Globalni zračni promet snažno raste, ali industrija ulazi u razdoblje skupljeg goriva i veće neizvjesnosti
Globalni zračni promet u veljači 2026. nastavio je rasti brže nego što se početkom godine očekivalo, no istodobno su se pojavili novi rizici koji bi u idućim mjesecima mogli promijeniti ton dosadašnjeg optimizma u zrakoplovnoj industriji. Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa, globalna potražnja mjerena putničkim kilometrima porasla je 6,1 posto u odnosu na veljaču prošle godine, dok je kapacitet porastao 5,6 posto. Popunjenost sjedala dosegnula je 81,4 posto, što je najviša veljačka razina otkad se vodi usporediva statistika. Iza tih brojki stoji i snažna sezonska potražnja, osobito u Aziji, ali i činjenica da je dio prijevoznika već mjesecima poslovao u uvjetima ograničene isporuke novih zrakoplova, pa je ponuda i dalje zategnuta. Upravo zato veljački rast nije samo pokazatelj oporavka putovanja, nego i signal da se tržište približava točki u kojoj svaki novi vanjski šok ima veći učinak na cijene i raspoloživost letova.
IATA je uz objavu veljačkih podataka izričito upozorila da je na samom kraju mjeseca izbio rat na Bliskom istoku te da je već tada bilo vidljivo naglo poskupljenje goriva. To je važan detalj jer veljački rezultati, premda snažni, još ne odražavaju puni troškovni i operativni učinak krize koja se potom prelila na ožujak. Willie Walsh, glavni direktor IATA-e, poručio je da su temeljni pokazatelji potražnje ostali čvrsti, ali i da je bez jasnije procjene trajanja i intenziteta sukoba nemoguće precizno izračunati puni udar na izglede industrije. Ono što je već sada vidljivo jest rast troškova goriva, pritisak na zračne tarife i prilagodba rasporeda letova, osobito na tržištima koja ovise o prometu prema Bliskom istoku, preko njega ili o opskrbnim lancima iz regije.
Azija i Latinska Amerika vuku rast, Europa ostaje stabilna
Regionalna slika pokazuje da rast nije ravnomjerno raspoređen, ali potvrđuje da su upravo azijska i latinoamerička tržišta trenutačno glavni motori svjetske ekspanzije. Azijsko-pacifička regija u veljači je zabilježila rast ukupne potražnje od 9,1 posto, uz vrlo visoku popunjenost od 85,5 posto. U međunarodnom prometu prijevoznici iz te regije ostvarili su rast od 8,6 posto, a IATA navodi da je dodatni poticaj donijelo putovanje povodom lunarne Nove godine. Posebno se isticao promet između Europe i Azije, koji je porastao 14 posto, pri čemu se među najjačim tokovima izdvajaju veze Azije sa Španjolskom i Italijom. Taj podatak govori da oporavak više nije ograničen samo na najveće azijske čvorišne točke, nego se sve snažnije prelijeva i na mediteranska tržišta, turističke rute i sekundarne europske destinacije.
Latinska Amerika i Karibi otišli su i korak dalje. Ukupna potražnja ondje je porasla 9,2 posto, a međunarodni promet čak 13,5 posto. Istodobno je kapacitet rastao sporije od potražnje, što je poguralo popunjenost na 84 posto u ukupnom, odnosno 85 posto u međunarodnom prometu. Takav omjer govori da prijevoznici iz regije u ovom trenutku vrlo učinkovito pune postojeće kapacitete. U praksi to znači da kompanije imaju više prostora za očuvanje prihoda i da su manje izložene cjenovnim ratovima nego u razdobljima kada se kapacitet širi brže od stvarne potražnje.
Europa u toj slici djeluje smirenije, ali nipošto slabo. Ukupna potražnja porasla je 4,9 posto, dok je međunarodni promet europskih prijevoznika bio veći 5 posto nego u veljači prošle godine. To je sporiji ritam od Azije i Latinske Amerike, ali i dalje pokazuje da europsko tržište održava stabilan rast unatoč zasićenosti, visokim regulatornim troškovima i već kroničnim infrastrukturnim uskim grlima. U prosinačkoj industrijskoj prognozi IATA je Europi za 2026. pripisala najjači apsolutni financijski rezultat među svim regijama, uz procijenjenu dobit od 14 milijardi dolara, ponajprije zahvaljujući disciplini u upravljanju kapacitetima i snažnom leisure segmentu. No taj je optimističniji pogled nastao prije najnovije bliskoistočne eskalacije, pa će stvarni europski učinak sada ovisiti i o tome koliko će duže rute prema Aziji, višim cijenama kerozina i eventualnim preusmjeravanjima letova pojesti dosadašnju operativnu učinkovitost.
