Europska svemirska agencija (ESA) službeno je potvrdila odabir misije WIVERN kao jedanaestog pionirskog pothvata unutar svojeg prestižnog programa Istraživača Zemlje (Earth Explorer). Nakon godina pedantnog planiranja, razvoja i rigoroznog procesa selekcije, države članice ESA-e dale su zeleno svjetlo za implementaciju ovog revolucionarnog satelita koji obećava otključavanje nekih od najskrivenijih tajni Zemljine atmosfere. WIVERN, čije ime je akronim za "wind velocity radar nephoscope", bit će prva misija u povijesti sposobna izravno mjeriti dinamiku vjetrova unutar oblaka na globalnoj razini, popunjavajući time kritičnu prazninu u postojećem sustavu satelitskog promatranja našeg planeta.

Znanstveni proboj u srce oluja

Do sada, znanstvenici su se oslanjali na neizravne metode za procjenu kretanja zračnih masa unutar oblačnih sustava. Postojeći sateliti prate kretanje vrhova oblaka ili vodenih para u atmosferi bez oblaka, no ono što se događa u samom središtu vremenskih nepogoda, unutar gustih i neprozirnih oblaka, ostajalo je uglavnom nepoznanica. Upravo ta "slijepa točka" predstavlja jedan od najvećih izazova u modernoj meteorologiji i klimatologiji. Misija WIVERN dizajnirana je da izravno odgovori na ovaj izazov. Njezin primarni cilj jest pružiti prva globalna i direktna mjerenja polja vjetra unutar oblaka, što će znanstvenicima omogućiti dosad neviđen uvid u unutarnju strukturu i dinamiku oblaka. Osim samih vjetrova, satelit će prikupljati i detaljne profile o kapljicama vode, kiši, snijegu i ledu unutar tih sustava, nudeći kompletnu trodimenzionalnu sliku procesa koji pokreću naše vrijeme.

Vrhunska tehnologija za promatranje Zemlje

U središtu misije WIVERN nalazi se njezin sofisticirani glavni instrument: Doppler radar s dvostrukom polarizacijom koji radi na frekvenciji od 94 GHz. Ovaj tehnološki napredan radar izvodit će konusno skeniranje, što mu omogućuje da pokrije impresivno širok pojas od 800 kilometara na Zemljinoj površini pri svakom prolasku. Upotreba frekvencije od 94 GHz ključna je jer omogućuje prodiranje signala kroz guste slojeve oblaka i precizno mjerenje kretanja čestica unutar njih. Dopplerov efekt, princip na kojem se temelji rad radara, omogućit će precizno određivanje brzine kojom se kapljice vode ili kristali leda kreću prema radaru ili od njega, čime se direktno dobiva informacija o brzini vjetra. Dvostruka polarizacija signala pružit će dodatne važne informacije o obliku i vrsti hidrometeora (kiša, snijeg, led), što dodatno obogaćuje skup podataka. Ovakva konfiguracija osigurat će gotovo svakodnevnu pokrivenost golemih područja planeta, što je ključno za praćenje brzih promjena u atmosferi.

Unapređenje vremenskih prognoza i razumijevanje klime

Podaci koje će WIVERN prikupljati imaju ogroman potencijal za unaprjeđenje naših sposobnosti predviđanja ekstremnih vremenskih uvjeta. Bolje razumijevanje unutarnje dinamike olujnih sustava, poput uragana, ciklona i mezoskalnih konvektivnih sustava, izravno će se pretočiti u preciznije prognoze njihovog intenziteta i putanje. To će omogućiti pravovremena upozorenja i bolju pripremu zajednica na potencijalno opasne vremenske događaje, čime se mogu spasiti životi i smanjiti materijalna šteta. Osim kratkoročnih prognoza, WIVERN će imati i dugoročan utjecaj na klimatsku znanost. Oblaci i oborine predstavljaju jedan od najvećih izvora nesigurnosti u klimatskim modelima. Detaljni i globalni podaci o profilima oblaka i oborina koje će ova misija pružiti bit će neprocjenjivi za poboljšanje i validaciju tih modela, što će dovesti do pouzdanijih projekcija budućih klimatskih promjena.

"Misije iz programa Istraživači Zemlje dosljedno su nadmašivale očekivanja, koristeći probojne tehnologije za pružanje ključnih uvida o našem planetu – od dinamike klime do otapanja leda i gravitacije", izjavila je Simonetta Cheli, direktorica ESA-inih programa za promatranje Zemlje. "Nakon rigoroznog procesa odabira, s uzbuđenjem pozdravljamo WIVERN u obitelji Istraživača Zemlje i jedva čekamo vidjeti revolucionarnu znanost koju će isporučiti."

Put do odabira: Duga i zahtjevna utrka

Selekcija misije WIVERN kruna je dugog i iznimno kompetitivnog procesa koji je započeo još 2020. godine, kada je ESA uputila poziv znanstvenoj zajednici za nove, odvažne ideje za misije koje bi pomaknule granice znanosti o Zemlji i satelitske tehnologije. Od početnih 15 prijedloga, četiri su odabrana za detaljnije studije izvedivosti. Tijekom 2023. godine, taj je izbor sužen na samo dva finalista: WIVERN i CAIRT. Oba koncepta prošla su kroz intenzivno razdoblje procjene, uključujući objavu detaljnih izvješća i dubinsku korisničku konzultacijsku konferenciju u srpnju, gdje su znanstvenici imali priliku detaljno ispitati i procijeniti svaki prijedlog. Konačnu preporuku donio je ESA-in Savjetodavni odbor za promatranje Zemlje (ACEO), koji je nakon temeljite evaluacije predložio WIVERN za implementaciju. Ovu odluku je 24. rujna 2025. i formalno potvrdio ESA-in Odbor za program promatranja Zemlje.

CAIRT: Snažan konkurent s važnom misijom

Drugi finalist, misija CAIRT (Changing-Atmosphere Infrared Tomography), predstavljala je izuzetno snažan i znanstveno relevantan koncept. Njezin cilj bio je prikupiti mjerenja potrebna za fundamentalni iskorak u razumijevanju veza između klimatskih promjena, atmosferske kemije i dinamike na visinama od otprilike 5 do 115 kilometara. Ovo je područje atmosfere gdje se odvijaju ključni procesi vezani uz ozonski omotač, transport stakleničkih plinova i zagađivača. "Odluka je zaista bila vrlo teška. Znanstveni ciljevi misije CAIRT su pravovremeni i važni, adresirajući velike nepoznanice s također značajnim društvenim koristima", istaknuo je profesor René Forsberg, predsjednik ACEO-a. Iako je preporučen WIVERN, odbor je snažno potaknuo nastavak znanstvenih studija i terenskih kampanja za CAIRT, ostavljajući vrata otvorena za moguću buduću implementaciju.

Rune Floberghagen, voditelj ESA-inog Odjela za klimatske akcije, održivost i znanost, pojasnio je ključne prednosti koje su prevagnule u korist pobjedničke misije: "U konačnici, WIVERN je ponudio najširi raspon znanstvenih i društvenih primjena – obuhvaćajući atmosferu, ocean i led – dok je njegov iznimno širok pojas snimanja obećavao gotovo svakodnevnu pokrivenost ogromnih područja Zemljine površine." Ova sposobnost pružanja čestih i globalnih podataka bila je presudna u konačnoj odluci, osiguravajući da će WIVERN imati maksimalan utjecaj na operativnu meteorologiju i dugoročna klimatska istraživanja.