Istraživači sa Sveučilišta Queensland Technology (QUT) proveli su jedinstveno istraživanje koristeći tehnologiju praćenja oka kako bi proučavali rad sigurnosnih pregledača u zračnim lukama tijekom različitih faza vizualne inspekcije. Ova studija, koju su vodili dr. Levi Swann, viši predavač industrijskog dizajna, emeritus profesorica Vesna Popović iz Škole za elektrotehniku i robotiku te bivši istraživač QUT-a dr. Dedy Wiredja, istraživala je kako pregledači koriste tehnike rješavanja problema prilikom pregleda rendgenskih slika te kako se njihove strategije mijenjaju s iskustvom.

U istraživanju su sudjelovale četiri grupe pregledača s različitim razinama iskustva: početnici, neiskusni, iskusni i stručnjaci. Dr. Swann istaknuo je da je ovo istraživanje jedinstveno među sličnim istraživanjima jer je provedeno u stvarnim radnim uvjetima, za razliku od uobičajene prakse provođenja istraživanja u kontroliranim laboratorijskim okruženjima. Ukupno 39 profesionalnih sigurnosnih pregledača promatrano je na poslu dok su obavljali rendgenske preglede u jednoj australskoj međunarodnoj zračnoj luci.

Analiza podataka
Podaci su prikupljeni putem video zapisa i praćenja oka, a zatim su analizirani kako bi se istražile faze aktivnosti i strategije rješavanja problema. Rezultati su pokazali da cjelokupna složenost zadatka može biti obuhvaćena provođenjem istraživanja na terenu, što omogućava prepoznavanje rješavanja problema kao ključne komponente posla sigurnosnog pregledača. Pregledači koriste funkcije sučelja koje, na primjer, mijenjaju vizualni izgled slika te komuniciraju s drugim osobljem kako bi donijeli odluke o tome je li neki objekt prijetnja.

Dr. Swann je naglasio da istraživanja provedena u kontroliranim uvjetima često ne uključuju kontekst okoline, fokusirajući se samo na vizualno skeniranje slika i donošenje odluka. Ova studija otkrila je da se razina rješavanja problema tijekom sigurnosnog pregleda razlikuje ovisno o iskustvu pregledača. Manje iskusni pregledači primjenjuju više rješavanja problema kako bi donijeli odluke, dok iskusniji pregledači češće mogu donijeti odluke bez potrebe za dodatnim rješavanjem problema.

Razvoj vještina
Također je otkriveno da se strategije rješavanja problema koje koriste pregledači mijenjaju s iskustvom. Manje iskusni pregledači oslanjaju se na strategije koje odgađaju donošenje odluka drugom članu osoblja ili koriste strategiju temeljenu na pretraživanju, što je spor i manje učinkovit pristup rješavanju problema koji uzrokuje dodatno kognitivno opterećenje. Profesorica Popović izjavila je da rezultati sugeriraju kako početnicima treba otprilike šest mjeseci radnog iskustva kako bi postigli razinu rješavanja problema sličnu onoj koju imaju iskusni pregledači. To je značajan vremenski period za kritični sigurnosni zadatak.

Učinkovita obuka
Dr. Swann naglašava da je učinkovita obuka za ovaj zadatak ključna zbog njegove kritične prirode za sigurnost. Brzo razvijanje vještina kroz učinkovitu obuku također je bitno jer ovo zanimanje karakterizira visoka fluktuacija osoblja. Profesorica Popović dodaje da su rezultati istraživanja primjenjivi na druge zadatke vizualne inspekcije u raznim industrijama kao što su medicina, proizvodnja, sigurnost, održavanje i transport. Rješavanje problema trebalo bi se istraživati u tim područjima kako bi se razumjelo kako se mogu poboljšati postupci vizualne inspekcije.

Praktična primjena
S obzirom na značajnu varijancu u performansama pregledača prema razini iskustva i vrsti, postoji potreba za definiranje specifičnih kriterija pregleda umjesto oslanjanja na općenita iskustvena mjerila. Dr. Swann navodi da ovo istraživanje pruža osnovu za buduća istraživanja koja bi mogla istražiti kako drugi faktori, poput emocija i stresa, dodatno utječu na performanse pregledača. Važnost prilagodbe tehnika upravljanja osobljem prema razinama iskustva, uz specifične programe odabira i obuke, ne može se dovoljno naglasiti.

Transfer znanja
Profesorica Popović ističe da bi, uz implementaciju prilagodbe iskustva, sigurnosni pregledi u zračnim lukama mogli postati konzistentniji i učinkovitiji, što bi dovelo do veće sigurnosti i zadovoljstva putnika. Istraživanje je također primjenjivo na druge domene obuke vizualne inspekcije koje zahtijevaju stručnost, poput kontrole luka, kontrole prometa, kirurške obuke ili pregleda rendgenskih snimaka.

Sveobuhvatna analiza i rezultati ovog istraživanja nude značajne uvide u način na koji iskustvo i obuka utječu na performanse sigurnosnih pregledača. Daljnje istraživanje moglo bi pomoći u razvoju učinkovitijih programa obuke koji bi ubrzali stjecanje potrebnih vještina, smanjili kognitivno opterećenje i poboljšali ukupnu učinkovitost pregleda. Posebna pozornost treba biti posvećena razumijevanju kako emocionalni i stresni faktori utječu na sposobnost pregledača da precizno i učinkovito obavljaju svoje zadatke.

Ova studija ne samo da pridonosi poboljšanju sigurnosnih standarda u zračnim lukama, već ima potencijalne implikacije za širok spektar industrija koje se oslanjaju na vizualnu inspekciju kao ključni dio svojih operacija. Povećanje učinkovitosti i točnosti u ovim procesima može imati dalekosežne pozitivne učinke na sigurnost, kvalitetu i zadovoljstvo korisnika u različitim sektorima.

Izvor: Queensland University of Technology