Hrvatska kao zemlja partner u Ljubljani: Alpe-Adria 2026 u znaku cjelogodišnjeg turizma i održivih doživljaja
Od 4. do 7. veljače 2026. Ljubljana je bila domaćin 36. izdanja turističkog sajma Alpe-Adria, jednog od najprepoznatljivijih regionalnih susreta putnika, turističkih profesionalaca i destinacijskih organizacija u Sloveniji i širem alpsko-jadranskom prostoru. Ovogodišnje izdanje imalo je dodatnu težinu za hrvatski turizam jer je Hrvatska nosila status zemlje partnera, što je hrvatskom nastupu osiguralo središnje mjesto u izložbenom programu, veću vidljivost u sajamskoj komunikaciji i pojačan interes posjetitelja.
Na otvorenju i tijekom sajamskih dana u Ljubljani bila je prisutna hrvatska turistička delegacija, predvođena ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom i direktorom Hrvatske turističke zajednice Kristjanom Staničićem, uz Brunu Bonifačića, direktora Predstavništva HTZ-a u Ljubljani. U javnim nastupima i porukama prema slovenskoj publici isticalo se da slovensko tržište ostaje jedan od ključnih oslonaca hrvatskog turizma te da je cilj dodatno ojačati dolaske izvan glavnih ljetnih mjeseci. Sajam je pritom poslužio i kao platforma za širi razgovor o trendovima, održivosti i kvaliteti ponude, ali i kao mjesto susreta s turističkim profesionalcima koji oblikuju putovanja za sezonu koja slijedi.
Zašto je slovensko tržište među ključnima za hrvatski turizam
Slovenija se u hrvatskim turističkim statistikama i strateškim planovima već godinama ističe kao jedno od najvažnijih emitivnih tržišta, odmah iza Njemačke. Blizina, dobra cestovna povezanost i navike putovanja čine Hrvatsku prirodnim izborom za slovenske goste, osobito za obiteljski odmor, kampiranje i kraće odmore tijekom godine. Prema podacima koje je ministar Glavina iznio na otvorenju sajma, s tržišta Slovenije u prethodnoj godini ostvareno je oko 1,8 milijuna dolazaka i više od 11 milijuna noćenja, uz rast od 2 posto u odnosu na godinu ranije. U hrvatskom turističkom sektoru takve brojke tumače se kao pokazatelj stabilne potražnje, ali i kao poticaj da se ponuda širi izvan klasičnog „špica ljeta“.
Ministar Glavina naglasio je da Hrvatska posljednjih godina jača ponudu u predsezoni i posezoni, a tijekom 2026. očekuje se dodatno otvaranje i vidljivost projekata sufinanciranih europskim sredstvima. U takvom okviru isticana je i poruka o omjeru cijene i kvalitete te „vrijednosti za novac“, što je na bliskim tržištima presudno u usporedbi s alternativama u regiji. Naglasak nije bio na jednoj destinaciji ili jednom proizvodu, nego na ideji da se Hrvatska može doživjeti kroz više sezona i kroz više tipova putovanja, od aktivnog odmora do kulturnih i gastronomskih sadržaja.
Kampovi, obiteljski smještaj i oznaka Local Host
Poseban naglasak hrvatske prezentacije u Ljubljani bio je na vrstama smještaja koje slovenski gosti tradicionalno često biraju. Ministar Glavina izdvojio je kampove, navodeći da su hrvatski kampovi prema istraživanju njemačkog auto-kluba ADAC među vodećima u Europi. Uz kampove, istaknut je i obiteljski smještaj, a kao novost naglašena je oznaka Local Host, zamišljena kao prepoznatljiv znak domaćinstava koja gostima nude autentičnije lokalno iskustvo i prepoznatljivu gostoljubivost. U praksi se time želi dodatno istaknuti ono što dio putnika sve više traži: kontakt s lokalnom zajednicom, preporuke domaćina i doživljaj mjesta koji ne ostaje na razini „samo smještaja“.
Ovakvo pozicioniranje uklapa se u širu strategiju da se Hrvatska na slovenskom tržištu ne komunicira samo kao ljetna destinacija, nego kao zemlja s dovoljno sadržaja za putovanja tijekom cijele godine. To uključuje enogastronomiju, kulturne programe, posjete muzejima i festivalima, boravke u prirodi, ali i aktivni turizam poput planinarenja i biciklizma. Kada se takvi sadržaji povežu s pristupačnim dolaskom i mogućnošću kratkog putovanja, dobiva se proizvod koji može raditi i u proljeće i u jesen, a ne samo u nekoliko vršnih tjedana ljeta. Upravo to je bio jedan od glavnih komunikacijskih ciljeva hrvatskog nastupa u Ljubljani.
Hrvatski paviljon kao središte sajamskih zbivanja
Status zemlje partnera vidio se i u organizaciji sajma: hrvatski paviljon bio je zamišljen kao sadržajno središte, s programom raspoređenim kroz sva četiri dana. U sklopu hrvatskog štanda sudjelovala su 22 suizlagača, među kojima su bile brojne turističke zajednice, nacionalni parkovi i parkovi prirode, hotelijeri te agencije. Koncept nastupa bio je predstaviti cjelinu, od najpoznatijih jadranskih destinacija do specifičnih niša poput aktivnog turizma i eno-gastronomije. Posjetitelji su tako na jednom mjestu mogli dobiti informacije o više regija i sadržaja, ali i osjetiti „uživo“ dio atmosfere i identiteta koji destinacije nude.
U okviru hrvatskog paviljona predstavljani su elementi kulturne i povijesne baštine, eno-gastro ponude i destinacijskih priča, a naglasak je bio na doživljaju. Sajmovi se posljednjih godina sve manje svode na dijeljenje kataloga, a sve više na iskustveni kontakt s destinacijom, pa su u Ljubljani u prvi plan dolazili okusi, glazba i ručni rad, kao i komunikacija o prirodnim i kulturnim atrakcijama. Hrvatska je tu priliku iskoristila za jasnu poruku: osim obale, želi snažnije pokazati i kontinentalni dio zemlje te područja koja dosad nisu bila jednako turistički promovirana, a mogu ponuditi autentičan doživljaj.
Od licitarka do rapske torte: tradicija i gastronomija kao „živi“ poziv na putovanje
Prvi dan sajma, 4. veljače 2026., bio je osmišljen kao uvod u hrvatsku priču kroz tradiciju, okuse i glazbu. Posjetitelje je dočekala maskota licitarko, a program je uključivao predstavljanje konavoskih vezilja i konavoskog veza, jednog od prepoznatljivih elemenata tradicijske baštine. U gastronomskom dijelu bile su degustacije pokladnih fritula te prezentacije hrvatskih vina i likera, uz degustacijske zalogaje organizirane u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Kao posebno prepoznatljiv proizvod predstavljena je i rapska torta, dok je za glazbeno-scenski nastup bila zadužena klapa Sebenico.
U sajamskom kontekstu ovakvi elementi imaju dvostruku ulogu. Široj publici stvaraju dojam „malog putovanja“ i pomažu da destinacija ostane u pamćenju, dok profesionalcima i medijima daju konkretan sadržaj za prenošenje priče. Kada se tradicijski motivi i gastronomija povežu s jasnim informacijama o destinacijama, putnik dobiva razlog više da ne putuje samo „na more“, nego da planira rutu, istraži lokalne proizvode i ostane dulje. Upravo na tome se, prema porukama iznesenima u Ljubljani, želi graditi dio hrvatske ponude izvan ljetnih mjeseci: na motivima koji se ne oslanjaju na vremensku prognozu, nego na sadržaj i identitet.
Službeno otvorenje uz snažnu političku i institucionalnu dimenziju
Službena ceremonija otvorenja sajma održana je 4. veljače, a započela je uvodnim govorom Iztoka Bricla, generalnog direktora Gospodarskog razstavišča, institucije koja organizira sajam. Uz hrvatske predstavnike, okupljenima se obratila i Tanja Fajon, potpredsjednica Vlade Republike Slovenije i ministrica vanjskih i europskih poslova. Time je događaj dobio i političku dimenziju, što je u turizmu logično jer je riječ o sektoru koji povezuje gospodarstvo, mobilnost i regionalnu suradnju. S obzirom na važnost turističkog prometa između dviju zemalja, poruke o partnerstvu imale su i širi kontekst dobrosusjedskih odnosa i zajedničkih interesa u razvoju turizma.
