Ministarsko vijeće Europske svemirske agencije (ESA) CM25, održano 26. i 27. studenoga 2025. u Bremenu u Njemačkoj, gradu u kojem je tih dana bilo iznimno tražen smještaj u Bremenu za izaslanstva CM25, donijelo je povijesnu odluku o rekordnom proračunu od 22,1 milijarde eura za sljedeće trogodišnje razdoblje. Time je potvrđena ambicija Europe da u novom geopolitičkom i tehnološkom okruženju ne bude samo pasivni promatrač, nego ravnopravan igrač u globalnoj svemirskoj utrci.

Nova financijska odluka predstavlja otprilike trećinu veći proračun u odnosu na prethodno razdoblje te potvrđuje da države članice prepoznaju svemir kao područje u kojem se sve snažnije isprepliću znanost, sigurnost, klimatska politika i gospodarstvo. U trenutku kada Sjedinjene Američke Države, Kina i komercijalni divovi kao što su SpaceX ili Blue Origin ubrzano pomiču granice mogućeg, europske vlade zajednički poručuju da žele zadržati i ojačati vlastitu ulogu, od istraživanja dubokog svemira do svemirske infrastrukture koja svakodnevno podržava digitalnu ekonomiju.

Rekordan proračun i poruka državâ članica

Središnja figura ovog procesa je glavni direktor ESA-e Josef Aschbacher, koji je nakon dvodnevnih pregovora istaknuo da je riječ o povijesnom trenutku za europsku svemirsku politiku. Po prvi je put, naglasio je, razina prijavljenih doprinosa u potpunosti odgovorila na ambiciozni zahtjev Agencije, što se u ESA-inoj povijesti ne događa često. To je jasan znak povjerenja u upravljačku strukturu, znanstvenu izvrsnost i tehnološke timove koji u pozadini pripremaju misije i programe čiji će se rezultati osjećati desetljećima.

Odluke usvojene u Bremenu nisu samo rezultat političke volje, nego i višegodišnjih priprema u kojima su ESA i nacionalne agencije procjenjivale gdje su ključne praznine u europskim kapacitetima. Posebno se vodilo računa o tome kako osigurati da se svaka uložena europska valuta multiplicira kroz industrijske narudžbe, nova radna mjesta i jačanje tehnološkog lanca vrijednosti.

Tehnološka suverenost u središtu CM25

Pritom je ključna riječ cijelog CM25 – suverenost. Ne samo politička ili obrambena, nego prije svega tehnološka suverenost Europe u svemiru. Kriza opskrbnih lanaca, pritisak na poluvodičku industriju, sve izraženije cyber-prijetnje i rat u Ukrajini pokazali su koliko je rizično oslanjati se na uvoz kritičnih komponenti i sustava izvan europskog prostora. U takvom kontekstu svemirska infrastruktura – od navigacijskih satelita do komunikacijskih mreža i meteoroloških platformi – postaje strateški resurs jednako važan kao energetika ili prometni sustavi.

Upravo zato je tehnološki stup ESA-ine Strategije 2040 dobio jednu od najvažnijih uloga u novom proračunu. Države članice su kroz različite programe opredijelile ukupno pet milijardi eura za razvoj tehnologija svih razina zrelosti, od ranih koncepata u laboratoriju do demonstracija u orbiti. Najveći dio tog ulaganja prolazit će kroz General Support Technology Programme (GSTP), dugogodišnji temeljni program ESA-e za pretvaranje novatorskih ideja u operativne svemirske tehnologije.

Uloga programa GSTP u novoj strategiji

GSTP je tijekom desetljeća izgradio reputaciju laboratorija za budućnost: u njemu se testiraju, usavršavaju i standardiziraju komponente i sustavi koji kasnije postaju srce znanstvenih misija, navigacijskih sustava ili sigurnosno-kritičnih komunikacijskih mreža. Od naprednih senzora i radijskih prijemnika do novih materijala i softverskih arhitektura, ovaj program ujedinjuje akademsku zajednicu, istraživačke institute i industriju u zajedničkom lancu vrijednosti. Odluka CM25 da se financiranje GSTP-a poveća za oko 70 posto u odnosu na prethodni ciklus pokazuje koliko države članice računaju na ovu platformu kao na mjesto gdje se rađa tehnološka prednost.

Povećanje proračuna ne znači samo više projekata, nego prije svega ubrzanje prijelaza od ideje do primjene. U svemirskoj industriji taj se put mjeri kroz razine tehnološke spremnosti – od prvih koncepata i prototipova do sustava spremnih za ugradnju u satelite. Uz snažniji GSTP, ESA želi skratiti vrijeme potrebno da novi algoritam, čip ili pogonska tehnologija od laboratorijskog modela stigne do prvog leta u orbiti. U okruženju u kojem privatne tvrtke sve brže iteriraju nove koncepte, ova dinamika postaje presudna za zadržavanje konkurentnosti.

