

Treći okvir, fiskalna decentralizacija, doživio je značajne pomake. Prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave rastu, što lokalnim čelnicima omogućuje lakše rješavanje prioriteta i političkih programa.

Četvrti okvir je projektna suradnja, neovisno o izvoru financiranja, bila to nacionalna ili europska sredstva, investicije javnih poduzeća ili privatna ulaganja.

Svi ti projekti čine Hrvatsku boljim i kvalitetnijim mjestom za život, naglasio je Plenković.

Okosnice politike ravnomjernog regionalnog razvoja, sadržane u programu treće Vlade, uključuju ministarstvo demografije, ministarstvo zelene tranzicije, ministarstvo pravosuđa i uprave s digitalnom transformacijom te ministarstvo znanosti i obrazovanja koje povećava ulaganja u obrazovni sustav.

Cilj poreznih reformi
Vlada nastavlja s krugovima poreznih reformi kako bi rasteretila građane i gospodarstvo na fiskalno održiv način, održavajući javne financije u ravnoteži.

Premijer je podsjetio na riješene krize: korona kriza, energetska kriza koja je prijetila socijalnim tenzijama i inflatornim pritiscima, a javne financije ostale su stabilne, ispunjavajući kriterije za ulazak u europodručje.

Posebno je spomenuo učinkovitost korištenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, gdje Hrvatska spada među vodeće zemlje, s ciljem potpune apsorpcije 10,5 milijardi eura do kraja 2026.

U kontekstu kohezijske politike, Hrvatska je uspjela izboriti jednaku razinu nacionalnog sufinanciranja, zadržala je jednaku omotnicu za regionalnu i poljoprivrednu politiku Europske unije te prilagodila karte regionalnih potpora za privlačenje ulaganja, posebno u Sisačko-moslavačku županiju.

ITU mehanizam
Premijer je naglasio osiguranje 680 milijuna eura kroz ITU mehanizam za razvoj 22 hrvatska grada, čime su stvoreni preduvjeti za nove razvojne projekte.

Spomenuo je rast prihoda od poreza na dohodak u 2022./2033., koji su omogućili većini jedinica da ne povećavaju stopu poreza, osiguravajući veće plaće.

Vlada nastavlja politiku rasta plaća i mirovina. Prema najnovijim podacima, prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 1323 eura, a prosječna mirovina 580 eura. Cilj je do 2028. prosječnu plaću povećati na najmanje 1.600 eura, a mirovinu na 800 eura.

Trend smanjenja inflacije
Predsjednik Vlade komentirao je smanjenje inflacije, koja kontinuirano pada već 19 mjeseci, s ciljem postizanja prihvatljive stope ispod 2%.

Plenković je spomenuo i novi val upisivanja državnih obveznica, izražavajući zadovoljstvo povjerenjem građana u državne vrijednosnice.

Govorio je o turističkoj sezoni, ističući povećanje dolazaka i noćenja te rast prihoda od stranih turista, zahvaljujući ulasku Hrvatske u Schengen i ulaganjima u prometnu infrastrukturu.

Otvorenje autoceste i tunela Učka
U rujnu slijede dva važna događaja: otvorenje autoceste do Siska, važan korak u revitalizaciji Sisačko-moslavačke županije, te otvorenje tunela Učka, čime se Istra povezuje s ostatkom Hrvatske.

Obnova na području Sisačko-moslavačke županije
Na sastanku je naglašena važnost obnove, posebno u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je završena obnova na 8.174 lokacije, izgrađeno je 329 javnih zgrada i 240 novih obiteljskih kuća.

Primjenjen je koncept blokovske obnove, uz povećanje stambenog fonda kroz gradnju 56 višestambenih zgrada.

Na kraju je premijer pozvao sve sudionike na otvorenu raspravu o dodatnim mjerama koje Vlada može poduzeti za ovo područje.