Europski satelitski navigacijski sustav Galileo priprema se za još jedan važan korak: u srijedu 17. prosinca 2025. u 06:01 po srednjoeuropskom vremenu s europskog svemirskog luka u Francuskoj Gvajani planirano je lansiranje dvaju novih satelita na raketi Ariane 6. Riječ je o 14. operativnom lansiranju za program Galileo i prvom letu ovoga sustava na novoj europskoj teškoj raketi, pri čemu će sateliti označeni kao SAT 33 i SAT 34 dodatno ojačati već postojeću konstelaciju u srednjoj Zemljinoj orbiti.

Sateliti će biti smješteni na visini od oko 23 222 kilometra iznad površine Zemlje, gdje će se pridružiti konstelaciji od više od trideset Galileo satelita raspoređenih u tri orbitalne ravnine. Njihova je ključna uloga povećati robusnost i dostupnost signala, osiguravajući da Galileo i dalje može pružati neprekidnu uslugu pozicioniranja, navigacije i vremenske sinkronizacije korisnicima diljem svijeta, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Za europsku svemirsku industriju ovo lansiranje ima dvostruku simboliku. S jedne strane potvrđuje se da je Ariane 6 spreman preuzeti ulogu glavne europske rakete za teške terete, a s druge strane pokazuje se da Unija i njezini partneri mogu vlastitim sredstvima održavati i razvijati strateški GNSS sustav neovisan o američkom GPS-u, ruskom GLONASS-u i kineskom BeiDou-u.

Kako pratiti prijenos uživo lansiranja

Lansiranje Galilea na Arianeu 6 bit će dostupno u prijenosu uživo za gledatelje širom svijeta. Europska svemirska agencija (ESA) priprema posebnu emisiju s uključenjima iz kontrolnih centara, kratkim reportažama o pripremi satelita te objašnjenjima stručnjaka što točno gledamo tijekom svake faze leta.

Službeni prijenos može se pratiti putem platforme ESA WebTV, koja nudi stream visoke rezolucije uz istodobni komentar na engleskom jeziku. Za širu publiku emitirat će se i na službenom YouTube kanalu ESA-e, gdje je moguće uključiti automatske titlove i pratiti raspravu gledatelja u chatu. Zahvaljujući tome, lansiranje iz Francuske Gvajane bit će dostupno na gotovo svakom pametnom telefonu, tabletu ili računalu.

Prema najavljenom rasporedu, prijenos započinje u 05:35 po srednjoeuropskom vremenu, dakle nešto manje od pola sata prije polijetanja. U tom uvodnom dijelu gledatelji će vidjeti posljednje provjere rakete na lansirnoj rampi, kratke animacije koje objašnjavaju koncepciju Galileo sustava te izjave predstavnika Europske komisije, ESA-e i agencije EUSPA zadužene za operativne usluge sustava.

Raspored leta Arianea 6 za misiju Galileo L14

Sam profil leta Arianea 6 tijekom misije Galileo L14 pomno je isplaniran kako bi se dvije svemirske letjelice sigurno i precizno postavile u ciljnu orbitu. Svi navedeni vremenski podaci odnose se na srednjoeuropsko vrijeme (CET):

• 05:35 – početak službenog televizijskog prijenosa i uvodnog programa


• 06:01 – polijetanje rakete Ariane 6 s lansirne rampe u Kourouu


• 06:04 – odvajanje pomoćnih potisnika (booster-a) koji osiguravaju glavninu potiska odmah nakon polijetanja


• 06:06 – odvajanje zaštitnog aerodinamičkog oklopa (fairinga) nakon izlaska iz najgušćih slojeva atmosfere


• 06:09 – gašenje i odvajanje glavnog stupnja rakete


• 06:10 – 06:21 – prvo paljenje motora Vinci na gornjem stupnju Arianea 6 i ulazak u prijelaznu orbitu


• 09:40 – 09:42 – drugo, kraće paljenje motora Vinci radi finog podešavanja orbite prije odvajanja satelita


• 09:57 – odvajanje satelita SAT 33 i SAT 34 iznad Zemlje


• 10:40 – 10:50 – potvrda statusa satelita i službena objava uspješnog lansiranja

Nakon završetka ove nominalne sekvence leta, određeno je da se gornji stupanj rakete premjesti u tzv. “grobljansku orbitu”, stabilnu putanju na većoj visini od operativnih orbita navigacijskih satelita. Na taj način minimizira se rizik od sudara sa satelitima koji pružaju usluge i smanjuje količina svemirskog otpada u gusto naseljenim orbitalnim slojevima.