Otpornost, sigurnost i kritične komponente

CM25 je donio i novu strukturu unutar samog GSTP-a. Uz već postojeći komponentni okvir EEE Space Component Sovereignty for Europe, koji je usmjeren na osiguravanje europske ponude ključnih elektroničkih komponenti, uvedena je i nova Resilience and Security Component. Zajedno će raspolagati s oko 200 milijuna eura namijenjenih jačanju otpornosti i sigurnosti svemirskih sustava. Naglasak je na razvoju tehnologija koje će osigurati neovisnost europskih misija o vanjskim dobavljačima, uz istodobno uvođenje strožih sigurnosnih i povjerljivih procedura u cijeli životni ciklus proizvoda.

EEE inicijativa bavi se prije svega elektroničkim komponentama – od poluvodiča do elektromehaničkih dijelova – koje su, premda često fizički malene, ključne za pouzdanost svakog satelita. Cilj je smanjiti ovisnost o dobavljačima izvan Europe, posebice u segmentima visoko-specijaliziranih čipova i naprednih materijala, te istodobno razviti održive lance opskrbe koji će moći odgovoriti na sve veću potražnju kako institucionalnih, tako i komercijalnih korisnika. Zbog toga se mnoge aktivnosti provode u uskoj suradnji s nacionalnim svemirskim agencijama i europskom industrijom poluvodiča.

Nova komponenta usmjerena na otpornost i sigurnost nadovezuje se na taj rad, ali ga proširuje na područja kao što su kibernetička sigurnost, zaštita od ometanja i lažnih signala te osiguravanje kontinuiteta usluga u kriznim situacijama. Suvremeni sateliti sve su više metom potencijalnih napada, od pokušaja preuzimanja kontrole nad telekomunikacijskim mrežama do sofisticiranog „zasljepljivanja“ senzora i navigacijskih sustava. U tom kontekstu Europa više ne može računati samo na reaktivnu obranu; potrebno je ugrađivati sigurnost u same temelje arhitekture svake nove misije.

Važan dio novog pristupa je i intenzivnija suradnja s krajnjim korisnicima – od ministarstava obrane i civilne zaštite do operatora kritične infrastrukture – već u fazi definiranja tehnoloških zahtjeva. Cilj je izbjeći situacije u kojima se u laboratorijima razvijaju sofisticirana rješenja koja kasnije ne odgovaraju stvarnim operativnim potrebama. Umjesto toga, ESA sa svojim državama članicama želi stvoriti zatvorenu povratnu petlju u kojoj se specifikacije, prototipovi i demonstracije u orbiti kontinuirano usklađuju s onim što traže korisnici na terenu.

Četiri prioritetna tehnološka područja

Osim sigurnosti, CM25 vrlo jasno definira i četiri prioritetna tehnološka područja koja bi trebala obilježiti sljedeće desetljeće europske svemirske politike: umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije, napredni pogon te održive tehnologije za odgovorno upravljanje svemirskim okruženjem. Svako od tih područja dobiva svoje programske linije, ciljeve i pokazatelje uspješnosti, a očekuje se da će brojni projekti istodobno pokrivati nekoliko domena.

Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji se dizajniraju, upravljaju i nadziru misije. Umjesto da se svaki potez planira s kontrolnog centra na Zemlji, sateliti postaju sve autonomniji: samostalno optimiziraju putanje, prilagođavaju konfiguraciju instrumenata uvjetima u orbiti ili filtriraju podatke kako bi se na Zemlju slale samo najvrjednije informacije. U budućim misijama, primjerice u istraživanju vanjskih planeta ili Mjeseca, takva razina autonomije bit će presudna zbog vremenskog kašnjenja signala i ograničenih komunikacijskih resursa. Ulaganja predviđena kroz GSTP trebala bi omogućiti razvoj specijaliziranih AI čipova otpornih na zračenje, kao i naprednih algoritama koji mogu raditi u realnom vremenu na samom satelitu.

Kvantne tehnologije drugo su veliko polje na kojem Europa želi iskoristiti svoju snažnu istraživačku bazu i pretvoriti je u industrijsku prednost. U kontekstu CM25, naglasak je prije svega na kvantnoj komunikaciji i kvantnim senzorima. Kvantno-sigurne komunikacijske mreže, uključujući satelitske sustave za distribuciju kvantnih ključeva, trebale bi u budućnosti osigurati otpornost kritičnih državnih i financijskih komunikacija na napredne napade, uključujući i one koji bi jednog dana mogli doći iz područja kvantnog računarstva. Kvantni senzori, s druge strane, otvaraju vrata izuzetno preciznom mjerenju gravitacijskog polja, vremena ili elektromagnetskih pojava, što je ključno za geodeziju, istraživanje planeta i monitoring klimatskih promjena.

Treće prioritetno područje je pogonska tehnologija. Bez pouzdanih i učinkovitih motora nema lansiranja, manevriranja ni dugotrajnog boravka u svemiru. Europa već ima snažnu tradiciju u kemijskom i električnom pogonu, no konkurencija se ubrzava, a zahtjevi novih misija postaju složeniji – od lansiranja teških satelita u geostacionarnu orbitu do točnog pozicioniranja konstelacija manjih letjelica u niskoj orbiti. Kroz nove projekte žele se razviti sustavi manjeg utroška goriva, dugog životnog vijeka i veće otpornosti na ekstremne uvjete, ali i uvesti nove koncepte, poput hibridnih pogona ili korištenja resursa s Mjeseca i asteroida u daljoj budućnosti.

Održive tehnologije četvrti su stup ove strategije. Svemirska okolina oko Zemlje postaje sve zagušenija: broj satelita i komercijalnih konstelacija eksponencijalno raste, a s njima i količina svemirskog otpada. Bez jasnih pravila i tehničkih rješenja koja omogućuju sigurno deorbitiranje, aktivno uklanjanje otpada ili dizajn satelita koji se raspadaju na siguran način pri ulasku u atmosferu, u opasnosti je dugoročni pristup orbiti. CM25 stoga naglašava razvoj „čistih“ misija, tehnologija za nadzor objekata u orbiti, kao i novih standarda za odgovorno ponašanje u svemiru.

Industrija, gradovi i nova svemirska ekonomija

Sve ove tehnološke ambicije ne mogu se ostvariti bez snažnog industrijskog ekosustava. Rekordni proračun CM25 zato je i signal europskoj industriji da se pripremi za novu fazu rasta – od velikih tradicionalnih tvrtki do dinamičnih start-upova koji razvijaju male lansere, mikrosatelite ili specijalizirane softverske platforme. Za gradove s razvijenim svemirskim klasterima, poput Bremena, gdje je poslovni smještaj u Bremenu tijekom svemirskih konferencija postao sastavni dio lokalne ponude, i drugih tehnoloških središta u Njemačkoj, ali i za regije u Francuskoj, gdje je tražen smještaj u Francuskoj u blizini svemirskih centara, Italiji ili Nizozemskoj, to znači dodatnu potražnju za stručnjacima, laboratorijima i, vrlo konkretno, za kvalitetnim smještajem za inženjere, istraživače i poslovne delegacije.

Geopolitička pozadina i sigurnosna dimenzija

Geopolitički kontekst također ide u prilog jačanju europske uloge u svemiru. Rat u Ukrajini, povremene napetosti u odnosima između Europe i ključnih partnera te rastuće ambicije drugih globalnih sila potaknuli su države članice da svemir uključe u svoje sigurnosne i obrambene strategije. Sustavi za satelitsku navigaciju, komunikaciju i promatranje Zemlje više se ne promatraju samo kao infrastrukturni projekti, nego i kao ključni elementi nacionalne sigurnosti, civilne zaštite i otpornosti društva na krize – od prirodnih katastrofa do kibernetičkih napada.

Važan element ove priče je i uloga Njemačke, koja je na CM25 izašla kao najveći pojedinačni financijski doprinositelj ESA-i. Berlin je već ranije najavio ambiciju da zemlju pozicionira kao vodeću europsku svemirsku silu, a dodatna ulaganja uklapaju se u širu strategiju modernizacije obrambenih kapaciteta i industrijske politike. Time se dodatno učvršćuje pozicija njemačkih istraživačkih centara i industrijskih klastera, ali otvara i nove prilike za partnerstva s drugim državama članicama.

No, premda Njemačka danas prednjači po iznosu doprinosa, uspjeh ESA-e i CM25 i dalje ovisi o spremnosti svih 23 države članice da dugoročno podupiru zajedničke programe. Francuska, Italija, Španjolska i ostale europske zemlje donose svoju ekspertizu, lansirne lokacije, industrijsku infrastrukturu i akademske kapacitete bez kojih ne bi bilo moguće provoditi kompleksne misije – od znanstvenih teleskopa i planetarnih istraživanja do konstelacija satelita za klimatski monitoring.

Što odluke u Bremenu znače za građane

Za građane Europe, odluke donesene u Bremenu možda se na prvi pogled čine apstraktnima, no njihov će se učinak osjećati u mnogim aspektima svakodnevice. Preciznija satelitska navigacija znači sigurniji promet i učinkovitiju logistiku, napredni sustavi za promatranje Zemlje omogućuju bolje praćenje klimatskih promjena, poljoprivrednih trendova ili rizika od poplava i požara, dok sigurne komunikacijske mreže čuvaju integritet financijskih transakcija i kritične infrastrukture. Svemirske tehnologije tako postaju nevidljiva, ali nezaobilazna infrastruktura moderne Europe.

CM25 je zato više od još jednog proračunskog ciklusa. Riječ je o prekretnici u kojoj Europa otvoreno priznaje da bez kontrole nad ključnim svemirskim tehnologijama ne može računati na punu političku, gospodarsku ni sigurnosnu autonomiju. Povećanje ulaganja u programe poput GSTP-a, jačanje inicijativa usmjerenih na tehnološku suverenost elektroničkih komponenti te uvođenje novih okvira za otpornost i sigurnost svemirskih sustava zajedno stvaraju temelje za dugoročnu strategiju. Na njoj će se graditi buduće misije, industrijski projekti i međunarodna partnerstva koja će definirati ulogu Europe u svemiru desetljećima nakon CM25.