Sentinel-1D: završna priprema za let i nova faza u europskom promatranju Zemlje

U svemirskoj luci na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike završava se ključni dio kampanje lansiranja najnovijeg satelita iz niza Copernicus Sentinel-1. Nakon prolaska kroz završne integracijske korake i detaljne funkcionalne provjere, letjelica poznata kao Sentinel-1D napunjena je pogonskim gorivom te je spremna za kapsuliranje u vrh rakete. Prema planu, kapsuliranje je zakazano za petak, 24. listopada 2025., a polijetanje na novoj europskoj teškoj nosilici očekuje se u utorak, 4. studenoga 2025.. Time se otvara novo poglavlje za radarsko motrenje planeta koje ne ovisi o dnevnom svjetlu ni o vremenskim prilikama.

Zašto je Sentinel-1D važan i kome donosi korist

Obitelj satelita Sentinel-1 sastavni je dio europskog programa Copernicus, okosnice službi koje osiguravaju stalne, pouzdane i otvorene podatke o Zemlji. U praksi, slike i produkti ove misije omogućuju brzu reakciju službama civilne zaštite tijekom poplava, klizišta ili potresa, olakšavaju nadzor morskog prometa i državnih granica, pomažu šumarima i poljoprivrednicima u upravljanju resursima te opskrbljuju klimatske znanstvenike nizovima podataka neophodnih za analize dugoročnih trendova. Od otkrivanja naftnih mrlja i praćenja ledenih ploča, do procjene stabilnosti brana ili situacijskog uvida nakon ciklona – radarska „oči“ Sentinela često su prvi izvor pravodobne i provjerljive informacije.

Uvođenjem satelita Sentinel-1D u rad, misija dobiva veću otpornost, brži ritam ponovnog snimanja i širi kapacitet za pružanje podataka korisnicima. Plan je da Sentinel-1D, kada bude u potpunosti komisijski pušten u operativnu službu, preuzme ulogu i rastereti Sentinel-1A koji već jedanaest godina kruži oko Zemlje – daleko iznad izvorno planiranog vijeka trajanja. Time će se zadržati kontinuitet ključnih vremenskih serija podataka, što je od presudne važnosti za sve analize koje se oslanjaju na stabilnost i usporedivost mjerenja kroz vrijeme.

Tehnologija u središtu: C-pojasni SAR i što ga čini nezamjenjivim

Srce satelita Sentinel-1D čini radar sa sintetičkom aperturom (SAR) koji radi u C-pojasu. Za razliku od optičkih senzora koji ovise o Sunčevoj svjetlosti i vedrom nebu, SAR aktivno odašilje mikrovalne signale prema površini i mjeri reflektirani odjek. Takav pristup omogućuje snimanje danju i noću, kroz oblake, kišu, pa čak i dim. Precizna kontrola načina rada (npr. širokopojasne karte velikih područja, usko usmjerene scene visoke rezolucije ili interferometrijski parovi za mjerenje deformacija tla) pretvara SAR podatke u iznimno svestran alat. Inženjeri potom koriste napredne algoritme za obradu signala kako bi od zabilježenih faza i amplituda rekonstruirali slike i mjerne produkte visoke geometrijske i radiometrijske kvalitete.

Za praktične primjene to znači da je moguće pratiti: mikrometarske pomake tla na brdima sklonim klizanju, površinu mora i morske struje, raspasane ledene sante koje ometaju plovne rute, promjene u urbanom tkivu i infrastrukturnim objektima, razvoj vegetacije kroz sezone ili utjecaj suše na polja i šume. Posebno je vrijedna interferometrijska tehnika (InSAR) kojom se analiziraju razlike u fazi radarskog signala između dvaju preleta, čime se detektiraju suptilne deformacije površine – primjerice sleganje tla iznad rudnika ili širenje vulkanske komore ispod aktivnog vulkana.

Brža obnova pokrivanja i veća učestalost podataka uz Sentinel-1C i Sentinel-1D

Novi satelit neće raditi sam. Planirana konstelacija računa na to da Sentinel-1D udruži snage s Sentinel-1C. U trenutku kada oba svemirska broda budu istodobno operativna, korisnici će dobivati učestalije snimke istih lokacija, što je presudno tijekom izvanrednih događaja kada se situacija na terenu mijenja iz sata u sat. Viša kadenca snimanja također skraćuje vrijeme čekanja na sliku pod oblakom – SAR ionako „vidi“ kroz oblake, ali orbitalna dinamika i prioritizacija zadataka uvijek postavljaju granice koje se kombiniranjem platformi pomiču.