Izravno nakon završetka prijenosa iz Kouroua planiran je i posebni događaj u Bruxellesu, koji organizira Europska komisija. Tamo će se analizirati tijek misije, objasniti prvi tehnički podaci o izvedbi rakete i satelita te naglasiti politička i industrijska važnost ovog lansiranja za europsku autonomiju u svemiru.

Zašto su sateliti SAT 33 i SAT 34 važni za Galileo

SAT 33 i SAT 34 pripadaju prvoj generaciji Galileo satelita. Iako se često govori o “novim satelitima”, njihova glavna uloga nije proširenje sustava, nego jačanje njegove otpornosti. Konstelacija je u osnovnoj konfiguraciji zamišljena s 24 aktivna satelita i dodatnim rezervama koje se mogu uključiti ako dođe do tehničkih problema, planiranog održavanja ili kraja životnog vijeka pojedinih letjelica.

Kako su neki sateliti iz ranijih serija nakon više od desetljeća u orbiti već odradili svoju planiranu misiju, novi par satelita osigurava da korisnici ne osjete pogoršanje kvalitete usluge. Dodavanjem dodatnih rezervnih satelita u konstelaciju, Galileo zadržava vrlo gustu pokrivenost neba. To u praksi znači da će u većini dijelova svijeta u svakom trenutku biti vidljivo dovoljno Galileo satelita za precizno pozicioniranje, čak i u uvjetima visokih zgrada, planinskog reljefa ili lošeg vremena.

Još jedna važna zadaća ovih satelita jest podizanje ukupne robusnosti sustava u kontekstu sigurnosti. Galileo, osobito u kombinaciji s drugim GNSS sustavima, postaje ključna infrastruktura za kritične sektore poput energetike, telekomunikacija, financijskih transakcija, zračnog i pomorskog prometa te javne sigurnosti. Dodatni sateliti smanjuju vjerojatnost da kvar jedne letjelice ili blokada signala u određenom području uzrokuju šire poremećaje.

Galileo – najprecizniji satelitski navigacijski sustav na svijetu

Galileo se u europskim dokumentima opisuje kao strateški program Unije, a u tehničkim analizama često se naglašava da je riječ o trenutačno najpreciznijem globalnom navigacijskom satelitskom sustavu. Od uvođenja otvorene usluge 2016. godine, Galileo je postupno postao standardna komponenta pametnih telefona, vozila i profesionalne opreme. Procjenjuje se da više od pet milijardi pametnih telefona diljem svijeta podržava Galileo, a svi pametni telefoni prodani na jedinstvenom tržištu EU-a moraju biti kompatibilni s njegovim signalima.

Za prosječnog korisnika to znači brže hvatanje pozicije i stabilniji signal u urbanim kanjonima, gdje se satelitski signali često odbijaju od fasada. U kombinaciji s GPS-om i drugim sustavima, Galileo doprinosi tome da navigacijske aplikacije točnije prikazuju u kojoj se traci nalazite, koju ulicu trebate skrenuti, te da preciznije mjere udaljenost za sport i rekreaciju.

U industriji i javnom sektoru, Galileo igra još važniju ulogu. U željezničkom prometu pomaže razvoju sustava nadzora vlakova temeljenih na satelitskom pozicioniranju, u pomorstvu povećava sigurnost plovidbe, a u poljoprivredi omogućuje preciznu primjenu gnojiva i pesticida uz smanjenje troškova i utjecaja na okoliš. Financijske institucije koriste Galileo za preciznu sinkronizaciju vremena, ključnu za visokofrekventno trgovanje, a sustav traganja i spašavanja integriran u Galileo omogućuje brže lociranje aktiviranih signalnih uređaja u hitnim situacijama.

Važno je i da Galileo postupno uvodi napredne usluge poput visoko precizne korekcije signala i kriptografske autentikacije, koje će u budućnosti dodatno otežati lažiranje signala (spoofing) i povećati sigurnost autonomnih vozila, dronova i kritične infrastrukture.

Od prvog signala do pune operativne službe: što slijedi nakon lansiranja

Dolaskom u ciljnu orbitu misija satelita SAT 33 i SAT 34 tek započinje. Nakon odvajanja od rakete, letjelice ulaze u fazu ranih orbitalnih operacija (Early Orbit Phase – EOP), koju predvodi EU-ova agencija za svemirski program EUSPA u suradnji s ESA-om i industrijskim partnerima. U ovoj fazi stručni timovi prate rad satelita iz kontrolnih centara u Europi, provjeravajući sve ključne podsustave – od napajanja i termalne regulacije do komunikacijskih antena i pogonskog sustava.

Prvi korak je uspostavljanje stabilne veze sa satelitom i provjera da su solarni paneli ispravno otvoreni te da satelit dobiva dovoljno energije. Zatim slijedi prilagodba orijentacije i, prema potrebi, fino podešavanje orbite kako bi satelit točno zauzeo planirani orbitalni slot u jednoj od tri Galileo ravnine. Paralelno se nadzire temperatura, razina radijacije i rad sigurnosnih sustava.

Kad se potvrdi da su osnovne funkcije stabilne, prelazi se na fazu testiranja korisničkog dijela tereta – navigacijskih antena i vrlo preciznih atomskih satova koji su srce GNSS satelita. U naredna tri do četiri mjeseca provjerava se stabilnost frekvencije satova, točnost emitiranih signala, kompatibilnost s postojećom konstelacijom i kvalitetan prijem na mreži referentnih postaja na tlu.

Tek nakon završetka ovih detaljnih provjera sateliti se službeno uključuju u operativnu uslugu. Tada EUSPA ažurira podatke o konstelaciji i objavljuje da su SAT 33 i SAT 34 spremni pridonijeti pozicioniranju, navigaciji i vremenskoj sinkronizaciji korisnika diljem svijeta. Za krajnje korisnike taj trenutak prolazi gotovo neprimjetno, no u pozadini to znači još jedan sloj sigurnosne mreže iznad našeg planeta.

Podjela uloga: Europska komisija, ESA i EUSPA

Galileo je tipičan primjer složenog europskog projekta u kojem sudjeluju političke institucije, svemirske agencije i industrijski partneri. Europska komisija u ime Europske unije upravlja i financira program kao jednu od ključnih komponenti šireg svemirskog portfelja EU-a. Komisija definira strateške ciljeve, usvaja regulativu i osigurava da je sustav u skladu s politikama Unije, uključujući sigurnosne i obrambene aspekte.

Europska svemirska agencija (ESA) zadužena je za tehnički aspekt: dizajn i razvoj svemirskog i zemaljskog segmenta, nabavu satelita i raketa, integraciju i kvalifikacijska ispitivanja. U slučaju misije Galileo L14, ESA koordinira pripreme s ArianeGroupom i Arianespaceom kao glavnim industrijskim partnerima za raketu Ariane 6 te s proizvođačem satelita OHB-om.

EUSPA, EU-ova agencija za svemirski program sa sjedištem u Pragu, djeluje kao operativni i tržišni “most” prema korisnicima. Ona upravlja uslugama Galilea, prati potrebe tržišta, radi s industrijom na razvoju novih aplikacija te održava kontakt s korisnicima kroz servisne centre. U fazi ranih orbitalnih operacija EUSPA preuzima odgovornost za operativni nadzor satelita, ali i za informiranje javnosti i profesionalnih korisnika o statusu sustava.

Ariane 6 – nova okosnica europskog pristupa svemiru

Ariane 6 zamišljen je kao nasljednik rakete Ariane 5 i temelj buduće europske autonomije u lansiranju tereta u svemir. Riječ je o modularnoj teškoj raketi koja može letjeti u konfiguraciji s dva (A62) ili četiri (A64) pomoćna potisnika, ovisno o masi i cilju misije. Za misiju Galileo L14 odabrana je konfiguracija s dva P120C potisnika, koja pruža dovoljno potiska za podizanje rakete i korisnog tereta u srednju orbitu.

Glavni stupanj Arianea 6 pokreće kriogeni motor Vulcain 2.1, koji koristi tekući kisik i tekući vodik kao pogonsko gorivo. Pomoćni potisnici P120C pune su raketnog goriva i u prvih nekoliko minuta leta osiguravaju većinu potiska potrebnog za svladavanje Zemljine gravitacije. Nakon što odrade svoju ulogu, oni se odvajaju i padaju u Atlantski ocean, dok se glavni stupanj nastavlja penjati do trenutka odvajanja.

Gornji stupanj opremljen je motorom Vinci, također kriogenim i, što je ključno, višekratno paljivim. Upravo mogućnost ponovnog paljenja motora omogućuje precizno postavljanje satelita u ciljnu orbitu, kao i kasnije manevre kojima se gornji stupanj odvodi u sigurnu grobljansku orbitu. Tijekom misije Galileo L14 planirana su dva paljenja motora Vinci – prvo odmah nakon odvajanja glavnog stupnja, a drugo nakon višesatnog balističkog leta.

Ariane 6 uspješno je odradio svoje prvo, inauguracijsko lansiranje u srpnju 2024. godine, čime je potvrđena sposobnost novog sustava. Lansiranje s Galileom predstavlja petu misiju ove rakete i prvu u kojoj Ariane 6 nosi satelite ključne europske infrastrukture. Time se dodatno učvršćuje uloga Arianea 6 kao glavnog nosača za buduće misije Unije, uključujući ne samo navigacijske satelite nego i meteorološke, komunikacijske i znanstvene misije.

Što će korisnici osjetiti nakon ovog lansiranja

Za većinu korisnika satelitske navigacije lansiranje dvaju novih satelita proći će bez dramatičnih promjena u svakodnevnom korištenju aplikacija. Navigacija u automobilu, aplikacije za dijeljenje vožnje, sportski satovi i dronovi nastavit će raditi kao i prije. Međutim, na razini pouzdanosti i otpornosti sustava, učinak će biti itekako vidljiv – osobito u dugom roku.

Dodavanje SAT 33 i SAT 34 znači da će Galileo imati dodatnu rezervu u slučaju kvara ili planiranog gašenja starijih satelita. U situacijama kada se dio konstelacije privremeno isključi zbog održavanja ili tehničkih problema, novi sateliti pomoći će zadržati broj vidljivih izvora signala iznad minimalnog praga potrebnog za preciznu i stabilnu uslugu. To je posebno važno u kritičnim aplikacijama, poput nadzora zračnog prometa, željezničkih sustava ili koordinacije hitnih službi.

Dodatni sateliti doprinijet će i boljoj geometriji konstelacije, što može smanjiti pogreške u pozicioniranju u pojedinim područjima svijeta. U kombinaciji s drugim poboljšanjima, poput naprednih korekcijskih usluga i autentikacije signala, korisnici će dugoročno imati koristi u vidu veće stabilnosti, preciznosti i otpornosti navigacijskih rješenja.

Istodobno se priprema druga generacija Galileo satelita, koja će postupno nadopuniti i zamijeniti prvu generaciju. Ti sateliti donijet će digitalnije terete, dodatne atomske satove, poboljšane antene i mogućnost izravne komunikacije između satelita. Misija s Arianeom 6 i satelitima SAT 33 i SAT 34 svojevrsna je prijelazna točka – održava se i osnažuje prva generacija, dok se polako otvara prostor za ulazak druge.

Kako pratiti daljnji razvoj programa Galileo

Nakon misije Galileo L14 u orbitu je preostalo postaviti još četiri satelita prve generacije. I oni će, prema planovima, biti lansirani raketama Ariane 6, čime će se zatvoriti poglavlje razvoja početne konstelacije i otvoriti nova faza uvođenja druge generacije. Europska komisija i ESA naglašavaju da je cilj osigurati dugoročnu održivost sustava barem do sredine 21. stoljeća, uz stalna tehnološka unaprjeđenja.

Svi koji žele detaljnije pratiti status konstelacije mogu se informirati putem stranica Europskog GNSS servisnog centra, gdje se objavljuje stanje svakog pojedinog satelita, kao i planirane radove na održavanju. Za širu javnost i razvojne inženjere koristan je i portal UseGalileo.eu, koji prikazuje popis uređaja koji podržavaju Galileo, kao i primjere primjene sustava u različitim sektorima.

Što se same misije tiče, ESA i partneri objavljivat će ažuriranja tijekom ranih orbitalnih operacija – od prvog signala satelita, preko uspješnog otvaranja solarnih panela, do završetka testiranja navigacijskih signala. Iako većina korisnika neće svakodnevno pratiti te tehničke bilješke, one jasno pokazuju koliko je složen posao izgradnje i održavanja globalnog navigacijskog sustava koji nam danas djeluje kao samorazumljivi dio digitalne svakodnevice.