U službenim porukama iz Ljubljane dodatno je istaknut naglasak na održivom turizmu i odgovornom razvoju. Slovenska strana u svom je osvrtu na sajam naglasila da turizam nije samo putovanje, nego i način povezivanja te promicanja odgovornih praksi, a u okviru sajma spominju se i inicijative poput Jakob Awarda, koji ističe najbolje primjere odgovornog turizma. Hrvatska je kao zemlja partner u tom okviru predstavljena kao destinacija koja želi jačati ponudu uz naglasak na kvalitetu i autentičnost, a ne isključivo na rast broja gostiju. Takva poruka posebno je važna u vrijeme kada se sve više raspravlja o pritiscima na prostor i infrastrukturu u vrhuncu sezone.
Suradnja HTZ-a i Slovenske turističke organizacije i zajednički nastupi na dalekim tržištima
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić u Ljubljani je poručio da titula zemlje partnera dodatno potvrđuje snažne veze Hrvatske i Slovenije te da je riječ o susjedima koji dijele slične vrijednosti i pristup razvoju turizma, posebno kada je riječ o održivosti, kvaliteti i autentičnim doživljajima. Posebno je izdvojio suradnju Hrvatske turističke zajednice i Slovenske turističke organizacije, koju se, prema njegovim riječima, uspješno razvija i na udaljenim tržištima kroz zajedničke promotivne aktivnosti. Takav pristup polazi od činjenice da putnici s dalekih tržišta često žele vidjeti „više zemalja u jednom putovanju“, pa se regija može predstaviti kao komplementarna cjelina, s različitim iskustvima na relativno kratkim udaljenostima.
Staničić je naglasio i da se na Alpe-Adria sajmu ne predstavljaju samo pojedinačne destinacije, nego raznolikost ukupne hrvatske ponude kroz cijelu godinu. U tom okviru posebno mjesto zauzimaju nacionalni parkovi i parkovi prirode, kao i ponuda aktivnog turizma. Time se slovenskim gostima i profesionalcima prenosi poruka da Hrvatska, uz more, nudi i sadržaje koji potiču putovanja u mjesecima izvan vrhunca sezone, što je važno i za održivost i za ravnomjerniji razvoj turističkih destinacija. U praksi, to znači više sadržaja za vikend-putovanja, više razloga za dolazak u proljeće i jesen te snažniji fokus na „doživljaje“, a ne samo na smještaj.
Slovenska perspektiva: Hrvatska važno tržište i za slovenski turizam
Na sajmu je govorila i direktorica Slovenske turističke organizacije Maja Pak Olaj, ističući da je Hrvatska zemlja partner sajma te da suradnja između dviju nacionalnih turističkih organizacija već nekoliko godina jača kroz zajedničke promotivne kampanje na dalekim tržištima. Ujedno je naglasila da Hrvatska ostaje jedno od ključnih tržišta za slovenski turizam, navodeći da su hrvatski gosti u prethodnoj godini ostvarili gotovo 780 tisuća noćenja u Sloveniji, što predstavlja rast od 11 posto. Prema njezinoj izjavi, Hrvatska se time svrstava među najvažnija inozemna tržišta Slovenije po ostvarenim noćenjima.
Ti podaci upućuju na dvosmjernu dinamiku: dok Slovenci masovno putuju u Hrvatsku, raste i interes hrvatskih gostiju za Sloveniju. U praksi to znači da se tržišta međusobno nadopunjuju, a zajedničke kampanje mogu imati dodatni učinak u promociji alpsko-jadranske regije kao povezane cjeline. Kada se to poveže s naglaskom na održivost i iskustveni turizam, dobiva se okvir u kojem obje zemlje mogu graditi konkurentnost na kvaliteti i raznolikosti ponude, a ne samo na brojkama. Upravo zato partnerstvo na sajmu u Ljubljani nije bilo samo formalnost, nego i poruka o strateškoj suradnji u turizmu.