Oba satelita nose i AIS (Automatic Identification System) prijamnik kojim prate signale brodova. Kombiniranjem radarske slike morske površine i AIS-a, analitičari mogu brže uočiti sumnjive situacije: brod koji plovi bez uključenog odašiljača, promjenu rute usred nevremena, neuobičajeno kruženje u zoni osjetljivoj za ribarstvo ili zaštitu prirode. Kada su Sentinel-1C i Sentinel-1D istodobno u igri, povećava se i učestalost AIS opažanja, što donosi gušću sliku kretanja na morima i oceanima.

„Zeleno svjetlo“ nakon pregleda spremnosti za let

Prošlog tjedna održan je opsežan Flight Readiness Review – tehnički pregled kojim timovi potvrđuju da je svemirska letjelica spremna za završnicu kampanje lansiranja. Taj korak obično obuhvaća provjeru rezultata funkcionalnih testova, status letnog softvera i konfiguracije, stanje podsustava zaduženih za napajanje, termalnu kontrolu i komunikacije, kao i sukladnost s kriterijima sigurnosti na lansirnoj rampi. Završetkom pregleda otvoren je put za punjenje pogonskim gorivom, a potom i za mehaničku pripremu kapsuliranja – smještaj satelita u zaštitni oklop (fairing) koji štiti osjetljivu opremu tijekom prolaska kroz atmosferu.

Projektni tim naglašava da je Sentinel-1D u dobrom tehničkom stanju te da je raspored „na sekundu“ usklađen s pripremama nosilice. Od dolaska u Francusku Gvajanu, letjelica je prošla posljednje integracijske zahvate, testiranja komandi i telemetrije, provjere radiofrekvencijskog ponašanja i mehaničke otpornosti. Poseban fokus bio je na konfiguraciji za lansiranje, što uključuje blokiranje pokretnih dijelova, zbrinjavanje i zaštitu kablova te aktivaciju procedura koje osiguravaju stabilno stanje sustava dok satelit ne uđe u stanje mikrogravitacije i ne odvoji se od gornjeg stupnja rakete.

Što konkretno slijedi do polijetanja

Nakon punjenja i potvrde parametara, tehničari obavljaju kapsuliranje – finu operaciju u kojoj se satelit smješta u aerodinamičku oplatu. Ta se faza provodi u kontroliranim uvjetima čiste prostorije; svaka čestica prašine i svaka promjena temperature ili vlage pomno se nadzire. Po završetku, „nos“ rakete se zatvara, a zatim slijedi spajanje (mating) s gornjim stupnjem i ostatkom nosilice. U danima koji prethode polijetanju provode se pregledi električnih veza, završna validacija telemetrije i generalna proba s brojnim „go/no-go“ točkama na vremenskoj tablici. Paralelno se prate meteorološki uvjeti, rad sustava lansirne rampe i mreže za praćenje leta, kako bi se potvrdilo da su svi elementi lanca spremni za T-0 trenutak.

Ariane 6: nova nosilica s velikim kapacitetom

Lansiranje Sentinel-1D povjereno je Arianeu 6, europskoj teškoj nosilici dizajniranoj da fleksibilno preveze različite vrste tereta – od konstelacija u niskoj Zemljinoj orbiti do istraživačkih misija prema dubokom svemiru. Raketa u punoj konfiguraciji viša je od 60 metara, a masa pri polijetanju, s maksimalnim korisnim teretom i punim spremnicima, može doseći gotovo 900 tona. Modularni pristup omogućuje odabir varijanti s različitim brojem pomoćnih potisnika, što izravno utječe na performanse, profil leta i ciljne orbite. Za misije u službi Copernicusa ključna je točnost i pouzdanost – parametri koji određuju koliko će precizno satelit biti umetnut u željenu orbitu i koliko će vremena trebati da preuzme svoje operativne zadaće.

Sigurnosni protokoli tijekom kampanje lansiranja usmjereni su na smanjivanje rizika: od kontroliranog nadzora goriva koje je kemijski reaktivno, preko statičkih testova, do višestrukih neovisnih provjera telekomandi i sustava prekida leta. Posebna pažnja posvećuje se i kontaminaciji – čistoća optičkih i radarskih površina izravno utječe na kvalitetu podataka, a svaka mikroskopska čestica može ostaviti trag u mjerenjima ili ubrzati degradaciju materijala u svemirskim uvjetima.

Orbitna arhitektura i operativna kadenca snimanja

Sentinel-1 misija tradicionalno se oslanja na sunčesinkronu orbitu koja omogućuje konzistentno osvjetljenje scena tijekom ciklusa snimanja, što je važno za usporedivost mjerenja kroz vrijeme. Iako SAR nije ograničen svjetlom, stabilna geometrija akvizicija olakšava precizne interferometrijske analize. Raspored orbita unutar konstelacije optimizira se tako da se skrati vrijeme ponovnog posjeta istih područja i poboljša globalno pokrivanje. U tijeku prvih tjedana nakon lansiranja satelit prolazi kroz fazu commissioninga: razmještaju se antene i elementi koji su bili zaključani za let, provjeravaju se radio veze s mrežom zemaljskih stanica, kalibriraju se instrumenti i provodi se niz testnih scenarija koji simuliraju operativne uvjete.

Uspostavom nominalnog rada, rasporedi snimanja postaju sve intenzivniji. Prioritete određuju potrebe korisnika: krizne situacije dobivaju „hitne slotove“, dok se rutinske scene za dugoročno praćenje raspoređuju prema planu koji osigurava stabilne vremenske serije. Budući da su interesi raznoliki – od Arktika i Antarktike, preko pomorskih plovnih putova, do gustih urbanih područja – planiranje misije nalikuje zagonetki u kojoj se balansira između pokrivanja, rezolucije i ograničene propusnosti za preuzimanje podataka.

Od sirovog odjeka do korisničkog proizvoda

Podaci koje SAR prikuplja u orbiti u početku su sirovi radarski odjeci. U zemaljskim centrima prolaze više stupnjeva obrade: korekciju geometrije, kalibraciju snage signala, filtriranje šuma, georeferenciranje te pretvorbu u standardizirane proizvode (npr. Level-1 GRD i SLC). Na te se slojeve nadovezuju tematski produkti – karte poplavljenih površina, karte promjena, procjene brzine deformacija, detekcija brodova ili ledenih ploča. Uloga Europske unije i partnerskih institucija jest osigurati da su podaci otvoreni i dostupni svima, bez naknade, kako bi na njima mogla nastati nova generacija komercijalnih i javnih usluga.

Za korisnike na terenu, ključ je latencija – vrijeme koje prođe od trenutka snimanja do trenutka kada proizvod stigne u njihove sustave. Konstelacija s dva aktivna radarska satelita olakšava postizanje ciljnih latencija upravo onda kada pritisak raste, primjerice tijekom velikih poplava ili nakon snažnog potresa. Korištenjem distribuiranih centara za obradu i modernih mreža za prijenos podataka dodatno se smanjuju uska grla, a standardizirani formati i API-ji pomažu integraciji u postojeće radne tokove.

Sigurnost plovidbe i nadzor mora: sinergija SAR-a i AIS-a

Maritimni sektor u velikoj mjeri profitira od kombinacije radarskih prizora i AIS signala. Dok AIS pruža identitet, poziciju, kurs i brzinu brodova koji ga odašilju, SAR otkriva fizičke objekte na površini mora bez obzira na to imaju li uključene transpondere. Tako se mogu uočiti „tamni brodovi“, detektirati iznenadne promjene rute ili prepoznati kretanja tipična za nezakoniti ribolov. Povećana učestalost opažanja kada Sentinel-1C i Sentinel-1D rade u paru omogućuje operativnim centrima realniji prikaz situacije, osobito u područjima s gustim prometom ili zahtjevnim vremenskim uvjetima.

Za uprave nadležne za zaštitu okoliša radarske snimke služe i kao alat za rano otkrivanje onečišćenja mora. Naftne mrlje imaju specifičan radarski potpis jer prigušuju kratke valove na površini, pa se u SAR slikama vide kao tamne površine različitih geometrija. Uz pravu obradu i validaciju sa satelita i iz zraka, službe mogu brže usmjeriti resurse i organizirati intervencije.

Klimatske i geoznanstvene primjene: od ledenjaka do urbanih toplinskih otoka

U kontekstu klimatskih promjena, kontinuirana radarska arhiva ključna je za praćenje kretanja ledenjaka, deformacija permafrosta, promjena u sezonskoj vlažnosti tla i utjecaja ekstremnih vremenskih događaja na infrastrukturu. SAR je posebno snažan u procjeni strukturnih promjena – primjerice, kako se tlo pomiče nakon suše ili kako brana reagira na promjene razine vode. U urbanim područjima, interferometrijske serije pomažu u procjeni stabilnosti nasipa, tunela i visokogradnje, dok se kombiniranjem s drugim podacima (npr. temperaturama, topografijom i prometnim tokovima) bolje razumije nastanak i širenje urbanih toplinskih otoka.

Timovi i partneri: industrija, agencije i korisnička zajednica

Iza svake svemirske misije stoji široka mreža stručnjaka. U slučaju Sentinel-1D, industrijski partneri razvijali su platformu i instrumente, agencije su vodile sustavnu validaciju, certifikaciju i integraciju, a korisničke zajednice već su pripremile scenarije i softverske alate koji će čim prije iskoristiti nove podatke. Projektni menadžer misije ističe upornost i posvećenost timova – od onih koji su radili na sklapanju antene i RF lanaca, preko specijalista za radijacijsku otpornost elektronike, do stručnjaka za zemaljsku segmentaciju i distribuciju podataka. Ta koordinacija omogućila je da se svi preklopni zadaci dovrše na vrijeme i da satelit bude „u dobroj formi“ za susret s zahtjevnom okolinom lansiranja i leta.

Logistika na terenu: od čiste sobe do lansirne rampe

Priprema satelita u Francuskoj Gvajani počinje transportom u specijalnim kontejnerima s kontroliranom temperaturom i vlagom. Po dolasku, timovi provode vizualne inspekcije, provjeru šok-indikatora i senzora vibracija, a potom slijedi pažljivo raspakiravanje u čistom prostoru. Integracijski koraci obuhvaćaju spajanje solarne generacije, RF sklopova i kablarije, nakon čega dolaze funkcionalni testovi. Prije punjenja gorivom provjerava se i hermetičnost spremnika te kalibracija ventila i senzora. Svaki korak ima detaljne kontrolne liste, a svaka odstupanja od nominalnih vrijednosti otvaraju „non-conformance“ zapise koji se odmah rješavaju ili, ako je potrebno, eskaliraju.

Kako će izgledati prvi tjedni nakon odvajanja od rakete

Po ulasku u ciljnu orbitu, satelit prolazi ranu fazu operacija (LEOP) u kojoj je prioritet stabilizacija, uspostava komunikacije i osnovno zdravlje sustava. Slijede postupci razmještanja i otključavanja, nakon čega kreće postupno uključivanje instrumenta. Prve „inženjerske“ snimke služe za provjeru kalibracijskih koeficijenata i ponašanja radara u različitim modovima rada. Usporedno se podešava orijentacija antene, sinkroniziraju satni izvori i provjeravaju performanse zrakopraznih komponenti pod utjecajem toplinskog ciklusa orbite. Tek nakon što svi kriteriji budu zadovoljeni, snimke kreću u redovitu distribuciju prema korisnicima.

Povezivanje sa zajednicom i razvoj novih usluga

Ekosustav oko podataka Copernicusa iz godine u godinu raste: startupi, znanstveni instituti, javne službe i mediji razvijaju aplikacije koje pretvaraju satelitske pixele u razumljive priče i operativne alate. Pojava Sentinel-1D potaknut će novu generaciju rješenja – od alata za procjenu rizika od poplava na razini općine, preko monitoringa gradilišta i promjene namjene zemljišta, do usluga za osiguravatelje koji žele preciznije kvantificirati izloženost infrastrukturnih objekata. Budući da su podaci otvoreni, barijere za ulazak su niže, a ključna je sposobnost da se iz mnoštva informacija izvuče ono što korisniku pravi razliku u svakodnevnom poslu.

Što ovaj korak znači za kontinuitet misije

Stabilnost radarskih vremenskih serija je temelj kvalitete mnogih analiza. Zamjena ili rasterećenje najstarijeg člana konstelacije – Sentinel-1A – novom letjelicom znači da nema prekida u dostupnosti podataka i da se kvalitetne usporedbe mogu nastaviti bez skokova ili rupa. Inženjerski gledano, to zahtijeva pažljivo usklađivanje kalibracije između platformi, provjeru dosljednosti geolokacije i radiometrije, te transparentno dokumentiranje svih promjena u načinu rada, kako bi korisnici u svojim modelima mogli uzeti u obzir eventualne nijanse.

Gdje pratiti razvoj priče i dodatne informacije

Kako se približava 4. studenoga 2025., interes javnosti i stručnjaka raste. Naš će portal, u skladu s politikom otvorenosti i točnog informiranja, redovito pratiti sve korake – od kapsuliranja 24. listopada, preko spajanja s nosilicom, do dana lansiranja i prvih signala iz orbite. Za detaljnije tematske zapise i objašnjenja ključnih pojmova, čitatelji mogu posjetiti i naše tematske stranice: Copernicus, Sentinel-1, Ariane 6 i SAR tehnologija, gdje ćemo redovito objavljivati vodiče, vizualizacije i primjere primjena podataka u praksi.

Rječnik pojmova za brže snalaženje

• SAR (radar sa sintetičkom aperturom): aktivni senzor koji odašilje mikrovalni signal i mjeri odjek, omogućujući snimanje bez obzira na oblake i osvjetljenje.


• C-pojas: dio mikrovalnog spektra (oko 4–8 GHz) pogodan za promatranje površinskih struktura, vegetacije i mora.


• Interferometrija (InSAR): tehnika koja iz usporedbe faznih informacija dviju ili više SAR snimki izračunava deformacije površine i druge parametre.


• AIS (Automatic Identification System): sustav automatske identifikacije brodova koji odašilju podatke o svojoj poziciji, kursu i brzini.


• Kapsuliranje: smještaj satelita u aerodinamičku oplatu rakete koja ga štiti tijekom lansiranja.


• Flight Readiness Review: formalni pregled spremnosti letjelice i pratećih sustava za završnicu kampanje i lansiranje.


• Commissioning: faza nakon lansiranja u kojoj se instrumenti kalibriraju, a sustavi testiraju prije punog operativnog rada.

Ključne vremenske točke i što one znače za korisnike podataka

21. listopada 2025. – današnji dan donosi potvrdu da je satelit napunjen gorivom i spreman za sljedeći korak. 24. listopada 2025. – planirano kapsuliranje, nakon kojeg slijedi spajanje s nosilicom i serija završnih provjera. 4. studenoga 2025. – planirano lansiranje Arianea 6 s Sentinel-1D na vrhu. Uspješnim provedbama ovih koraka korisnici mogu očekivati skraćivanje intervala ponovnog snimanja te brže isporuke proizvoda u najkritičnijim trenucima, osobito tijekom izvanrednih događaja kada su svježi podaci najpotrebniji.

Kako će se zajednica pripremiti za dolazak novih podataka

Organizacije koje svakodnevno rade s radarskim snimkama već ažuriraju svoje protokole kako bi „uhvatile“ prve tokove sa Sentinel-1D. To obuhvaća prilagodbu automatiziranih tijekova obrade, uparivanje novih snimaka s postojećim arhivama, uspostavu referentnih skupova za validaciju i testiranje performansi te rekalibraciju pragova u sustavima za detekciju promjena. Programeri integriraju podršku za nove identifikatore scena i meta-podatke, a operativne službe provjeravaju da su alarmni sustavi, nadzorne ploče i procedure izvještavanja spremni za veći obujam i ritam podataka.

Nadogradnja vrijednosnog lanca: od akademije do industrije

Uspjeh jedne misije ne mjeri se samo kvalitetom hardvera ili preciznošću orbite, nego i stupnjem usvajanja podataka u stvarnim procesima. Akademske zajednice očekuju bolje uvjete za usporedbu modela i razvoj novih metodologija u geoznanostima, dok industrija traži robustan i predvidiv izvor informacija za operativne odluke. Od energetskog sektora koji nadzire koridore dalekovoda i rizik od klizišta, do transporta i logistike kojima trebaju ažurne karte stanja na moru i kopnu – proširenje kapaciteta Sentinel-1 izravno se prevodi u mjerljive operativne koristi.

Šira slika: samostalni pristup svemiru i europska tehnološka suverenost

Ariane 6 i misije poput Sentinel-1 zajedno tvore okosnicu europskog pristupa svemiru u kojem se istodobno teži tehnološkoj suverenosti, održivosti i otvorenoj znanosti. Pouzdana nosilica smanjuje ovisnost o vanjskim dobavljačima lansirnih usluga, dok otvoreni pristup podacima potiče inovacije i tržišno natjecanje. U vremenu kada je informacija najvrjednija valuta, stabilan i predvidiv program promatranja Zemlje jedna je od najvažnijih investicija u sigurnost, gospodarstvo i znanost.