U saborskoj proceduri 1. listopada 2025. nalazi se prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu koji mijenja pravila za obavljanje poslova turističkog vodiča u Hrvatskoj i sustavno usklađuje nacionalni okvir s obvezama koje proizlaze iz pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te s važećim pravilima unutarnjeg tržišta Europske unije. Riječ je o normativnom paketu koji izravno utječe na konkurentnost hrvatskog turizma, slobodu pružanja usluga i priznavanje stručnih kvalifikacija, ali i na očuvanje osjetljivih segmenata kulturno-povijesne baštine povezanih s Domovinskim ratom.
Što se točno mijenja: tko sve može voditi turističke obilaske u Hrvatskoj
Temeljna novost jest redefiniranje kruga državljana koji mogu pružati usluge turističkog vodiča. Dosadašnje rješenje bilo je dvotračno: bezuvjetno su to mogli državljani Republike Hrvatske te državljani država Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarske, uz ispunjenje propisanih stručnih pretpostavki (položen stručni ispit i odgovarajuće rješenje o ispunjavanju uvjeta), dok je državljanima tzv. trećih zemalja mogućnost rada bila uvjetovana prijavljenim prebivalištem u RH i ispunjenjem istih stručnih uvjeta. Takva konstrukcija, iako logična iz perspektive nacionalnog tržišta rada, s vremenom je otvorila pitanje usklađenosti s načelom nediskriminacije koje proizlazi iz OECD-ovih Kodeksa o liberalizaciji, posebice u dijelu prava poslovnog nastana i prekograničnog pružanja usluga.
Predloženim izmjenama briše se uvjet prebivališta u RH za državljane izvan EGP-a i Švicarske, ali se istodobno uvodi jasna i pozitivna selekcija: uz hrvatske i EGP/švicarske državljane, pravo pružanja usluga turističkog vodiča stječu i državljani država članica OECD-a te država pristupnica OECD-ovim Kodeksima o liberalizaciji, pod pretpostavkom da zadovolje stručne uvjete. Time se, s jedne strane, ispravlja dosadašnja asimetrija prema državljanima OECD-a koji nisu dio EGP-a, a s druge strane, održava se visoka razina profesionalnih standarda kroz ispite i postupke priznavanja kvalifikacija.
OECD, EGP i pravna logika liberalizacije tržišta usluga
OECD je danas krovno međunarodno tijelo čije članice u pravilu provode načelo nediskriminacije u pogledu kapitalnih kretanja te prekograničnog pružanja usluga. Kodeksi o liberalizaciji — uključujući reguliranje prava osnivanja i slobodnog kretanja određenih usluga — zasnivaju se na ideji da se prepreke svode na najmanju moguću mjeru, uz mogućnost ciljanih izuzeća koja se moraju obrazložiti i periodično preispitivati. Budući da je većina država članica EU ujedno i članica OECD-a, hrvatski okvir je do sada bio u skladu s dijelom međunarodnih obveza, ali je izvan EGP-a stvarao neravnopravan položaj za državljane OECD-a koji nisu dolazili iz EGP-a ili Švicarske.
U praksi to znači da će, uz dotadašnje skupine, mogućnost vođenja tura — nakon ispunjenja stručnih uvjeta — moći ostvariti i državljani niza zemalja članica OECD-a koje nisu u EGP-u, poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Ujedinjene Kraljevine, Japana, Južne Koreje, Australije, Novog Zelanda, Izraela, Turske, Meksika, Čilea, Kolumbije, Kostarike i drugih. Time Hrvatska uklanja normativnu barijeru koja je OECD ocijenjena kao diskriminatorna, ali pritom ne odustaje od zahtjevne profesionalne provjere kompetencija kroz ispite i proceduru priznavanja inozemnih kvalifikacija.
Stručni uvjeti ostaju temelj: ispit, rješenje i priznavanje kvalifikacija
Predloženi tekst zadržava zahtjev za profesionalnom kompetencijom. Turistički vodič, neovisno o državljanstvu unutar propisanih skupina, mora zadovoljiti uvjete koje Hrvatska propisuje za ovaj poziv: položiti stručni ispit za turističkog vodiča te ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti. Nije riječ o formalnosti nego o provjeri znanja koja obuhvaća zakonodavni okvir, poznavanje hrvatske kulturne i prirodne baštine, komunikacijske vještine i standarde sigurnosti, a nerijetko i specijalizirana tematska znanja.
Dodatno se propisuje da se obveza i opseg polaganja stručnog ispita za osobe koje traže priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarenja prava na poslovni nastan određuju tijekom posebnog upravnog postupka sukladno propisima o priznavanju kvalifikacija za pružanje usluga turističkog vodiča. Takav pristup je u skladu s europskim okvirom o priznavanju kvalifikacija, gdje se naglasak stavlja na usporedivost kompetencija i mogućnost kompenzacijskih mjera ako se utvrdi djelomična neusklađenost sustava obrazovanja i osposobljavanja.
Privremeno i povremeno pružanje usluga te iznimka za lokalitete Domovinskog rata
Predviđa se mogućnost privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča za državljane EGP-a i Švicarske koji se u Hrvatsku ne žele trajno nastaniti, nego žele obavljati vođenja povremeno, primjerice tijekom sezone ili za specifične tematske ture. Takvo rješenje prepoznaje realnost jedinstvenog europskog tržišta i mobilnosti pružatelja usluga, ali uz važnu i jasno artikuliranu iznimku.
Iznimka se odnosi na zaštićene lokalitete vezane uz Domovinski rat. Za te prostore — koji će detaljno biti propisani podzakonskim aktom — i dalje će vrijediti obveza polaganja posebnog dijela stručnog ispita. Razlog je dvostruk: nužnost pouzdanog, točnog i dostojanstvenog interpretiranja novije hrvatske povijesti, te dodatna odgovornost koju vodiči imaju pri tumačenju tema koje su emocionalno i društveno osjetljive. Time se simbolički, ali i normativno štiti istina o Domovinskom ratu te se jamči da interpretacija na terenu počiva na provjerenom znanju i jasnim stručnim standardima.
Direktivni i domaći pravni okvir: priznavanje kvalifikacija i usluge
Usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a očituje se kroz jasnije povezivanje s propisima o uslugama i priznavanju stručnih kvalifikacija. Pravni temelji koje Hrvatska ugrađuje u ovaj zakonodavni zahvat upućuju na obvezu nediskriminatornog tretmana pružatelja usluga uz istodobno očuvanje javnog interesa, sigurnosti potrošača i zaštite baštine. U tom sklopu, administrativni postupci moraju biti transparentni, vremenski razmjerni i s jasnim kriterijima, a iznimke — poput dodatnog ispita za zaštićene lokalitete — precizno obrazložene ciljem zaštite temeljnih vrijednosti.
Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija ostaje instrument kojim se balansira između slobode tržišta i kvalitete usluge. Ako tijelo nadležno za priznavanje utvrdi razlike u programu obrazovanja ili praksi kandidatove države podrijetla koje bi mogle utjecati na kvalitetu vođenja, može propisati kompenzacijske mjere, što u praksi najčešće znači dopunsko polaganje dijelova stručnog ispita ili određeni period prilagodbe.
Novčane kazne: odvraćajuće, izrečene u eurima i usklađene s praksom
Kako bi se osigurala djelotvornost novog režima, mijenjaju se i prekršajne odredbe. Novčane kazne za nezakonito pružanje usluga vodiča sada se izražavaju u eurima te se povećavaju kako bi bile doista odvraćajuće. Time se adresira praksa prema kojoj je dio neovlaštenih vodiča kalkulirao s niskom riziko-nagradom, osobito u vrhuncu turističke sezone. Strože sankcije pojačavaju motivaciju za legalan rad, polaganje ispita i transparentnu registraciju djelatnosti, a istodobno štite posjetitelje od potencijalno netočnih ili neprofesionalnih interpretacija.
Kome izmjene idu u prilog, a tko brine zbog novog poretka
Struka je jedinstvena oko potrebe da vodič bude kvalificiran i odgovoran, no percepcije o tržišnim posljedicama novog poretka su različite. Domaći vodiči upozoravaju na opasnost narušavanja ravnoteže u destinacijama s visokim intenzitetom dolazaka, osobito ondje gdje su snažne međunarodne agencije. Njihova je bojazan da će liberalizacija povećati pritisak na cijene i smanjiti udio lokalnih vodiča u organiziranim turama, pogotovo u gradovima s velikim kruzing prometom. S druge strane, međunarodni organizatori tura tvrde da jedinstven i predvidljiv režim multiplicira potražnju za lokalnim stručnjacima, jer odgovorni turoperatori — kako bi izbjegli prekršaje i reputacijski rizik — preferiraju certificirane vodiče s dokazanim poznavanjem jezika, kulturnog konteksta i sigurnosnih protokola.
Treba imati na umu i segment neovisnih putnika koji sve češće biraju tematske, specijalizirane obilaske (arhitektura, moderna umjetnost, sakralna baština, industrijsko nasljeđe, gastronomija). U tom tržišnom nišnom prostoru, lokalno znanje, autentični narativi i sposobnost prilagodbe ruti često su presudni, pa se očekuje da će povećanje ponude istodobno stvoriti i veću potražnju za specijalističkim licencama i tematskim osposobljavanjima.
Zašto je sada važno “zaključati” visoke standarde
Hrvatska baština je istodobno resurs i odgovornost. Od srednjovjekovnih urbanih cjelina na obali, preko rimskih spomenika i ilirske ostavštine, do krajolika koji su dio svjetske prirodne baštine — interpretacija toga slojevitog nasljeđa traži kompetencije, aktualna znanja i etičke standarde. Vodič nije samo “narator” za grupu turista: on je edukator, posrednik između mjesta i posjetitelja, te “čuvar smisla” koji odlučuje hoće li iskustvo posjeta produbiti razumijevanje ili ga svesti na površne faktografske točke. U tom svjetlu, izmjene koje učvršćuju ispitne i kvalifikacijske filtere — a istodobno otvaraju vrata većem broju državljana iz OECD-a i kruga pristupnica Kodeksima — mogu podići kvalitetu upravo zato što u fokus stavljaju znanje i odgovornost, a ne samo državljanski status.
Kako će izgledati postupci u praksi: od zahtjeva do rješenja
Postupak će i dalje započinjati podnošenjem zahtjeva nadležnom tijelu. Kandidat prilaže dokaz o državljanstvu (RH, EGP, Švicarska, OECD ili država pristupnica Kodeksima) te dokumentaciju o stručnim kvalifikacijama, uz prijevode i ovjere kada je potrebno. Slijedi provjera ispunjava li kandidat uvjete za pristup stručnom ispitu, odnosno može li mu se dio ispita priznati temeljem prethodno stečenih kvalifikacija. U postupcima priznavanja inozemnih kvalifikacija moguće su kompenzacijske mjere: dopunsko polaganje tematskih cjelina, testiranje poznavanja hrvatske baštine, geografije, zakonodavstva, kao i verificiranje jezične kompetencije u skladu s profilom vođenih tura.
Po uspješno položenom ispitu izdaje se rješenje o ispunjavanju uvjeta, čime vodič stječe pravo pružanja usluge. Za privremene i povremene pružatelje iz EGP-a i Švicarske predviđeni su pojednostavljeni režimi prijave, ali uz strogi režim kontrole za zaštićene lokalitete Domovinskog rata gdje je poseban dio ispita obligatoran. U konačnici, upravni postupci moraju biti digitalizirani, s jasnim rokovima i uputama, kako bi sustav bio jednako pristupačan domaćim i stranim kandidatima.
Zaštićeni lokaliteti Domovinskog rata: uredbena razina i pedagoška odgovornost
Novi zakon predviđa da će popis zaštićenih lokaliteta biti propisan podzakonskim aktom. Očekuje se da će se na njemu naći spomen-područja, muzeji i memorijalne lokacije diljem Hrvatske, uključujući mjesta razaranja i stradanja, ali i simbole otpora i obrane. Za njih je ključna točna, argumentirana i etična interpretacija. Posebni dio stručnog ispita — fokusiran na kronologiju, uzroke i posljedice sukoba, međunarodnopravni okvir, terminologiju i memorijalne prakse — osigurava da vodiči koji ondje rade posjeduju dodatna, provjerena znanja. Takav standard, iako stroži, istodobno štiti dostojanstvo povijesnog iskustva i integritet interpretacije prema posjetiteljima iz svijeta.
Utjecaj na tržište rada: između liberalizacije i lokalne specijalizacije
U kratkom roku može doći do pojačane konkurencije, osobito u iznimno popularnim destinacijama na obali i u gradovima s jakim kruzing prometom. Međutim, praksa pokazuje da profesionalizacija i jasna regulacija, u kombinaciji s aktivnim nadzorom i kaznenom politikom, potiču valorizaciju stručnosti i legitimiteta. Agencije i platforme orijentirane na kvalitetu preferiraju rad s vodičima koji imaju valjane licence, mjerljive reference i pozitivan “track record” u zadovoljstvu posjetitelja. To otvara prostor za specijalizacije — od interpretacije arheoloških lokaliteta do suvremene kulture i gastronomije — u kojima domaći vodiči imaju prirodnu komparativnu prednost zahvaljujući dubljem uronjenju u lokalni kontekst.
Dodatnu sigurnost trebala bi donijeti i jasna, odvraćajuća kaznena politika: kada je rizik od prekršaja visok, a provjera na terenu učestala, nelojalna konkurencija gubi privlačnost. Uz to, sve je veći pritisak putničkih osiguravatelja i globalnih turoperatora na poštivanje lokalnih licenci, jer se u suprotnom izlažu reputacijskim i financijskim posljedicama u slučaju nezgoda ili prigovora.
Digitalizacija, transparentnost i nadzor: što znači “učinkovit okvir”
U izjavama nadležnih ističe se da je cilj stvoriti “učinkovit okvir za upravljanje razvojem turizma”. U praksi to znači nekoliko konkretnih operativnih mjera: digitalizirane prijave i obnovu licenci, javne registre ovlaštenih vodiča s područjima specijalnosti, mogućnost obveznog označavanja identifikacijskim oznakama tijekom vođenja, te real-time kanale za prijavu sumnji u neregulirani rad. Inspekcijske službe trebale bi imati jasne protokole za nadzor tijekom sezone i u vršnim terminima posjeta, osobito u destinacijama s koncentriranim prometom, gdje se kršenja najčešće događaju.
Transparentnost je važna i za potrošače: dostupni, lako pretraživi registri i standardizirani obrasci informiranja prije sklapanja ugovora o vođenju (cijena, jezik, trajanje, ruta, posebni uvjeti) povećavaju povjerenje gostiju i smanjuju broj pritužbi. Time se stvara okruženje u kojem nagrađujemo kvalitetu i znanje, dok siva zona — bez dokaza o kvalifikaciji i bez odgovornosti — ostaje bez mjesta na tržištu.
Hrvatska i OECD: šira slika od turističkog vođenja
Iako se ove izmjene naizgled tiču samo jedne profesije, zapravo su dio šireg procesa usklađivanja hrvatskog gospodarstva s pravilima i dobrim praksama OECD-a. Liberalizacija usluga uz očuvanje javnog interesa, transparentnost postupaka i nediskriminacija — to su načela koja se primjenjuju transverzalno, od financijskih usluga do stručnih zanimanja. U turizmu, ta načela pomažu ukloniti normativne barijere koje nisu nužne za zaštitu potrošača, a pritom podižu letvicu profesionalizma i odgovornosti ondje gdje je to doista bitno.
Na operativnoj razini, članstvo i usklađenost s OECD-ovim pravilima olakšavaju i međunarodnu suradnju: zajednički standardi, predvidljiv regulatorni okvir i razmjena iskustava između članica stvaraju povoljnije uvjete za investicije u kulturnu i turističku infrastrukturu, za razvoj edukacijskih programa te za jačanje održivosti destinacija kroz pametno upravljanje posjetima.
Što dalje: podzakonski akti, komunikacija i prijelazna razdoblja
Da bi sustav u potpunosti zaživio, ključno je pravodobno donijeti podzakonske propise koji će operacionalizirati najosjetljivije točke: popis zaštićenih lokaliteta Domovinskog ratа, sadržaj i strukturu posebnog dijela stručnog ispita, detaljna pravila privremenog i povremenog pružanja usluga, te tehničke standarde za vođenje evidencija i nadzor. Uz normativu, ništa manje važna nije ni komunikacija s dionicima: s vodičima, agencijama, lokalnim zajednicama, muzejskim ustanovama i memorijalnim centrima. Transparentna, pravovremena i dvosmjerna komunikacija smanjuje otpore, pojašnjava namjeru zakonodavca i omogućuje prilagodbe koje proizlaze iz iskustva na terenu.
Predvidiva prijelazna razdoblja također su bitna. Kandidati koji su već u postupku priznavanja kvalifikacija trebaju znati koje se odredbe primjenjuju i od kada; vodiči koji planiraju polaganje posebnog dijela ispita trebaju imati objavljene ispitne kataloge i rokove; a nadzorna tijela trebaju jasno definiran kalendar primjene kaznenih odredbi kako ne bi došlo do selektivne ili neujednačene primjene.
Jezik, interpretacija i standardi profesionalne etike
Regulatorni okvir ne zamjenjuje profesionalnu etiku, ali je postupno učvršćuje. U realnosti vođenja, jezična kompetencija presudna je za sigurnost i razumljivost informacija. Za destinacije u kojima je interpretacija dostupna na više jezika, poticajno je poticati stručno usavršavanje i verificirane jezične kvalifikacije, kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije i trivijalizacije važnih kulturno-povijesnih činjenica. U kontekstu Domovinskog rata, gdje je pogrešna riječ često i povreda dostojanstva, to je posebno važno.
Standardi etike u vođenju — poput provjerljivosti činjenica, jasnog razlikovanja činjenica i interpretacija, poštovanja prema mjestima sjećanja i minimaliziranja komercijalnih sadržaja u memorijalnim zonama — trebali bi se reflektirati i u ispitnim katalozima te u kontinuiranom stručnom usavršavanju. Time se pokazuje da su licenca i ispit više od administrativnog uvjeta: oni su društveni ugovor o odgovornom prenošenju priča prostora i ljudi.
Destinacijski menadžment i nosivi kapaciteti
U destinacijama visokog intenziteta posjeta pitanje licenciranih vodiča povezano je s upravljanjem tokovima posjetitelja. Gradovi s osjetljivom jezgrom i svjetskom baštinom suočeni su s izazovima nosivih kapaciteta, a kvalitetno vođenje može biti alat za dekoncentraciju: ture se mogu planirati tako da rasporede posjete po različitim točkama interesa, uvedu manje poznate sadržaje i “odahnu” lokacijama koje trpe najveći pritisak. Licencirani vodiči obučeni za interpretaciju održivosti mogu goste usmjeravati na lokalne proizvode i usluge izvan “vrućih zona”, čime se pridonosi pravednijoj raspodjeli koristi od turizma.
Upravo u tom segmentu, liberalizacija pristupa profesiji uz zadržavanje visokih standarda može povećati kapacitet destinacija za upravljanje pritiscima. Više kvalificiranih vodiča znači veći broj manjih tura, manju gužvu po grupi, bolju sigurnost u kretanju i bolji doživljaj za posjetitelje. Ekonomija razmjera ovdje nije uvijek saveznik kvalitete; ponekad su manji, stručniji timovi s jasnim pravilima i standardima učinkovitiji od velikih, heterogenih grupa.
Gospodarski učinci: dohodak, produktivnost i multiplikatori
Turističko vođenje dio je lanca vrijednosti u kojem kvalitetna interpretacija može multiplicirati potrošnju — od muzeja i lokalnih obrta do ugostiteljstva i kulturnih događaja. Kvalificirani vodiči koji posjetiteljima daju smisleni kontekst, često potiču dulji boravak i veću potrošnju po gostu. To je važan argument u prilog profesionalizaciji: licenca nije prepreka nego jamstvo vrijednosti. Povećanje kazni za neregularni rad dodatno smanjuje “rentanje reputacije”, jer se posjetitelji sve više oslanjaju na verificirane preporuke i službene kanale rezervacije.
Na makrorazini, usklađenost s OECD-ovim pravilima i pravnom stečevinom EU-a šalje signal investitorima i partnerima da Hrvatska gradi predvidiv i otvoren sustav. To može potaknuti razvoj edukacijskih centara za interpretaciju baštine, tematskih kulturnih ruta i digitalnih platformi koje povezuju vodiče s posjetiteljima uz jasne standarde kvalitete i sigurnosti.
Što to znači za buduće generacije vodiča
Za mlade koji razmišljaju o karijeri turističkog vodiča, nova pravila znače jasniji put: kvalitetan program obrazovanja, transparentan ispitni katalog, mogućnosti specijalizacije i mobilnosti u međunarodnom okruženju. U praksi, to može značiti više prilika za gostovanja na inozemnim tržištima (recipročnost reputacije), ali i za stjecanje specifičnih vještina (npr. interpretacija složenih povijesnih tema, vođenje na osjetljivim lokalitetima, inkluzivno vođenje za osobe s invaliditetom) koje tržište sve više traži.
Za iskusne vodiče, sustav usavršavanja i mogućnost dodatnih specijalističkih certifikata postaju konkurentska prednost. U kombinaciji s javno dostupnim registrima i recenzijskim sustavima, tržište će razaznavati razinu profesionalnosti i nagrađivati izvrsnost, dok će nadzor i kazne oblikovati jasnu crtu prema nereguliranim praksama.
Praktične informacije i orijentiri za dionike
- Kandidati: planirati pravodobnu pripremu za stručni ispit; osigurati ovjerene prijevode i potpune dokaze o kvalifikacijama; pratiti objavu podzakonskih akata o zaštićenim lokalitetima Domovinskog rata i ispitnim sadržajima.
- Agencije i turoperatori: provjeravati licencni status vodiča; ugovorima jasno definirati jezik, opseg usluge i odgovornost; uskladiti operacije s novim pravilima o privremenom/povremenom pružanju usluga.
- Javne institucije: osnažiti inspekcijske kapacitete tijekom vršnih mjeseci; digitalizirati registre i omogućiti brzu provjeru licenci na terenu; intenzivno komunicirati prijelazne rokove.
- Lokalne zajednice: uključiti se u definiranje osjetljivih zona interpretacije i logistički poduprijeti disperziju posjetitelja iz preopterećenih središta.
Dodatni resursi za bolje razumijevanje okvira
Za okvirno upoznavanje s međunarodnim pravilima liberalizacije i specifičnostima turističkih usluga korisno je konzultirati službene informacije i pregledne vodiče o pravilima, uključujući objašnjenja o pravima poslovnog nastana, priznavanju kvalifikacija i standardima potrošačke zaštite. Za praksu i prijavu ispita, dionicima će biti najkorisniji službeni obrasci i upute nadležnih tijela. Vezano uz suvremene trendove upravljanja destinacijama i zahtjeve održivosti, preporučljivo je pratiti i razvoj metodologija interpretacije baštine te alate za mjerenje kvalitete vođenja i zadovoljstva posjetitelja.
Korisne poveznice
Kreirano: srijeda, 01. listopada, 2025.