Američka turistička industrija upozorava na višemilijardne gubitke: nakon rekordnog shutdowna 2025., novi zastoj u financiranju ponovno pritišće zračni promet
Rasprave o saveznom proračunu u Washingtonu često zvuče kao udaljena politička bitka, no posljedice se vrlo brzo preliju na putnike, kompanije i cijeli lanac djelatnosti koji ovisi o sigurnom i protočnom zračnom prometu. Vodeće udruge iz sektora putovanja i ugostiteljstva poručuju da je iskustvo iz jeseni 2025. pokazalo koliko se brzo politička odluka o financiranju pretvara u stvarne poremećaje na aerodromima, u hotelskim rezervacijama i u poslovnim planovima. U središtu upozorenja su dvije poruke: prekidi rada savezne vlade u kratkom roku generiraju velike izravne i neizravne troškove, a dugoročno potkopavaju povjerenje u pouzdanost putovanja i stabilnost infrastrukture. Zbog toga se, tvrde u industriji, politički zastoj ne smije rješavati tek kada se na terenu pojave sigurnosni i operativni problemi.
Upozorenja su aktualizirana početkom veljače 2026. jer je, prema izvještaju Business Travel Newsa, financiranje federalne vlade isteklo 31. siječnja 2026., što je pokrenulo novi shutdown, samo oko dva i pol mjeseca nakon završetka prethodnog. Taj vremenski razmak dodatno pojačava nervozu u sektoru: kada se kriza ponovi u kratkom razdoblju, organizatori putovanja i poslovnih događanja teže procjenjuju rizik, a putnici češće odgađaju planove. Industrija pritom podsjeća da je shutdown iz 2025. završio 12. studenoga, ali da se posljedice nisu ugasile istog dana. Čak i nakon političkog dogovora, sustavu treba vrijeme da “uhvati ritam”, a tržištu da se vrati osjećaj predvidljivosti.
Što je pokazala analiza o shutdownu iz 2025.: 43 dana, 6,1 milijarda dolara i pad putovanja mjerljiv iz dana u dan
Najkonkretniji pregled posljedica dao je U.S. Travel Association u suradnji s Tourism Economics, u analizi učinaka 43-dnevnog prekida rada savezne vlade koji je trajao od 1. listopada do 12. studenoga 2025. Prema tom dokumentu, ukupni ekonomski gubitak povezan s putovanjima i povezanim sektorima procijenjen je na 6,1 milijardu američkih dolara, uključujući izravne, neizravne i inducirane učinke na šire gospodarstvo. Prosječni dnevni gubitak procijenjen je na 136,8 milijuna dolara. Izravni gubici putničke potrošnje procijenjeni su na 2,7 milijardi dolara, što je u analizi opisano kao ekvivalent približno 1,7% smanjenja ukupne američke potrošnje na putovanja tijekom razdoblja shutdowna. U industriji tu brojku koriste kao argument da šteta nije samo “neugodnost”, nego statistički vidljiv pad ekonomske aktivnosti.
Analiza razlaže učinke kroz više kanala. Prvi je nagli pad službenih državnih putovanja i poslovnih putovanja povezanih s državom, uključujući putovanja zaposlenika i ugovornih partnera. Drugi su poremećaji u zračnom prometu koji su uključivali otkazivanja i kašnjenja, ali i razdoblje obveznih smanjenja broja letova na najprometnijim zračnim lukama. Treći su zatvaranja ili smanjene usluge na atrakcijama pod federalnom upravom, poput nacionalnih parkova i Smithsonian muzeja, što se u izvješću navodi kao faktor koji je smanjio interes i posjećenost. Četvrti je širi efekt nesigurnosti, pri čemu dio putnika i tvrtki odgađa planiranje i rezervacije jer ne može procijeniti hoće li putovanje proći bez većih poremećaja. Autori izvješća navode da su u izračune uključeni i “repni” učinci nakon završetka shutdowna, upravo zbog zastoja u planiranju i rezerviranju tijekom krize.
U brojkama, U.S. Travel i Tourism Economics procjenjuju da je shutdown smanjio dnevni broj putovanja u prosjeku za više od 88.000. Zbrojeno kroz razdoblje, procjenjuje se oko 3,801,908 izgubljenih putovanja (trip-related losses), uz dodatnih 5,484,912 putničkih “slučajeva” povezanih s kašnjenjima letova. To zajedno čini 9,286,821 epizodu u kojoj su putnici ili potpuno odustali od putovanja ili su bili izloženi kašnjenjima i otkazivanjima s mjerljivim ekonomskim učinkom. Autori naglašavaju da su procjene temeljene na više izvora podataka, uključujući podatke o zračnim putnicima, turističkoj potrošnji, posjetima nacionalnim parkovima te informacije industrijskih udruga. U izvješću se posebno ističe i trošak izgubljenog vremena putnika zbog kašnjenja letova, procijenjen na 183,3 milijuna dolara.
Zašto se učinak prelijeva i izvan SAD-a: čvorišta, konekcije i domino-efekt kašnjenja
Američki zračni sustav je jedan od najvećih na svijetu, a velik dio međunarodnih itinerara oslanja se na presjedanja u velikim čvorištima. Kada se u takvom sustavu smanji kapacitet ili poraste broj kašnjenja, posljedice se ne zaustavljaju na domaćim linijama. Odgoda na jednom ključnom aerodromu može “povući” niz kašnjenja, propale konekcije, preusmjeravanja i lančane promjene posada i zrakoplova. Putnici koji putuju između Europe i SAD-a u tom scenariju češće ostaju bez planiranog presjedanja, a troškovi se povećavaju kroz dodatna noćenja, promjene karata i izgubljeno vrijeme. Za poslovne putnike dodatni je problem gubitak produktivnosti i propušteni sastanci, što se potom reflektira na odluke tvrtki o budućim putovanjima.
U.S. Travel u siječanjskom osvrtu ističe da se posljedice shutdowna šire na hotele, restorane, male poduzetnike i lokalne ekonomije, jer smanjena potrošnja posjetitelja “prazni” cijeli niz usluga. U izvješću se posebno naglašava kako zatvaranja federalnih atrakcija i smanjena dostupnost usluga smanjuju posjete zajednicama koje ovise o turističkim dolascima. To je posebno vidljivo u velikim gradovima i regijama s visokim udjelom državnih institucija i poslovnih putovanja, poput šireg područja Washingtona, D.C., gdje se učinci shutdowna vide i kroz slabiju potražnju za smještajem i uslugama. U industriji upozoravaju da se, jednom narušeno, povjerenje putnika vraća sporije od samog operativnog oporavka sustava, jer se odluke o putovanjima planiraju unaprijed i često se donose u uvjetima “sigurnosne margine” koju shutdown smanjuje.
Najosjetljivija točka: zrakoplovstvo i režim rada bez plaće
Shutdown u praksi ne znači da se sve državne službe “gase”, nego da dio zaposlenika ide na prisilni dopust, a dio mora nastaviti raditi jer je njihova uloga sigurnosno kritična. U kontekstu putovanja, to se posebno odnosi na zračne kontrolore i dio osoblja Transportation Security Administration (TSA). Tijekom shutdowna 2025. ti su radnici nastavili obavljati posao, ali bez redovite isplate plaće dok se financiranje ne obnovi, što je industrija opisivala kao operativno i psihološki neodrživo. Takav režim povećava rizik od izostanaka, a u sustavu koji je osjetljiv na manjak kadra to se brzo pretvara u kašnjenja i otkazivanja. Ujedno se povećava stres na radnim mjestima gdje je koncentracija ključna za sigurnost, što industrija vidi kao argument da se financiranje i status kritičnih radnika mora bolje zaštititi u budućim krizama.
Associated Press je tijekom shutdowna 2025. izvještavao da bi produljeni prekid financiranja mogao povećati kašnjenja i otkazivanja kako se pritisak na neplaćene radnike gomila, te je podsjetio na primjere ranijih shutdowna kada su se čekanja na kontrolama produljila, a dio usluga bio privremeno ograničen. U istim izvještajima naglašavan je i strukturni manjak zračnih kontrolora, što znači da sustav često nema “rezervu” kada dio osoblja izostane zbog umora ili financijskih razloga. U takvim okolnostima “svaki postotak” raspoloživosti osoblja postaje važan, pa se problemi najprije vide u duljim redovima, a zatim u rasporedima letova. Za industriju, to nije samo pitanje komfora putnika, nego pitanje reputacije i predvidljivosti cijelog sustava.
FAA-ove izvanredne mjere: obvezno smanjenje letova na 40 aerodroma
Najvidljiviji znak da se sustav u studenome 2025. počeo lomiti bile su izvanredne mjere Federal Aviation Administration (FAA) i Ministarstva prometa (DOT). FAA je objavila hitni plan prema kojem su avioprijevoznici morali privremeno smanjiti broj dnevnih operacija na 40 najprometnijih aerodroma, s jasno navedenim fazama i datumima. Prema službenom priopćenju FAA-e, smanjenje je krenulo s 4% od petka 7. studenoga 2025., uz planirano postepeno povećanje na 6% do 11. studenoga, 8% do 13. studenoga i 10% od 14. studenoga, ako bi se kriza nastavila. FAA je mjeru opisala kao sigurnosno usmjeren odgovor na situaciju u kojoj se manjak osoblja i umor kontrolora mogu pretvoriti u operativne rizike. U praksi, takva ograničenja znače manje dostupnih letova, veći pritisak na preostale kapacitete i teže upravljanje presjedanjima, osobito u čvorištima koja nose velik dio prometa.
Nakon što je shutdown okončan 12. studenoga 2025., mjere su se počele ublažavati. Politico je 14. studenoga 2025. izvijestio da DOT smanjuje obvezna ograničenja s 6% na 3% zbog poboljšanja prisutnosti zračnih kontrolora i pada incidenata povezanih s nedostatkom osoblja. Associated Press je potom izvijestio da FAA ukida preostala ograničenja i dopušta povratak na redovite rasporede, uz napomenu da se ukidanje provodi kada se stabiliziraju pokazatelji sigurnosti i raspoloživosti osoblja. I u toj fazi industrija je upozoravala da se rasporedi ne mogu vratiti “preko noći”, jer je potreban operativni ciklus za vraćanje posada, zrakoplova i slotova na uobičajenu razinu. To je važan detalj za putnike: formalni kraj shutdowna ne znači nužno trenutni kraj posljedica.
Hoteli i ugostiteljstvo: pad potražnje, manje noćenja i slabija kongresna sezona
U priopćenju AHLA od 12. studenoga 2025. naglašeno je da je od 1. listopada 2025. gotovo 6 milijardi dolara izgubljeno u putničkoj potrošnji, prema procjenama U.S. Travela. Airlines for America (A4A) je, prema istom priopćenju, naveo da je više od 5,2 milijuna putnika bilo pogođeno kašnjenjima i otkazivanjima od početka shutdowna do tog trenutka. AHLA je posebno izdvojila hotelijerstvo: prema njihovoj procjeni, svaki dan shutdowna “košta” oko 31 milijun dolara ekonomske aktivnosti koja bi inače bila generirana hotelskim boravcima, a do tog datuma procijenjeni gubitak hotelskog dijela dosezao je oko 1,2 milijarde dolara ekonomske aktivnosti. Industrija taj dio koristi kao argument da shutdown ne pogađa samo “federalne urede”, nego i privatni sektor koji ovisi o stabilnom protoku ljudi i usluga.
Takve brojke objašnjavaju zašto se ugostiteljstvo snažno uključilo u pritisak na Kongres. Manje letova i više neizvjesnosti znači manje noćenja, manje poslovnih skupova i slabiji promet u restoranima i uslužnim djelatnostima. Posebno su ranjive destinacije koje ovise o državnim institucijama, kongresnom turizmu ili posjetima federalnim atrakcijama. U.S. Travel u svojoj analizi navodi da su zatvaranja i smanjivanja usluga na atrakcijama poput Smithsonian muzeja i nacionalnih parkova smanjila interes i posjećenost, što se potom prelilo na lokalne poslovne subjekte u “gateway” zajednicama. U praksi se to vidi u otkazanim grupnim putovanjima, slabijem prometu u tjednima koji su inače rezervirani za poslovna događanja te u rezervacijama koje se odgađaju zbog neizvjesnosti.
Novi shutdown od 31. siječnja 2026.: zašto se sektor boji ponavljanja scenarija
Novi prekid financiranja od 31. siječnja 2026. dolazi u trenutku kada se sektor još oporavlja od jesenske krize, što je razlog zbog kojeg udruge putovanja i ugostiteljstva inzistiraju na brzom političkom dogovoru. Business Travel News je 2. veljače 2026. izvijestio da je financiranje federalne vlade isteklo 31. siječnja, čime je započeo novi shutdown, te je podsjetio da je prethodni, završen u studenome 2025., bio najduži u povijesti SAD-a. Poruka industrije je da se rizici gomilaju brzo: čak i kratkotrajni zastoj stvara “signal” nesigurnosti na tržištu, a produljenje ponovno otvara pitanja o osoblju TSA i zračnim kontrolorima, o operativnim ograničenjima i o pouzdanosti rasporeda letova. Posebno se naglašava da su putnici i tvrtke osjetljiviji na takve signale nakon iskustva iz 2025., jer su tada vidjeli da se poremećaji mogu pretvoriti u obvezne rezove letova.
Za poslovna putovanja rizik je dvostruk. Tvrtke u uvjetima nesigurnosti odgađaju sastanke i konferencije ili ih prebacuju online, što se izravno prelijeva na avio prijevoz, hotele i ugostiteljstvo. Istodobno, čak i kada se shutdown završi, povratak na normalu nije trenutan, što su i AHLA i partneri naglašavali u studenome 2025.: avioprijevoznici moraju ponovno uskladiti posade i rasporede, a putnici se suočavaju s promjenama itinerara i opterećenim alternativnim opcijama. U.S. Travel u siječanjskom osvrtu upozorava da se dio posljedica prenosi i na razdoblje nakon shutdowna jer se rezervacije i planiranje putovanja “zamrznu” tijekom krize, a potom se ne vraćaju odmah na prijašnje razine. Upravo zato industrija inzistira da politički dogovor dođe prije nego što se na terenu pojave mjere nalik onima iz studenoga 2025.
Što traže U.S. Travel i partneri: hitno financiranje i trajni mehanizmi zaštite ključnih radnika
Poruke industrije usmjerene su na dva kolosijeka: hitno okončanje prekida financiranja i strukturne promjene koje bi smanjile rizik da se ključni dijelovi zračnog sustava ponovno nađu u režimu rada bez plaće. U.S. Travel u tekstu objavljenom u siječnju 2026. naglašava da shutdowni nisu samo politički sukobi, nego izravno “oduzimaju” putovanja: službena vladina putovanja staju, poslovna putovanja povezana s državom naglo padaju, zatvaraju se atrakcije i raste nesigurnost koja guši potražnju. U priopćenju AHLA i partnera iz studenoga 2025. naglašeno je i operativno pitanje: aviokompanije su privremeno smanjivale rasporede kako bi se prilagodile FAA-ovim obvezama i kako bi se prioritet dala sigurnosti, uz upozorenje da se normalizacija ne može dogoditi trenutačno. Iz perspektive industrije, najbrža mjera je jednostavna: financiranje se mora obnoviti kako bi agencije radile punim kapacitetom, a ključni radnici bili uredno plaćeni.
Istodobno se traži da se spriječi ponavljanje situacije u kojoj sigurnosno kritični radnici postaju “kolateralna žrtva” političkih pregovora. Partnership for Public Service u svom pregledu posljedica shutdowna naglašava da takva situacija pogađa širok krug federalnih zaposlenika: dio je na prisilnom dopustu, dio radi bez plaće, a učinci se prelijevaju na putovanja i poslovanje. U zrakoplovstvu, gdje su standardi sigurnosti strogi, industrija upozorava da je dugotrajni pritisak na radnike i kadrovsku sliku ozbiljan rizik, čak i kada se letovi formalno nastavljaju. Zbog toga se, uz hitne mjere, sve češće spominju dugoročnija rješenja koja bi ključnim službama osigurala stabilnost financiranja i u vrijeme političkih zastoja, kako se “kriza plaća” ne bi pretvarala u “krizu operacija”.
Koliko su procjene usporedive: modelirani učinci i operativni pokazatelji
Brojke koje se pojavljuju u javnosti dolaze iz različitih metodologija i različitih vremenskih presjeka, pa je važno razlikovati modelirane ekonomske učinke od operativnih pokazatelja. AHLA i A4A u studenome 2025. govorili su o milijunima putnika pogođenih kašnjenjima i otkazivanjima do konkretnog datuma, te o dnevnim gubicima hotelijerstva, što je komunikacija industrije u trenutku krize. U.S. Travel i Tourism Economics, s druge strane, koriste kontrafaktualne modele i više izvora podataka kako bi procijenili koliko bi putovanja i potrošnje bilo ostvareno da shutdown nije postojao, te kako bi se kvantificirali izravni i ukupni učinci na gospodarstvo. Razlika je važna, ali ne mijenja temeljnu poruku: čak i konzervativne procjene pokazuju štetu koja se mjeri milijardama dolara i milijunima pogođenih putovanja. U tom smislu, industrija koristi analitiku kao argument da se krizom ne smije upravljati “ad hoc”, nego sustavno.
Zajednička poruka, bez obzira na metodologiju, ostaje ista: razmjeri su dovoljno veliki da opravdaju političku hitnost. U.S. Travel naglašava da se posljedice shutdowna ne mjere samo u otkazanim kartama, nego u smanjenoj potrošnji posjetitelja i u “valovima” koji pogađaju niz djelatnosti. Kada se jednom naruši predvidljivost, šteta se može zadržati i nakon formalnog završetka prekida financiranja, jer se rezervacije i planovi događanja donose tjednima i mjesecima unaprijed. Upravo zato sektor, potaknut iskustvom 2025., snažnije traži rješenja koja bi spriječila da se zračni sustav ponovo dovede do točke u kojoj je potrebna izvanredna intervencija poput obveznih rezova letova.
Što slijedi
Kako će se situacija nakon 31. siječnja 2026. razvijati ovisi o brzini političkog dogovora i o tome hoće li se izbjeći produljeni prekid rada sličan onome iz 2025. Za sada, prema dostupnim informacijama iz industrijskih izvještaja, sektor koristi iskustvo prošle jeseni kao argument da se pregovori ne smiju rastezati do točke kada FAA mora uvoditi izvanredne mjere, a putnici i tvrtke odustaju od planova. U.S. Travel i partneri upozoravaju da putovanja čine velik dio američke ekonomije te da se učinci shutdowna brzo prelijevaju na različite sektore, od avioprijevoznika i hotela do lokalnih zajednica i malih poduzeća. Ako se politički zastoj produlji, ponovno će se otvoriti pitanje operativne izdržljivosti sustava koji je već pokazao koliko je osjetljiv kada ključne službe rade pod režimom neizvjesnosti.
Izvori:- U.S. Travel Association – pregled i procjena ukupnog ekonomskog učinka shutdowna 2025. ( link )- U.S. Travel Association / Tourism Economics – PDF „Impacts of the 2025 US Government Shutdown on Travel“ (prosinca 2025.) ( link )- American Hotel & Lodging Association – zajednički apel industrije za prekid shutdowna i podaci o utjecaju na putnike i hotele (12. studenoga 2025.) ( link )- Federal Aviation Administration – priopćenje o privremenom faznom smanjenju broja letova na 40 aerodroma (studeni 2025.) ( link )- Associated Press – izvještaj o mogućim posljedicama produljenog shutdowna na putovanja (listopad 2025.) ( link )- Associated Press – izvještaj o ukidanju FAA ograničenja letova nakon završetka shutdowna (studeni 2025.) ( link )- Politico – DOT ublažava obvezna smanjenja letova nakon ponovnog otvaranja vlade (14. studenoga 2025.) ( link )- Business Travel News – izvještaj o novom shutdownu nakon isteka financiranja 31. siječnja 2026. (2. veljače 2026.) ( link )- Partnership for Public Service – pregled posljedica shutdowna na putovanja, poslovanje i rad federalnih službi ( link )
Kreirano: utorak, 03. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini