U iščekivanju jednog od najznačajnijih svemirskih pothvata ove godine, sve su oči uprte u Europski svemirski centar u Kourouu, Francuska Gvajana. Sutra, 13. kolovoza 2025. godine, točno u 02:37 sati po srednjoeuropskom vremenu (odnosno 12. kolovoza u 21:37 po lokalnom vremenu), snažna raketa Ariane 6 započet će svoj let, noseći u orbitu satelit koji obećava revoluciju u načinu na koji promatramo i razumijemo vrijeme, klimu i kvalitetu zraka na našem planetu. Riječ je o satelitu MetOp-SG-A1, prvom iz nove generacije europskih meteoroloških satelita, koji ujedno ugošćuje i ključni instrument Copernicus Sentinel-5, čime započinje nova era sveobuhvatnog motrenja Zemlje.

Posljednje pripreme za lansiranje odvijaju se u atmosferi kirurške preciznosti. Nedavno objavljene ubrzane snimke iz Kouroua pružaju rijedak uvid u složenost i minucioznost ovog procesa. Kamere su zabilježile ključne faze, od hermetičkog zatvaranja satelita unutar zaštitnog oklopa rakete Ariane 6, poznatog kao "fairing", do njegovog pažljivog postavljanja na vrh lansirne rampe. Svaki pokret, svaki vijak i svaka provjera dio su lanca radnji osmišljenih da osiguraju besprijekoran početak misije koja će desetljećima služiti čovječanstvu.

Nova generacija za preciznije prognoze i dublje razumijevanje klime

MetOp-SG-A1 nije samo još jedan satelit u nizu; on je vjesnik nove ere u meteorologiji i klimatologiji. Kao prvi u seriji od ukupno tri para satelita druge generacije (MetOp-SG), ovaj satelit predstavlja kvantni skok u odnosu na svoje prethodnike iz prve MetOp misije. Glavni cilj misije je osigurati neprekinutu dostavu ključnih podataka iz polarne orbite tijekom sljedeća dva desetljeća, no ono što MetOp-SG donosi jest dramatično poboljšanje u točnosti i rezoluciji promatranja. To u praksi znači da će meteorološke službe diljem svijeta dobivati podatke koji će omogućiti izradu znatno pouzdanijih i detaljnijih vremenskih prognoza. Od predviđanja putanje uragana s većom sigurnošću do preciznijeg planiranja u poljoprivredi i transportu, utjecaj ove misije osjetit će se u svakodnevnom životu.

Osim poboljšanja postojećih mjernih tehnika, MetOp-SG-A1 donosi i potpuno nove mjerne sposobnosti koje će proširiti znanstveni doseg misije. Instrumenti na satelitu moći će mjeriti vjetar iznad oceana, analizirati sastav atmosfere s dosad neviđenom preciznošću i pratiti cikluse vode na Zemlji. Ovi podaci ključni su za bolje razumijevanje klimatskih promjena, validaciju klimatskih modela i praćenje globalnih trendova koji oblikuju budućnost našeg planeta.

Dva tipa satelita za cjelovitu sliku

Program MetOp-SG temelji se na inovativnom konceptu koji uključuje dva različita tipa satelita, označena kao sateliti 'A' i 'B', koji će se lansirati u parovima. MetOp-SG-A1, koji se upravo priprema za lansiranje, prvi je satelit tipa 'A'. Ovi sateliti primarno su opremljeni instrumentima za atmosfersko sondiranje u vidljivom, infracrvenom i mikrovalnom spektru te instrumentima za snimanje oblaka i površine Zemlje. Njihova glavna zadaća je stvaranje detaljnih trodimenzionalnih profila temperature i vlažnosti atmosfere, što je temelj za moderne numeričke vremenske prognoze.

S druge strane, sateliti tipa 'B', čije se lansiranje planira u budućnosti, nosit će drugačiji set instrumenata, prvenstveno fokusiran na mikrovalno snimanje visoke rezolucije. Ovi instrumenti omogućit će precizno mjerenje leda na moru, vlažnosti tla, brzine vjetra iznad oceana i drugih ključnih parametara. Kombinacija podataka sa satelita 'A' i 'B' pružit će znanstvenicima i prognostičarima dosad najcjelovitiju sliku Zemljinog sustava, omogućujući im da povežu različite procese i stvore daleko sofisticiranije modele.

Copernicus Sentinel-5: budno oko nad našom atmosferom

Jedna od najvažnijih komponenti satelita MetOp-SG-A1 jest instrument Sentinel-5, ključni dio europskog programa za promatranje Zemlje Copernicus. Dok se MetOp primarno bavi vremenom i klimom, Sentinel-5 ima specifičnu i vitalnu zadaću: svakodnevno globalno praćenje kvalitete zraka. Ovaj sofisticirani spektrometar mjerit će koncentracije cijelog niza atmosferskih plinova u tragovima i onečišćujućih tvari, uključujući ozon, dušikov dioksid (NO₂), sumporov dioksid (SO₂), ugljikov monoksid (CO), metan (CH₄) i formaldehid.

Podaci koje će Sentinel-5 prikupljati od neprocjenjive su važnosti za zaštitu javnog zdravlja, jer će omogućiti precizno praćenje izvora zagađenja, širenja onečišćenih zračnih masa i učinkovitosti mjera za smanjenje emisija. Znanstvenici će moći pratiti vulkanski pepeo koji može ugroziti zračni promet, detektirati industrijske nesreće i analizirati dugoročne trendove u sastavu atmosfere povezane s klimatskim promjenama. Nadalje, misija će pratiti i aerosole – sitne čestice u zraku – te razinu ultraljubičastog zračenja koje dopire do površine Zemlje, pružajući važne informacije za prognoze UV indeksa i upozorenja stanovništvu.

Ariane 6: Jamac europske neovisnosti u svemiru

Lansiranje satelita MetOp-SG-A1 ujedno je i važan trenutak za raketu Ariane 6. Ovaj novi teški lansirni sustav, razvijen pod okriljem Europske svemirske agencije (ESA), predstavlja budućnost europskog pristupa svemiru. Dizajnirana da bude svestranija i troškovno učinkovitija od svoje prethodnice, Ariane 5, raketa Ariane 6 ključna je za osiguravanje europske autonomije u postavljanju strateških satelita u orbitu, bilo da se radi o telekomunikacijskim, navigacijskim, znanstvenim ili, kao u ovom slučaju, meteorološkim misijama. Njena sposobnost da dosegne različite orbite i nosi različite terete čini je kamenom temeljcem europskih svemirskih ambicija za naredna desetljeća. Lansiranje iz Francuske Gvajane, zbog blizine ekvatoru, pruža dodatnu energetsku učinkovitost, omogućujući raketi da ponese teži teret u orbitu.

Sutrašnje lansiranje stoga nije samo početak jedne znanstvene misije, već i potvrda uspješne suradnje između ključnih europskih organizacija. Razvoj satelita vodila je ESA, dok će operativno upravljanje misijom i distribuciju podataka vršiti EUMETSAT (Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita), a sve se odvija pod širim kišobranom programa Copernicus Europske unije. Zajedno, oni pokreću sustav koji će nam pomoći da se bolje pripremimo za vremenske nepogode, prilagodimo klimatskim promjenama i dišemo čišći zrak.