Sjeverna Amerika raste sporije, Bliski istok naglo gubi zamah
Sjeverna Amerika u veljači je rasla osjetno sporije od svjetskog prosjeka. Ukupna potražnja povećana je 2,8 posto, a domaće tržište SAD-a tek 1,5 posto. Ipak, valja primijetiti da su tamošnji prijevoznici podigli popunjenost zahvaljujući razmjerno skromnom rastu kapaciteta, što pokazuje da ni sporiji volumen ne znači automatski slabiju profitabilnost. Sjedinjene Države i Kanada i dalje ostaju golema tržišta s velikom bazom poslovnih i privatnih putnika, ali u ovoj fazi ciklusa više ne nose svjetski rast kao prije godinu ili dvije. Fokus se zato sve više seli na to koliko će američki prijevoznici uspjeti prebaciti skuplje gorivo na putnike bez ozbiljnijeg udara na potražnju.
Najviše zabrinjava Bliski istok. Regija koja je do prije samo nekoliko mjeseci u IATA-inim projekcijama slovila kao najprofitabilnija na svijetu po neto marži i zaradi po putniku, u veljači je zabilježila tek 0,8 posto rasta ukupne potražnje. Međunarodni promet prijevoznika sa sjedištem na Bliskom istoku porastao je svega 0,9 posto, dok je kapacitet rastao brže, pa je popunjenost osjetno pala. Taj raskorak posebno je važan zato što se radi o regiji čiji poslovni model počiva na tranzitu između Europe, Azije, Afrike i Oceanije. IATA je nedavno upozorila da je kroz bliskoistočna čvorišta tijekom 2025. prolazilo oko 10 posto svih svjetskih međunarodnih putničkih kilometara, što znači da svaki poremećaj ondje daleko nadilazi lokalne okvire. Kada oslabi jedno od ključnih globalnih tranzitnih područja, posljedice se ne vide samo na rutama prema Perzijskom zaljevu, nego i na povezivosti između kontinenata, raspoloživosti širokotrupnih zrakoplova i duljini putovanja na brojnim interkontinentalnim linijama.
Gorivo ponovno postaje središnji problem industrije
Za zrakoplovne kompanije gorivo je, uz radnu snagu, najveći pojedinačni trošak, pa svaka nagla promjena cijena vrlo brzo ulazi u cijenu karte, mrežu linija i računicu profitabilnosti. U prosincu 2025. IATA je za 2026. prognozirala nešto povoljnije troškovno okruženje, uz očekivanje da će prosječna cijena brenta pasti na 62 dolara po barelu, a mlazno gorivo na oko 88 dolara po barelu. Na toj je pretpostavci građen i optimističan scenarij u kojem bi industrija u 2026. ostvarila rekordnih 41 milijardu dolara neto dobiti, ali uz i dalje vrlo tanku neto maržu od 3,9 posto. Problem je u tome što se taj okvir u samo nekoliko tjedana bitno promijenio.
Prema aktualnom IATA-inom monitoru, globalna prosječna cijena mlaznog goriva prošloga je tjedna iznosila 195,19 dolara po barelu, dok je američki Argus US Jet Fuel Index 30. ožujka dosegnuo 4,62 dolara po galonu. Istodobno je Međunarodna agencija za energiju u ožujskom izvješću upozorila da rat na Bliskom istoku stvara najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti globalnog tržišta, uz dramatičan pad tokova kroz Hormuški tjesnac, inače ključno usko grlo za svjetsku trgovinu energentima. Associated Press je 31. ožujka izvijestio da je cijena benzina u Sjedinjenim Državama prvi put od 2022. ponovno prešla četiri dolara po galonu, upravo pod utjecajem rata i poremećaja u energetskim tokovima. Za aviokompanije to znači dvostruki pritisak: s jedne strane skuplje tankanje, a s druge opasnost da veći troškovi prijevoza zakoče šire gospodarstvo, potrošnju i turističku potražnju.
IATA je sredinom ožujka dodatno naglasila da su za sektor često teže od same visoke cijene goriva upravo nagle i nepredvidive promjene. Kada prijevoznici planiraju mrežu, tarife i hedging strategije, najgori scenarij nije nužno trajno skupo gorivo, nego brzi skokovi koji u kratkom roku ruše prethodne izračune. U sadašnjoj situaciji to je posebno vidljivo jer su kompanije u 2026. ušle s očekivanjem relativno stabilnijeg energetskog okruženja, a već krajem prvog tromjesečja suočile su se s novim valom volatilnosti.
Afrika i dalje raste, ali ostaje najranjivija karika
Na prvi pogled, afričke brojke iz veljače izgledaju snažno. Ukupna potražnja porasla je 11,9 posto, više nego u bilo kojoj drugoj regiji, no kapacitet je rastao još brže, 13,1 posto, pa je popunjenost pala na 75 posto, najnižu među svim velikim tržištima. U međunarodnom prometu afrički prijevoznici zabilježili su rast od 4,8 posto, ali i ondje uz pad popunjenosti. To je dobar primjer zašto same stope rasta ne govore cijelu priču. Kontinent ima rastuću potražnju i velik dugoročni potencijal, no poslovno okruženje ostaje među najtežima u svijetu.
IATA je još u prosincu upozorila da će Afrika u 2026. vjerojatno rasti brže od svjetskog prosjeka, oko 6 posto, ali uz očekivanu dobit od tek 200 milijuna dolara i oko 1,3 dolara zarade po putniku, što je daleko ispod globalnog prosjeka od 7,9 dolara. Kao glavne razloge navode se visoki troškovi goriva, porezi i pristojbe, skupa navigacija, skuplje održavanje i kapital, slaba međusobna povezanost te blokirana sredstva od prodaje karata. Prema IATA-inim podacima, Afrika je krajem listopada 2025. činila 79 posto globalno blokiranih zrakoplovnih sredstava, a najveći pojedinačni problem bila je Alžir. Drugim riječima, afričko tržište ne zaostaje zbog manjka interesa za putovanjem, nego zbog strukturalnih prepreka koje prijevoznicima otežavaju da rast pretvore u stabilnu dobit.
Što slijedi za cijene karata i ponudu letova
Prvi signali već upućuju na to da će dio troškova završiti na putnicima. IATA otvoreno navodi da zračne karte već rastu, a da se rasporedi letova prilagođavaju u područjima povezanima s Bliskim istokom i opskrbom gorivom. Walsh je pritom upozorio da je planirani rast kapaciteta za ožujak usporio na 3,3 posto, dok su ranije projekcije govorile o više od 5 posto. To je važan pokazatelj jer govori da prijevoznici ne čekaju samo konačan ishod sukoba, nego već sada mijenjaju operativne odluke. Tamo gdje se letovi moraju preusmjeravati ili produljivati, raste potrošnja goriva, smanjuje se iskorištenost flote i otvara prostor za skuplje posljednje dostupne karte na traženim linijama.
Za putnike to ne znači nužno opći i trenutačni skok cijena na svim tržištima. Na konkurentnim europskim i sjevernoameričkim rutama dio prijevoznika vjerojatno će nastojati zadržati agresivnije cjenovne modele kako ne bi izgubio udio na tržištu. No na dugim rutama, osobito onima koje ovise o zaljevskim čvorištima ili prolaze kroz osjetljive koridore, prostor za jeftinije tarife mogao bi se brzo suziti. Pritom treba računati i na sekundarne učinke: skuplje održavanje starijih flota, veće cijene leasinga, zastoje u isporuci novih zrakoplova i rast regulatornih troškova, osobito u Europi.
Snažna potražnja nije dovoljna sama po sebi
Temeljna poruka veljačkih podataka jest da želja za putovanjem nije oslabila. IATA i dalje procjenjuje da bi broj putnika u cijeloj 2026. mogao dosegnuti 5,2 milijarde, uz rekordnu godišnju popunjenost od 83,8 posto i dugoročni trend prema više nego dvostruko većoj svjetskoj potražnji do 2050. godine. To potvrđuje da zračni promet ostaje jedan od najvažnijih pokazatelja mobilnosti, turizma, trgovine i općeg gospodarskog pulsa. No isti ti podaci pokazuju i koliko je industrija osjetljiva kada visoka potražnja naleti na skupo gorivo, geopolitički šok i ograničenu ponudu.
Veljača 2026. zato se može čitati na dva načina. S jedne strane, riječ je o još jednom vrlo dobrom mjesecu za globalni zračni promet, s izraženim rastom u Aziji i Latinskoj Americi te čvrstim rezultatima u Europi. S druge strane, upravo je u istom trenutku postalo jasno koliko se brzo poslovno okruženje može pogoršati kada se kriza pojavi na prostoru koji je presudan i za energiju i za interkontinentalne zračne tokove. U idućim mjesecima presudno će biti hoće li se troškovni šok zadržati dovoljno kratko da ga prijevoznici apsorbiraju kroz više tarife i disciplinu u kapacitetima, ili će se pretvoriti u dugotrajniji poremećaj koji će promijeniti prognoze za cijelu 2026. godinu.
Izvori:- IATA – objava o globalnoj putničkoj potražnji u veljači 2026., regionalnim rezultatima i upozorenju na rast troškova goriva (link)
- IATA – industrijska prognoza za 2026., uključujući dobit, marže, očekivani broj putnika i projekcije troškova (link)
- IATA – pregled strukturnih problema afričkog zrakoplovstva, profitabilnosti, troškova i povezivosti (link)
- IATA – podaci o blokiranim sredstvima aviokompanija i koncentraciji problema u Africi i na Bliskom istoku (link)
- IATA – monitor cijena mlaznog goriva s najnovijim tjednim podacima (link)
- Airlines for America – Argus US Jet Fuel Index za 30. ožujka 2026. (link)
- Međunarodna agencija za energiju – ožujsko izvješće o tržištu nafte i poremećajima opskrbe zbog rata na Bliskom istoku (link)
- Associated Press – izvješće od 31. ožujka 2026. o rastu cijena goriva u SAD-u pod utjecajem rata i poremećaja kroz Hormuški tjesnac (link)
Kreirano: utorak, 31. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini