Postavke privatnosti

Spor aviokompanija i Aene oko DORA III: hoće li naknade u španjolskim zračnim lukama rasti 2027.–2031.

Saznaj zašto aviokompanije traže sniženje aerodromskih naknada u Španjolskoj i kako Aena opravdava rast cijena ulaganjima u DORA III. Donosimo što znači odluka CNMC-a, koliko bi naknade mogle porasti te kakve bi posljedice mogle osjetiti putnici i turizam. U fokusu su Madrid-Barajas, Barcelona-El Prat i regionalne zračne luke.

Spor aviokompanija i Aene oko DORA III: hoće li naknade u španjolskim zračnim lukama rasti 2027.–2031.
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

Zračne luke u Španjolskoj: novi spor oko naknada i investicija uoči DORA III razdoblja

Aviokompanije i njihova krovna udruženja pojačala su pritisak na španjolskog državnog operatera zračnih luka Aenu (AENA) i regulatorna tijela zbog planiranih aerodromskih naknada u idućem regulacijskom ciklusu, poznatom kao DORA III. U središtu spora je pitanje može li se – i pod kojim pretpostavkama – istodobno financirati velik investicijski val u infrastrukturu te zadržati ili čak sniziti cijena koju prijevoznici plaćaju po putniku za osnovne aerodromske usluge. Rasprava se vodi u osjetljivom trenutku: Španjolska je među vodećim europskim turističkim destinacijama, a zrakoplovna povezanost smatra se jednim od ključnih stupova gospodarskog rasta i regionalne kohezije.

Što je DORA III i zašto je važna

DORA (Documento de Regulación Aeroportuaria) je višegodišnji okvir kojim se u Španjolskoj definira kombinacija ulaganja, ciljeva kvalitete usluge i metodologije određivanja aerodromskih naknada za mrežu zračnih luka pod upravljanjem Aene. Treći dokument, DORA III, odnosi se na razdoblje 2027.–2031. i, prema Aeni, trebao bi pokriti novu fazu modernizacije i proširenja kapaciteta kako bi se sustav prilagodio očekivanom rastu prometa, sigurnosnim standardima, održivosti i povećanim zahtjevima putnika.

U praksi DORA III nije samo tehnički dokument. Ona izravno utječe na troškove poslovanja avioprijevoznika, dostupnost linija, odluke o baziranju zrakoplova, ali i na investicijski ciklus u terminale, piste, sigurnosne sustave te digitalnu i energetsku infrastrukturu. Zbog toga svaka promjena u parametrima naknada ili pretpostavkama o prometu postaje političko i gospodarsko pitanje, s posljedicama koje se prelijevaju na turizam, tržište rada i cijene putovanja.

Što traže aviokompanije: rez od 4,9% godišnje

Međunarodno udruženje zračnog prometa (IATA) i Španjolsko udruženje aviokompanija (ALA) u javnim su istupima pozvali da se u razdoblju 2027.–2031. odobri prosječno godišnje smanjenje aerodromskih naknada od 4,9%. Njihov argument oslanja se na procjenu da bi niže naknade povećale konkurentnost destinacije, olakšale otvaranje novih ruta i potaknule dodatnu potražnju, što bi posljedično povećalo ukupni promet i prihode sustava.

Prijevoznici poručuju da snižavanje naknada ne mora biti nespojivo s investicijama, ali inzistiraju da se projekcije prometa i troškova moraju temeljiti na realističnim pretpostavkama te da je potrebno jasno razdvojiti ulaganja nužna za sigurnost i održavanje od onih koja su, prema njihovu tumačenju, usmjerena na dugoročno širenje kapaciteta bez dovoljno čvrstih dokaza o rastu potražnje u svakoj zračnoj luci. U pozadini je i poruka da se Španjolska natječe s drugim mediteranskim tržištima za turistički promet te da aerodromske naknade, iako nisu jedini faktor cijene karte, mogu utjecati na operativne odluke prijevoznika, osobito kod niskotarifnih modela.

Stajalište Aene: investicijski ciklus traži viši prihod po putniku

Aena s druge strane brani plan koji predviđa postupno povećanje reguliranih naknada u DORA III razdoblju. U javno dostupnim objavama i medijskim izvještajima navodi se da bi prosječno povećanje iznosilo oko 3,8% godišnje između 2027. i 2031., odnosno približno 0,43 eura više po putniku godišnje, ovisno o metodologiji i godini primjene. Aena taj pristup opravdava potrebom da se osigura stabilno financiranje ulaganja, održavanja i operativnih troškova u mreži zračnih luka, uz isticanje da model treba održati standarde sigurnosti, kvalitete i održivosti.

Ključna točka rasprave su same investicije. Prema Aeni, riječ je o investicijskom paketu “oko 13 milijardi eura” za španjolske zračne luke u razdoblju 2027.–2031., pri čemu se pojedini mediji i analitičari referiraju na investicijski plan “od gotovo 10 milijardi eura” unutar DORA III okvira. Razlike u iznosima uglavnom proizlaze iz načina prikaza (osnovni plan, dodatne komponente, faziranje po godinama i uključivanje pojedinih kategorija ulaganja), pa Aena naglašava da se radi o tehnički utemeljenom planu usmjerenom na buduću potražnju.

Uloga regulatora: CNMC između financijske održivosti i tržišne konkurencije

Konačnu riječ o ključnim parametrima naknada i prihoda po putniku ima španjolski regulator, Komisija za tržišta i konkurenciju (CNMC), koja u okviru važećeg zakonodavstva procjenjuje opravdanost projekcija prometa, troškova i investicija te njihovu refleksiju na maksimalni regulirani prihod. U prethodnim odlukama CNMC je naglašavala potrebu da se balansira stabilnost prihoda s troškovima pružanja usluga i poticanjem konkurentnosti. Primjerice, u ranijim ciklusima regulator je zadržavao ili zamrzavao pojedine komponente naknada kada je ocijenio da su prognoze konzervativne ili da nema dovoljno opravdanja za povećanje.

U aktualnom, kratkoročnom kontekstu rasprave važno je i da je CNMC dopustio povećanje aktualne naknade do 6,5% od ožujka 2026., što je u prosjeku oko 0,68 eura, uz gornju razinu od 11,02 eura po putniku. Ta odluka već je postala dio argumentacije u sporu: aviokompanije upozoravaju na kumulativni efekt, dok Aena tvrdi da je riječ o reguliranom mehanizmu koji mora pratiti investicijske i operativne potrebe te makroekonomske uvjete.

Zašto se spor zaoštrava: promet, prognoze i “risk” model

U središtu neslaganja nalazi se pitanje prometnih prognoza. Aviokompanije tvrde da Aena podcjenjuje budući rast prometa, što bi u modelu dovelo do viših naknada nego što je nužno, jer se fiksni troškovi i investicije raspoređuju na manji broj putnika. Aena pak navodi da se investicije temelje na tehničkim procjenama potražnje te da operator u španjolskom regulatornom modelu snosi takozvani “traffic risk” – rizik odstupanja prometa – što, prema Aeni, djeluje kao zaštita od preinvestiranja i potiče realističnije planiranje.

Sukob se pojačava i zato što se DORA III vremenski poklapa s novim ciklusom investicija u najvećim čvorištima, prije svega Madrid-Barajas i Barcelona-El Prat, ali i s nadogradnjama i proširenjima u nizu regionalnih zračnih luka. U javnosti se raspravlja o prioritetima: koje su investicije nužne odmah, koje se mogu fazirati, i kako osigurati da rast naknada ne pogodi nerazmjerno manje prijevoznike ili tržišno osjetljive rute.

Posljedice na tržištu: kapacitet, baze i cijena putovanja

Rasprava o naknadama nije apstraktna. Niskotarifni prijevoznici više su puta upozoravali da rast operativnih troškova, uključujući aerodromske naknade, može dovesti do rezanja kapaciteta na pojedinim tržištima. Kao primjer se navodi da je povećanje naknada povezano s odlukama o smanjenju kapaciteta u Španjolskoj tijekom zimskog reda letenja, uključujući zatvaranje pojedinih baza. Takve odluke najizravnije pogađaju regionalne aerodrome koji ovise o sezonalnosti i o manjem broju ključnih prijevoznika.

Za putnike, povećanje aerodromskih naknada ne mora automatski značiti poskupljenje svake karte, jer cijene ovise o konkurenciji, gorivu, potražnji i poslovnim strategijama prijevoznika. Ipak, u razdobljima visoke potražnje i ograničene ponude, dodatni troškovi često se djelomično prelijevaju na krajnju cijenu ili se kompenziraju smanjenjem frekvencije i kapaciteta. Turističke regije pritom imaju poseban interes: svaka promjena u broju letova i sjedala utječe na prihode smještaja, ugostiteljstva i lokalnih usluga, a posredno i na sezonsko zapošljavanje.

Investicije i održivost: što se financira i kako se mjeri učinak

Aena u investicijskim planovima za DORA III naglašava nekoliko ciljeva: povećanje kapaciteta gdje se očekuju zagušenja, modernizaciju terminala, poboljšanje sigurnosnih i operativnih sustava te projekte povezane s održivošću, uključujući energetsku učinkovitost i smanjenje emisija. U širem europskom kontekstu to se uklapa u pritisak da zračni promet i infrastruktura brže dekarboniziraju, uz paralelno očuvanje razine usluge i sigurnosti.

Istodobno, aviokompanije traže jasnije kriterije. Njihova je pozicija da investicije moraju imati mjerljiv učinak na kapacitet, kvalitetu i učinkovitost te da se troškovi trebaju raspoređivati transparentno i predvidljivo. Posebno su osjetljive teme ulaganja u komercijalne sadržaje ili projekte koji nisu izravno vezani uz osnovnu aerodromsku uslugu, jer se postavlja pitanje u kojoj mjeri takvi projekti smiju utjecati na regulirane naknade.

Politički okvir i javna rasprava: između parlamenta, tržišta i regija

Iako je DORA III primarno regulatorni dokument, rasprava se prelijeva i u političku arenu. U Španjolskoj se povremeno otvaralo pitanje trebaju li se aerodromske naknade zamrznuti ili ograničiti kako bi se zaštitila konkurentnost destinacije i potaknula povezanost, osobito u otočnim i perifernim regijama. Istodobno, Aena kao operator s mrežom različitih aerodroma upozorava da jedinstveni sustav financiranja omogućuje održavanje i ulaganja i u manje profitabilnim zračnim lukama, čime se čuva teritorijalna dostupnost i javni interes.

Za lokalne i regionalne vlasti u turističkim zonama ključno je pitanje hoće li planirani investicijski projekti poboljšati putničko iskustvo i smanjiti operativna uska grla bez prevelikog rasta troškova za prijevoznike. U tom smislu DORA III postaje test kako uskladiti centralno upravljanu mrežu s različitim potrebama: od velikih međunarodnih čvorišta do sezonski opterećenih otočnih aerodroma.

Što slijedi: procedura, rokovi i mogući kompromisi

Proces usvajanja DORA III uključuje savjetovanja s korisnicima sustava, analize regulatora i formalne odluke koje će odrediti parametre naknada i investicija za razdoblje 2027.–2031. U idućim mjesecima očekuje se intenzivno usklađivanje prognoza prometa, troškova i investicijskog faziranja, jer upravo te varijable određuju kako će se izračunavati maksimalni prihodi po putniku i koliki će biti prostor za povećanje ili smanjenje naknada.

U praksi se kompromis može tražiti u nekoliko smjerova: preciznijem modeliranju prometa, etapnom uvođenju pojedinih investicija, jačanju kriterija učinkovitosti te diferenciranju učinaka na velike i male aerodrome. No, kako se približava DORA III razdoblje, a istodobno se od ožujka 2026. primjenjuju već odobrene promjene aktualnih naknada, jasno je da će spor oko cijene “po putniku” ostati jedno od ključnih pitanja španjolskog zrakoplovnog tržišta i u 2026. godini.

Izvori:
  • Reuters – izvještaj o Aeninom prijedlogu povećanja naknada i reakciji aviokompanija uoči razdoblja 2027.–2031. (link)
  • Aena (priopćenje) – službeni okvir investicijskog prijedloga i obrazloženje modela naknada za španjolske zračne luke (link)
  • Business Travel News Europe – informacije o regulatornoj odluci CNMC-a i utjecaju na aktualne naknade od ožujka 2026. (link)
  • Cinco Días (El País) – detalji o DORA III prijedlogu, investicijskom okviru i projekcijama prihoda po putniku (link)
  • Majorca Daily Bulletin – reakcije ALA-e i kontekst rasprave o poskupljenju letenja prema Španjolskoj (link)
Kreirano: četvrtak, 19. veljače, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Redakcija gospodarstva

Redakcija za gospodarstvo i financije okuplja autore koji se dugi niz godina bave ekonomskim novinarstvom, analizom tržišta i praćenjem poslovnih kretanja na međunarodnoj sceni. Naš rad temelji se na dugom iskustvu, istraživanju i svakodnevnom kontaktu s ekonomskim izvorima — od poduzetnika i investitora do institucija koje oblikuju gospodarski život. Kroz godine bavljenja novinarstvom i osobnog sudjelovanja u poslovnom svijetu naučili smo prepoznati procese koji stoje iza brojki, objava i kratkotrajnih trendova, pa čitateljima donosimo sadržaj koji je istodobno informativan i razumljiv.

U središtu našeg rada nalazi se nastojanje da gospodarstvo približimo ljudima koji žele znati više, ali traže jasan i pouzdan kontekst. Svaka priča koju objavimo dio je šire slike koja povezuje tržišta, politiku, investicije i svakodnevni život. Pišemo o gospodarstvu onako kako ono stvarno funkcionira — kroz odluke koje donose poduzetnici, poteze koje povlače vlade, te kroz izazove i prilike koje osjećaju ljudi na svim razinama poslovanja. Naš stil razvijao se godinama, kroz rad na terenu, razgovore s ekonomskim stručnjacima i sudjelovanje u projektima koji su oblikovali suvremenu poslovnu scenu.

U našem radu važna je i sposobnost da kompleksne ekonomske teme prevedemo u tekst koji čitatelju omogućuje da stekne uvid bez previše stručne terminologije. Ne pojednostavljujemo sadržaj do točke površnosti, ali ga oblikujemo tako da bude pristupačan svima koji žele razumjeti što se događa iza tržišnih titlova i financijskih izvještaja. Na taj način povezujemo teoriju i praksu, prošla iskustva i buduće trendove, kako bismo pružili cjelinu koja ima smisla u stvarnom svijetu.

Redakcija za gospodarstvo i financije djeluje s jasnom namjerom: pružiti čitateljima pouzdane, dubinski obrađene i profesionalno pripremljene informacije koje im pomažu razumjeti svakodnevne ekonomske promjene, bilo da se radi o globalnim kretanjima, lokalnim inicijativama ili dugoročnim gospodarskim procesima. Pisanje o gospodarstvu za nas nije samo prenošenje vijesti — to je kontinuirano praćenje svijeta koji se stalno mijenja, uz želju da te promjene približimo svima koji ih žele pratiti s više sigurnosti i znanja.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.