Gdje Slovenci najviše noće u Hrvatskoj i što to znači za destinacije
Važnost nastupa Hrvatske na sajmu u Ljubljani potvrđuju i trendovi koje hrvatska strana navodi za slovensko tržište. Prema tim podacima, Hrvatska je uvjerljivo najomiljenija inozemna destinacija za Slovence, a kao najomiljenije regije ističu se Istra, Kvarner i Zadarska županija. Na razini destinacija, najviše noćenja ostvaruje se u Umagu, Malom Lošinju, Novalji, Novigradu i Medulinu. Riječ je o mjestima koja, uz klasičnu obalnu ponudu, imaju razvijenu infrastrukturu za obiteljski odmor, kampiranje i aktivni turizam, te su se kroz godine snažno pozicionirala na slovenskom tržištu.
Za hrvatske destinacije takva koncentracija potražnje istodobno je prednost i izazov. Prednost je u stabilnoj prepoznatljivosti i ponavljanju dolazaka, dok je izazov upravljati pritiscima u vrhuncu sezone i istodobno osigurati kvalitetu usluge. Upravo zato se u Ljubljani naglašavala potreba ravnomjernijeg rasporeda prometa kroz godinu i kroz prostor, što uključuje i snažniju promociju kontinentalnih krajeva i manje eksponiranih područja. U turizmu je sve važnije da destinacije ne žive samo nekoliko tjedana, nego da imaju održiviji ritam, što ovisi o ponudi sadržaja, organizaciji događanja i kvaliteti usluge tijekom cijele godine.
Što Hrvatska želi postići nakon partnerstva na Alpe-Adria 2026
Hrvatski nastup na Alpe-Adria 2026 u Ljubljani nije bio samo promotivni izlazak, nego dio šire strategije prema slovenskoj publici i turističkom sektoru. U središtu je bila poruka o cjelogodišnjoj Hrvatskoj, uz naglasak na kvalitetu smještaja, autentične doživljaje i održivost, ali i vrlo konkretan poziv slovenskim gostima da putuju izvan glavnih ljetnih mjeseci. Partnerstvo je dalo dodatnu vidljivost i omogućilo da se u program uključe brojni suizlagači, čime je paviljon funkcionirao kao presjek različitih hrvatskih turističkih proizvoda. Istodobno, kroz službene nastupe i izjave, sajam je poslužio i kao političko-institucionalni signal o važnosti turizma u odnosima dviju zemalja.
Nakon zatvaranja sajma 7. veljače 2026., očekivanja hrvatskih organizatora i suizlagača usmjerena su na vidljiviji učinak u planiranju putovanja za proljeće, jesen i ljetne mjesece. U porukama iznesenima na sajmu naglašavalo se da će konkurentnost sve više ovisiti o kvaliteti, raznolikosti i sposobnosti da se turizam razvija u skladu s prostorom i lokalnom zajednicom. Hrvatska je kroz ulogu zemlje partnera željela pokazati da u tom smjeru ide te da slovenskim gostima, koji je već godinama biraju kao jednu od omiljenih destinacija, nudi više razloga za dolazak tijekom cijele godine, u različite regije i s različitim motivima putovanja.
Izvori:- Ministarstvo turizma i sporta RH – opis hrvatskog nastupa i izjave ministra Tončija Glavine i direktora HTZ-a Kristjana Staničića (poveznica)- Gospodarsko razstavišče / Alpe-Adria – službena stranica sajma s terminom (4.–7. veljače 2026.) i statusom Hrvatske kao zemlje partnera (poveznica)- Vlada Republike Slovenije (gov.si) – izvještaj o otvorenju sajma uz naglasak na održivom turizmu i partnerstvu s Hrvatskom (poveznica)- HRT Vijesti – izvještaj o sajmu Alpe-Adria i hrvatskom statusu zemlje partnera (poveznica)
Kreirano: utorak, 10. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini