Potpuna pomrčina Mjeseca 3. ožujka 2026.: “krvavi Mjesec” stiže nad Pacifik i Amerike, Europa ostaje bez prizora
U ranim satima utorka, 3. ožujka 2026., puni Mjesec ući će u Zemljinu sjenu i na gotovo sat vremena poprimiti tamnocrvenu do bakrenu nijansu. Riječ je o potpunoj pomrčini Mjeseca, fenomenu koji se može pratiti bez ikakve zaštitne opreme, no ovoga puta neće biti vidljiv iz Europe i Afrike. Hrvatski će promatrači događaj moći pratiti samo putem prijenosa uživo i snimki, dok će najbolje uvjete imati promatrači na “noćnoj strani” planeta iznad Pacifika te u Sjevernoj i Srednjoj Americi.
Pomrčine Mjeseca redovito izazivaju velik interes jer spajaju dramatičan vizualni učinak i jednostavnost promatranja: dovoljno je vedro nebo i pogled prema Mjesecu. Ipak, geometrija sustava Zemlja–Mjesec–Sunce stroga je i ne ostavlja prostor za improvizaciju. Tko će vidjeti potpunu fazu, a tko samo djelomični “zalogaj” sjene, ovisi o tome je li Mjesec u ključnim trenucima iznad horizonta.
Kako nastaje pomrčina i zašto se ne događa pri svakoj punoj mjesečini
Pomrčina Mjeseca nastaje kada se Zemlja nađe točno između Sunca i Mjeseca, pa Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu. To se može dogoditi samo u fazi punog Mjeseca, ali ne i pri svakoj punoj mjesečini. Razlog je nagib Mjesečeve putanje u odnosu na Zemljinu orbitu oko Sunca: Mjesec najčešće prolazi malo “iznad” ili “ispod” sjene, pa se ništa posebno ne vidi.
Da bi došlo do pomrčine, puni Mjesec mora se naći blizu čvorova svoje putanje, točaka u kojima Mjesečeva orbita presijeca ravninu Zemljine orbite. Kada se taj uvjet poklopi s punom mjesečinom, Mjesec može ući u penumbru (polusjenu), a kod povoljne geometrije i u umbru (tamnu središnju sjenu). Upravo umbra daje dojmljivu sliku: rub Mjeseca postupno “nestaje” u tami, a tijekom totaliteta cijeli disk poprimi crvenkastu boju.
Tko će imati najbolji pogled: raspored vidljivosti po regijama
Prema NASA-inim prikazima vidljivosti, potpuna faza ove pomrčine vidjet će se u večernjim satima iz istočne Azije i Australije, tijekom noći iznad velikog dijela Pacifika te u ranim jutarnjim satima iz Sjeverne i Srednje Amerike i najzapadnijih dijelova Južne Amerike. U središnjoj Aziji i u velikom dijelu Južne Amerike pomrčina će biti djelomična, što znači da će samo dio Mjeseca ući u umbru. Iz Afrike i Europe pomrčina se neće vidjeti jer se ključne faze odvijaju dok je Mjesec ispod horizonta.
Takva “nepravda” nije iznimka nego pravilo: pomrčina Mjeseca istodobno je vidljiva s cijele polovice Zemlje okrenute prema Mjesecu, ali samo ako je Mjesec iznad horizonta. Promatrači uz rub područja vidljivosti često dobiju skraćenu verziju jer Mjesec u trenutku ulaska ili izlaska iz umbre izlazi ili zalazi. Zbog toga će, primjerice, dijelovi istočne obale Sjeverne Amerike vidjeti početak totaliteta, ali mogu propustiti njegovu “punu” dubinu ako Mjesec u međuvremenu zađe.
Vremenska crta: ključni trenuci u UTC i pretvorba za srednjoeuropsko vrijeme
NASA-ina vremenska crta za 3. ožujka 2026. daje jasnu sliku kako se događaj razvija, od diskretnog zatamnjenja do potpune promjene boje. U nastavku su ključne faze u koordiniranom svjetskom vremenu (UTC), uz orijentacijsku pretvorbu za Hrvatsku (CET, UTC+1). Iako se iz Hrvatske pomrčina ne vidi, vremena su korisna za praćenje prijenosa i usporedbu s promatračima u drugim dijelovima svijeta.
- Ulazak u penumbru (početak polusjene): 08:44 UTC (09:44 CET) – Mjesec ulazi u vanjski dio sjene; zatamnjenje je blago i mnogima na prvi pogled neupadljivo.
- Početak djelomične pomrčine: 09:50 UTC (10:50 CET) – rub Mjeseca ulazi u umbru i “zalogaj” tamne sjene postaje jasno vidljiv golim okom.
- Početak totaliteta: 11:04 UTC (12:04 CET) – cijeli Mjesečev disk je u umbri; boja prelazi u bakrenocrvenu, ponekad i tamnosmeđu, ovisno o stanju Zemljine atmosfere.
- Kraj totaliteta: 12:03 UTC (13:03 CET) – crvenkasta nijansa postupno blijedi kako Mjesec izlazi iz središnje sjene.
- Kraj djelomične pomrčine: 13:17 UTC (14:17 CET) – cijeli Mjesec je izvan umbre, preostaje samo polusjena.
- Kraj penumbralne faze: 14:23 UTC (15:23 CET) – pomrčina završava; zatamnjenje u penumbri ponovno je suptilno i lako ga je previdjeti.
Za promatrače u Sjedinjenim Državama i Kanadi često se navode i lokalna vremena: početak polusjene u pacifičkoj zoni pada malo iza ponoći, a totalitet u ranim jutarnjim satima. U istočnoj Australiji i dijelovima istočne Azije totalitet se odvija u večernjem terminu, što može biti prednost za one koji žele promatrati bez noćnog bdijenja.
Što se zapravo vidi: od “zalogaja” sjene do crvenog diska
Doživljaj pomrčine mijenja se iz minute u minutu. U penumbralnoj fazi Mjesec se tek lagano priguši, kao da je netko smanjio kontrast na fotografiji. Zbog toga iskusniji promatrači često uspoređuju svjetlinu Mjeseca s okolnim zvijezdama ili prate promjene na sjajnim područjima poput oceana oluja i velikih kratera uz rub.
Djelomična faza donosi najveći vizualni kontrast: umbra je oštro vidljiva kao tamni luk koji “grize” Mjesečev disk. Kako sjena napreduje, detalji na zahvaćenom dijelu postaju teže uočljivi, a granica između osvijetljenog i zamračenog dijela često izgleda kao trodimenzionalni “rez” preko kugle.
Tijekom totaliteta, paradoksalno, Mjesec ne nestaje. Umjesto toga, poprima crvenkast ton koji može varirati od narančastog do tamnocrvenog, ponekad i sivkastog. Upravo ta boja pomrčinu je u popularnoj kulturi pretvorila u “krvavi Mjesec”, iako je riječ o sasvim predvidljivoj optici, a ne o nečemu nadnaravnom.
Zašto Mjesec pocrveni: Zemljina atmosfera kao filtar i leća
Objašnjenje je elegantno: iako Zemlja blokira izravnu Sunčevu svjetlost, dio svjetla prolazi kroz rubne slojeve atmosfere, lomi se prema unutra i dospijeva do Mjesečeve površine. Atmosfera pritom snažno raspršuje plave i ljubičaste valne duljine, dok crvene i narančaste lakše prolaze. Rezultat je da se na Mjesec “projicira” zbir svih zalazaka i izlazaka Sunca duž Zemljina oboda.
Koliko će Mjesec biti svijetao i koliko “krvav”, ovisi o prozirnosti atmosfere. Ako u zraku ima više aerosola, prašine ili čestica nakon većih vulkanskih erupcija, totalitet može biti tamniji i smeđi. Astronomi ponekad koriste Danjonovu ljestvicu kako bi opisali svjetlinu i nijansu totalitetne faze, no za većinu promatrača dovoljno je zapamtiti da se isti tip pomrčine može vizualno razlikovati od godine do godine.
Kako promatrati i snimiti pomrčinu: praktični savjeti bez specijalne opreme
Za razliku od pomrčina Sunca, kod pomrčine Mjeseca ne postoji rizik za oči: Mjesec je reflektirano svjetlo i može se gledati golim okom. Ipak, nekoliko jednostavnih koraka može znatno poboljšati doživljaj.
- Potražite tamnije mjesto: što manje ulične rasvjete i svjetlosnog onečišćenja, to će crvenkasta nijansa biti izraženija.
- Stabilan pogled na horizont: u regijama gdje je Mjesec nisko, otvoren horizont odlučuje hoće li totalitet biti vidljiv ili će ga “pojesti” zalazak.
- Dalekozor ili mali teleskop: povećanje otkriva detalje u sjenovitim područjima i prijelaze boje; čak i običan dvogled može biti iznenađujuće učinkovit.
- Fotografiranje: totalitet je znatno tamniji od punog Mjeseca pa su potrebne dulje ekspozicije. Fotoaparat na stativu ili stabilna podloga, uz daljinski okidač ili odgodu, smanjuje podrhtavanje. Kod mobitela pomaže noćni način rada, ali će rezultati ovisiti o optici uređaja.
Za ozbiljniju fotografiju preporučuje se snimati i prije i tijekom totaliteta kako bi se uhvatila razlika u boji. Dobro je napraviti seriju fotografija u pravilnim razmacima i kasnije ih složiti u vremenski slijed, jer pomrčina izgleda kao “živa” animacija na nebu.
Zvjezdana pozadina: Mjesec u Lavu i neočekivano “tamnije” nebo
NASA navodi da će se Mjesec tijekom pomrčine nalaziti u zviježđu Lava. To znači da će u tom dijelu neba biti i sjajnije zvijezde koje se za punog Mjeseca često izgube u odsjaju. Kako sjena prigušuje Mjesečev sjaj, nebo može izgledati tamnije nego što je uobičajeno tijekom punog Mjeseca, pa se lakše uočavaju zviježđa i slabiji objekti.
Za promatrače u područjima vidljivosti to je dobra prilika da istu večer usporede izgled neba prije pomrčine i tijekom totaliteta. U praksi, razlika je posebno uočljiva u urbanim sredinama: kada se Mjesec “stiša”, svjetlosno onečišćenje i dalje ostaje, ali kontrast prema nebu može postati povoljniji.
Još jedan nebeski događaj u ožujku: susret Venere i Saturna 8. ožujka
Nekoliko dana nakon pomrčine Mjeseca, 8. ožujka 2026., Venera i Saturn na nebu će se prividno približiti u tzv. konjunkciji. Prema podacima servisa In-The-Sky.org, planeti će u trenutku konjunkcije imati gotovo istu rektascenziju, a međusobno će biti razmaknuti oko jednog stupnja, dovoljno blizu da ih se u dobrom sumraku uoči kao upečatljiv par. Ipak, promatranje može biti zahtjevno jer će se nalaziti relativno blizu Sunca, pa će u mnogim mjestima biti nisko nad zapadnim horizontom u sumrak. Za uspjeh je presudan čist pogled prema zapadu i vedro nebo.
Što mogu očekivati promatrači u Hrvatskoj: prijenosi sada, stvarni pogled kasnije
Budući da se potpuna pomrčina 3. ožujka 2026. iz Hrvatske ne može vidjeti, realna opcija su prijenosi uživo koje najavljuju astronomske institucije i specijalizirani servisi za praćenje neba. Takvi prijenosi često nude i grafiku s fazama, kartu vidljivosti te komentare astronoma, što može biti korisno i za one koji inače ne prate nebeske pojave.
Za ljubitelje promatranja iz Europe sljedeća prilika za lunarnu pomrčinu u 2026. dolazi krajem kolovoza: prema podacima timeanddate.com, djelomična pomrčina 27./28. kolovoza vidljiva je s velikog dijela Europe, pa time i iz Hrvatske, ovisno o lokalnim okolnostima i položaju Mjeseca na nebu. U istoj godini, 12. kolovoza 2026. događa se i potpuna pomrčina Sunca; prema National Solar Observatoryju, staza totaliteta prolazi preko Grenlanda, Islanda, Portugala i sjevera Španjolske, dok se u Hrvatskoj očekuje djelomična faza, uz obveznu zaštitu za oči tijekom promatranja.
S obzirom na to da je ožujanska pomrčina globalno atraktivna, a jednostavna za praćenje u regijama vidljivosti, očekuje se pojačan interes za prijenose i fotografije. Za domaću publiku to je podsjetnik da astronomija nije rezervirana za opservatorije: ponekad je dovoljno otvoriti prozor, a ponekad, kao ovog puta, dobar prijenos uživo može biti najbrži put do “krvavog Mjeseca”.
Izvori:- NASA Science – vodič i vremenska crta za potpunu pomrčinu Mjeseca 3. ožujka 2026. (link)
- NASA Scientific Visualization Studio – karta vidljivosti i objašnjenje kontura faza pomrčine (link)
- timeanddate.com – lokalna vremena, karta i pregled događaja pomrčine 2.–3. ožujka 2026. (link)
- In-The-Sky.org – podaci o konjunkciji Venere i Saturna 8. ožujka 2026. (link)
- timeanddate.com – pregled djelomične pomrčine Mjeseca 27.–28. kolovoza 2026. (vidljivost u Europi) (link)
- National Solar Observatory – pregled staze totaliteta potpune pomrčine Sunca 12. kolovoza 2026. (link)
Kreirano: petak, 27. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini