Hrvatski turizam u 2025. godini nastavlja ispisivati stranice uspjeha, potvrđujući svoju otpornost i stabilnost na iznimno konkurentnom međunarodnom tržištu. Prema najnovijim, iako još uvijek preliminarnim, podacima prikupljenim kroz sveobuhvatni sustav eVisitor, u prvih osam mjeseci tekuće godine zabilježen je zamjetan porast turističkog prometa. Konkretno, ostvareno je 17,2 milijuna dolazaka, što predstavlja povećanje od 2 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne, također rekordne godine. Istovremeno, broj noćenja dosegnuo je impresivnih 89,8 milijuna, bilježeći blagi, ali značajan rast od 0,5 posto. Ovakvi rezultati svjedoče o kontinuiranoj privlačnosti Hrvatske kao destinacije koja uspješno balansira između ljetne sezone i rastuće ponude tijekom ostatka godine.

Detaljnija analiza pokazuje da je lavovski dio turističkog prometa, kao što je i očekivano, ostvaren na jadranskoj obali, gdje je zabilježeno preko 86 milijuna noćenja. Međutim, sve veći značaj dobivaju i kontinentalni dijelovi zemlje, koji su s gotovo 2 milijuna ostvarenih noćenja potvrdili svoj rastući potencijal i privlačnost za goste željne drugačijih oblika odmora. Grad Zagreb, kao samostalna destinacija i glavno urbano središte, također bilježi sjajne rezultate s 1,8 milijuna noćenja, čime se pozicionira kao nezaobilazna točka na turističkoj karti Hrvatske tijekom cijele godine.

Održivost i stabilizacija cijena kao ključni faktori budućeg uspjeha

Komentirajući dosadašnje rezultate, ministar turizma i sporta, Tonči Glavina, istaknuo je kako Hrvatska bilježi rekordne pokazatelje ne samo u fizičkom prometu, već i u segmentu turističke potrošnje, što je od iznimne važnosti za cjelokupno gospodarstvo. "Izuzetno smo zadovoljni postignutim rezultatima, no svjesni smo da uvijek postoji prostor za daljnji napredak," izjavio je Glavina. Posebno je naglasio važnost daljnje stabilizacije cijena, koja se nameće kao ključan faktor za zadržavanje konkurentnosti, kako u nadolazećoj posezoni, tako i tijekom priprema za turističku 2026. godinu. Upravljanje turizmom, prema njegovim riječima, provodi se sukladno načelima održivosti definiranim novim strateškim i zakonodavnim okvirom. "Paketom zakona koji je stupio na snagu ove godine, a koji povezuje poreznu, prostornu i turističku politiku, aktivno radimo na stvaranju održive strukture smještajnih kapaciteta i dugoročno održivog turizma," dodao je ministar, aludirajući na napore Vlade da se rast turizma usmjeri prema kvaliteti, a ne isključivo kvantiteti.

Regionalna analiza: Istra i dalje na čelu, Dalmacija je slijedi u stopu

Kada se turistički promet analizira po županijama, slika je prilično jasna. Istarska županija i u prvih osam mjeseci 2025. godine suvereno drži vodeću poziciju s ostvarenih 25,2 milijuna noćenja, što predstavlja blagi porast od 0,3 posto. Odmah iza nje pozicionirala se Splitsko-dalmatinska županija, koja s 16,9 milijuna noćenja i rastom od 0,6 posto potvrđuje status jedne od najjačih turističkih regija. Kvarner, sa svojom bogatom tradicijom, ostvario je 15,2 milijuna noćenja, bilježeći minimalan rast od 0,1 posto. Slijedi Zadarska županija s 13,2 milijuna noćenja i porastom od 0,2 posto. Značajan rast od 1,5 posto bilježi Dubrovačko-neretvanska županija, koja je dosegla 7,2 milijuna noćenja, dok je Šibensko-kninska županija s 5,5 milijuna noćenja zadržala rezultat na razini prošlogodišnjeg. Ličko-senjska županija, kao važna poveznica obale i kontinenta, ostvarila je zapaženih 3 milijuna noćenja, uz rast od 1,4 posto. Gledano po pojedinačnim destinacijama, na vrhu ljestvice najposjećenijih gradova i općina nalaze se Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Umag i Split, koji zajedno čine okosnicu hrvatskog turizma.

Tržišta i trendovi: Stabilnost europskih gostiju i povijesni ulazak SAD-a u top 10

Direktor Hrvatske turističke zajednice, Kristjan Staničić, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska tijekom glavnih ljetnih mjeseci uspjela zadržati pozitivne kumulativne pokazatelje, što potvrđuje stabilnu poziciju zemlje na međunarodnoj sceni. "S obzirom na odlične najave partnera i pozitivne povratne informacije s ključnih tržišta, u nadolazećoj posezoni očekujemo nastavak pozitivnih trendova koji će dodatno učvrstiti ukupan godišnji rezultat," optimistično je najavio Staničić. Posebno je istaknuo doprinos domaćeg tržišta, ali i rast pojedinih dalekih tržišta, među kojima se posebno ističu Sjedinjene Američke Države. "Posebno nas veseli činjenica da smo s tržišta SAD-a tijekom prvih osam mjeseci ostvarili gotovo 600 tisuća dolazaka. Time su američki gosti, po prvi put u povijesti, ušli među naših top 10 najbrojnijih posjetitelja prema kriteriju dolazaka u ovom razdoblju," naglasio je Staničić. Ovaj uspjeh rezultat je dugogodišnjih promotivnih aktivnosti i sve bolje zračne povezanosti.

Tradicionalno, najvjerniji gosti i dalje dolaze iz Njemačke, s ostvarenih 17,2 milijuna noćenja, čime su još jednom potvrdili status najvažnijeg emitivnog tržišta. Na drugom mjestu, što je iznimno važno za stabilnost cjelokupnog sustava, nalaze se domaći gosti, s ostvarenih 11,2 milijuna noćenja. Slijede gosti iz Slovenije s 9,5 milijuna noćenja te Austrije sa 6,5 milijuna noćenja. Poljska, Češka, Italija i Mađarska također ostaju u vrhu po broju ostvarenih noćenja.

Struktura smještajnih kapaciteta i ljetna bilanca

Analiza smještaja pokazuje dugogodišnje trendove. Dominantnu ulogu i dalje ima privatni smještaj u domaćinstvima, gdje je ostvareno čak 33,9 milijuna noćenja. Ovaj segment privlači goste koji traže veću fleksibilnost i autentičniji doživljaj destinacije. Hotelski smještaj, kao nositelj kvalitete i cjelogodišnjeg poslovanja, zabilježio je 19,6 milijuna noćenja, dok su kampovi, koji posljednjih godina doživljavaju pravu renesansu i privlače sve zahtjevnije goste, ostvarili 17,7 milijuna noćenja.

Zanimljiv je i pogled na rezultate ostvarene isključivo tijekom glavnih ljetnih mjeseci, srpnja i kolovoza. U tom je razdoblju u Hrvatskoj realizirano 9,6 milijuna dolazaka i preko 60,4 milijuna noćenja. Uspoređujući ove brojke s istim razdobljem lani, primjetan je blagi zaostatak od -0,5 posto u dolascima te -1,3 posto u noćenjima. Ovaj minimalni pad može se tumačiti kao normalizacija tržišta nakon izvanrednih postpandemijskih godina, ali i kao pokazatelj veće osjetljivosti turista na cijene u samoj špici sezone, što dodatno naglašava važnost strategije usmjerene na jačanje predsezone i posezone.