Rovinj u The Timesu: „podcijenjeni“ dragulj hrvatske obale osvaja britanske putnike

Početkom prosinca 2025. ugledni britanski dnevnik The Times u svom je putopisnom prilogu objavio reportažu pod naslovom „The underrated Croatian city on a charm offensive“, u kojoj je Rovinj predstavljen kao jedno od najšarmantnijih i najautentičnijih odredišta na Jadranu. U tekstu se grad opisuje kao svojevrsna „džepna Venecija“, ali bez kanala, s uskim kaletama koje se penju prema crkvi sv. Eufemije, kamenim kućama u pastelnim bojama i ribarskom lukom koja i dalje pulsira svakodnevicom lokalnog stanovništva.

Takav istup u jednom od najutjecajnijih britanskih medija dodatno potvrđuje da je Hrvatska, a osobito Istra, na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva prepoznata kao kvalitetna i raznolika destinacija. Za Rovinj, koji je već desetljećima među najtraženijim jadranskim gradovima, ova reportaža predstavlja još jednu potvrdu da uspješno spaja autentičnu baštinu, mediteranski način života i suvremenu turističku ponudu orijentiranu na kvalitetu, održivost i cjelogodišnje putovanje.

Britanski mediji i rast interesa Ujedinjenog Kraljevstva za Hrvatsku

Uloga britanskih medija u oblikovanju putničkih trendova ključna je za razumijevanje zašto je ova objava važna. Čitatelji The Timesa, uglavnom putnici srednje i više platežne moći, često destinacije biraju upravo prema preporukama iz ovakvih tematskih priloga. Kada jedan od vodećih britanskih listova istakne grad kao što je Rovinj, to šalje jasan signal cijelom tržištu: riječ je o mjestu koje nudi više od uobičajenog ljetnog odmora na suncu i moru.

Podaci turističkih institucija pokazuju da je britansko tržište jedno od najdinamičnijih za hrvatski turizam. U 2024. godini Hrvatska je, prema sustavu eVisitor i službenim statistikama, zabilježila više od 21 milijun dolazaka i oko 109 milijuna noćenja, uz rast u odnosu na prethodnu godinu. Značajan dio tog prometa ostvaruju upravo gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, koji prema dostupnim podacima generiraju oko četiri milijuna noćenja godišnje, dok posljednje analize za 2025. ukazuju na dodatno povećanje tog broja.

Istodobno, Hrvatska turistička zajednica i partneri već godinama koriste velike sajmove poput World Travel Marketa u Londonu za snažniju promociju hrvatskih destinacija na britanskom tržištu. U tom se okviru upravo primjeri poput Rovinja ističu kao modeli „nove“ Hrvatske – zemlje koja ne živi isključivo od ljetnih mjeseci, već gradi prepoznatljiv identitet cjelogodišnje destinacije s ponudom usmjerenom na kulturu, gastronomiju, aktivni odmor i autentične lokalne priče.

Rovinj između Venecije i Istre: grad na stijeni iznad mora

Rovinj je stoljećima bio usko vezan uz Veneciju, što se i danas jasno očituje u urbanizmu, arhitekturi i jeziku. Stari grad, koji je nekad bio otok, prepoznatljiv je po strmim uličicama, kamenim stepenicama koje vode prema baroknoj crkvi sv. Eufemije i kućama čiji balkoni gotovo dodiruju more. Ovaj spoj venecijanske baštine i istarskog identiteta snažno je privukao i novinare The Timesa, koji u tekstu naglašavaju upravo osjećaj da se u Rovinju, u svega nekoliko ulica, prepliću povijest, svakodnevica i suvremeni turizam.

Središnja gradska riva, iz koje se račvaju uličice prema starogradskoj jezgri, ostala je živo mjesto susreta lokalnog stanovništva i posjetitelja. Ondje se i danas mogu vidjeti ribari koji se vraćaju s mora, djeca koja se kupaju gotovo ispod prozora starih kuća te posjetitelji koji promatraju zalazak sunca nad otocima rovinjskog arhipelaga. Upravo u tom kontrastu snažne turističke potražnje i čvrsto ukorijenjene svakodnevice leži dio privlačnosti koju britanski autori prepoznaju i opisuju.

Za one koji planiraju posjet, važan je i praktični aspekt dolaska. Rovinj je najbliži većim zračnim lukama u Puli i Trstu, a tijekom većeg dijela godine povezan je brojnim direktnim linijama s europskim metropolama. Upravo zato mnogi britanski putnici Rovinj biraju za kraći „city-break“ tijekom proljeća ili jeseni, a sve češće i za duže boravke izvan špice sezone, kada je lakše pronaći smještaj blizu starogradske jezgre ili pregledati širu ponudu smještaja u Rovinju za mirniji odmor.

Ekomuzej Batana i UNESCO: priča o živom nasljeđu

Jedan od motiva koji se često spominje u stranim reportažama o Rovinju jest tradicija drvene brodice batane. Ova jednostavna ribarska brodica, s ravnim dnom i prepoznatljivom siluetom, stoljećima je bila simbol svakodnevice ribarskog grada. Kako bi se taj identitet sačuvao, u Rovinju je osnovan Ekomuzej Batana – prvi ekomuzej u Hrvatskoj, posvećen upravo ovoj vrsti plovila i životu zajednice koja se oko nje oblikovala.

Ekomuzej Batana danas je upisan u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine, što je još jedna potvrda kako Rovinj uspijeva spojiti turizam s brigom za lokalni identitet. Posjetiteljima nudi multimedijalne postave, priče o gradnji batane, starim ribarskim alatima, pjesmama na istarskim govorima i običajima vezanima uz ribarenje, ali i mogućnost plovidbe u drvenoj brodici uz tradicionalnu glazbu i večeru u tipičnoj konobi (spaciu).

Takvi sadržaji sve su važniji za suvremenog putnika, osobito one koji dolaze iz zrelih tržišta poput britanskog. Umjesto isključivo „sunce i more“ odmora, gosti traže iskustva koja ih uvode u lokalnu kulturu, običaje i priče. Rovinj u tom smislu nudi cjelovit mozaik: od šetnje starom gradskom jezgrom, preko posjeta Ekomuzeju Batana, do večernje vožnje u batani uz pjesmu i kušanje svježih morskih specijaliteta.

Gastronomski uzlet: od ulične hrane do MICHELIN zvjezdica

U članku The Timesa značajan prostor posvećen je gastronomiji. Rovinj se opisuje kao destinacija u kojoj je hrana postala ključni dio identiteta – od vrhunskog gelata u malim zanatskim slastičarnicama, preko kreativne ulične hrane, do fine-dining restorana s MICHELIN-ovim preporukama i zvjezdicama. Ovakav razvoj nije slučajan; posljednjih godina Rovinj intenzivno ulaže u gastronomsku scenu, oslanjajući se na istarske sastojke poput maslinovog ulja, bijelog i crnog tartufa, svježih plodova mora, lokalnih vina i tradicionalne tjestenine.

Danas u Rovinju djeluje više restorana uvrštenih u vodič MICHELIN, a grad je, zahvaljujući kombinaciji vrhunskih chefova i snažne podrške lokalnih hotelijera, postao jedna od najznačajnijih gastronomskih točaka hrvatske obale. Monte je bio prvi restoran u Hrvatskoj s MICHELIN zvjezdicom, dok je Agli Amici Rovinj prvi u zemlji ponio čak dvije zvjezdice. Cap Aureo, smješten u sklopu luksuznog hotela s pogledom na staru jezgru, nedavno se pridružio ovom društvu s jednom zvjezdicom, što znači da Rovinj danas ima čak tri restorana sa zvjezdicama u istom gradu.

Uz zvjezdice, cijeli je niz restorana i konoba uvršten u preporuke vodiča, ali i druge međunarodne gastronomske platforme. U njima se modernim tehnikama interpretiraju klasična istarska jela: kvarnerski škampi, jela od hobotnice, domaće fuže i pljukanci s tartufima, boškarin te deserti inspirirani mediteranskim aromama. Mnogi se gosti upravo zbog takvih iskustava odlučuju na dulji boravak u gradu, pa prilikom planiranja putovanja rano traže smještaj za posjetitelje Rovinja kako bi bili što bliže staroj gradskoj jezgri i najpoznatijim restoranima.

Brojke potvrđuju status Rovinja kao turističke zvijezde

Statistika dodatno potvrđuje sliku Rovinja kao jedne od najuspješnijih hrvatskih destinacija. Podaci Državnog zavoda za statistiku i sustava eVisitor pokazuju da je Rovinj u vrhu hrvatskih odredišta po broju noćenja, osobito stranih gostiju. U ljetnim mjesecima, primjerice u kolovozu 2024., strani su turisti u Rovinju ostvarili oko milijun noćenja, što ga svrstava među destinacije s najvećim brojem noćenja na razini cijele zemlje.

Na razini cijele godine, Rovinj se već dulje vrijeme kreće oko četiri milijuna noćenja, s dominantnim udjelom gostiju iz Njemačke, Austrije, Italije i Nizozemske, ali i sve većim udjelom britanskih putnika. Za mnoge od njih Rovinj je polazište za istraživanje Istre – vinskih cesta, maslinika i unutrašnjih gradića poput Motovuna i Grožnjana – no istovremeno i destinacija u kojoj rado borave cijeli tjedan ili dulje, osobito izvan srpnja i kolovoza.

Upravo takav profil gostiju, koji ostaju dulje, više troše i traže sadržaje tijekom cijele godine, uklapa se u nacionalnu strategiju razvoja turizma. Hrvatska se, prema službenim dokumentima, želi pozicionirati kao održiva i cjelogodišnja destinacija, a gradovi poput Rovinja prikazuju kako se taj cilj može pretvoriti u konkretnu praksu – kroz ulaganja u kulturu, gastronomiju, javnu infrastrukturu i kvalitetu smještaja.

Rovinj kao primjer cjelogodišnje destinacije

Iako je i dalje izrazito popularan tijekom ljetnih mjeseci, Rovinj sve više privlači posjetitelje u predsezoni i posezoni. Blaga istarska klima omogućuje ugodne temperature već u ožujku i travnju, dok je jesen često idealna za šetnje uz more, posjet vinarijama i maslinicima te istraživanje događanja povezanih s gastronomijom i kulturom. Hoteli, kampovi i privatni smještaj u velikom se dijelu prilagođavaju takvom profilu potražnje, pa se sve više nudi i smještaj u Rovinju izvan glavne sezone za goste koji žele mirniji odmor.

Rovinj organizira niz manifestacija tijekom cijele godine, od kulturnih festivala, koncerata i izložbi, do sportskih događanja i gastronomskih manifestacija usmjerenih na vino, maslinovo ulje i ribu. Time grad privlači i domaće i strane goste izvan vrhunca sezone, što je važno u svjetlu nacionalnih politika usmjerenih na ravnomjerniju raspodjelu turističkog prometa i smanjenje pritiska na infrastrukturu tijekom špice ljeta.

Važno je i to da se u razvoju Rovinja sve više vodi računa o održivosti – od regulacije prometa u staroj jezgri i zaštite obale, do poticanja lokalnih proizvođača i kratkih lanaca opskrbe u gastronomiji. Upravo takav pristup cijeni i suvremeni britanski putnik, koji sve češće pri odabiru destinacije u obzir uzima i ekološki otisak putovanja, razvoj javnog prijevoza, mogućnost pješačenja i bicikliranja te očuvanost prirode.

Što privlači britanske goste: autentičnost ispred masovnog turizma

Za britanske putnike Rovinj je, prema percepciji u medijima i turističkim kampanjama, prije svega grad s „dušom“ – mjesto u kojem mogu osjetiti lokalni ritam života, a ne samo hotelske komplekse i plaže. U reportaži The Timesa ističe se činjenica da se u gradu i danas može razgovarati s ribarima, vlasnicima malih obiteljskih hotela i konoba, vodičima ili zaposlenicima muzeja koji svoje priče prenose iz generacije u generaciju. Upravo takva neposrednost sve je traženija kod gostiju koji su već obišli klasične mediteranske destinacije.

Drugi snažan motiv je gastronomija. U britanskim je medijima Rovinj sve prisutniji kao destinacija za „foodie“ publiku – putnike koji put planiraju oko restorana, vinskih podruma i lokalnih tržnica. U kombinaciji s istarskim vinima, maslinovim uljima i tartufima, Rovinj se pozicionira kao idealno mjesto za produženi vikend ili trodnevni bijeg iz velegradova poput Londona, Manchestera ili Birminghama.

Treći element je smještaj. Grad nudi širok raspon opcija – od povijesnih kamenih kuća u staroj jezgri, preko manjih boutique hotela u obnovljenim palačama, do luksuznih resorta uz obalu i kampova visoke kategorije u okolici. Mnogi se posjetitelji odlučuju potražiti smještaj blizu mjesta događaja ako dolaze zbog određenog festivala, koncerta ili gastronomske manifestacije, dok drugi biraju mirnije uvale i zelene zone uz šetnice kako bi spojili boravak na moru s izletima u unutrašnjost Istre.

Rovinj kao ogledni primjer hrvatskog turizma budućnosti

Objava reportaže u The Timesu simbolički zaokružuje ono što se u Rovinju gradi već godinama: destinaciju koja ne odustaje od autentičnosti čak ni pod pritiskom masovnog turizma. Grad se ne definira samo kao ljetno odredište, već kao mjesto susreta različitih kultura, jezika i gastronomskih utjecaja, koje tijekom cijele godine nudi sadržaje za različite profile putnika.

Za Hrvatsku u cjelini ovakav međunarodni publicitet ima višestruku vrijednost. S jedne strane, podiže prepoznatljivost zemlje na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva, koje je jedno od najkonkurentnijih u Europi. S druge strane, potvrđuje ispravnost strateškog usmjerenja na kvalitetu, održivost i diversifikaciju ponude – od kulture i gastronomije, preko aktivnog odmora, do zdravstvenog i poslovnog turizma.

Rovinj svojim primjerom pokazuje da se uspjeh ne gradi samo povećanjem broja noćenja, već prije svega stvaranjem prepoznatljive priče u kojoj su u ravnoteži lokalna zajednica, baština i suvremeni turistički proizvodi. Upravo zato nije iznenađujuće da britanski mediji grad sve češće opisuju kao „skriveni dragulj“ hrvatske obale – dragulj koji, unatoč globalnoj vidljivosti, i dalje uspijeva sačuvati onaj osjećaj intimnosti i šarma zbog kojeg se gosti vraćaju iz godine u godinu te iznova traže smještaj u Rovinju i njegovoj okolici.

Izvori:
- The Times – putopisna reportaža „The underrated Croatian city on a charm offensive“ o Rovinju kao „podcijenjenom“ gradu na hrvatskoj obali (link)
- Portal / Turističke priče – članci na engleskom i hrvatskom jeziku o The Times reportaži i pozicioniranju Rovinja kao „skrivenog dragulja“ Istre (link, link)
- Hrvatska turistička zajednica / Ministarstvo turizma i sporta – podaci o ukupnim turističkim dolascima i noćenjima u Hrvatskoj u 2024. i 2025. godini (link)
- DZS – statistički prikazi turističkih dolazaka i noćenja, uključujući podatke o noćenjima stranih gostiju u Rovinju u 2024. (link, link)
- Turistička zajednica grada Rovinja – službene objave o broju noćenja i strukturi gostiju te o razvoju gastronomske ponude i MICHELIN-restorana u Rovinju (link, link)
- MICHELIN Guide – popis i opis restorana u Rovinju i Istri, uključujući Monte, Agli Amici Rovinj i Cap Aureo (link)
- LocalsRide / WTM London – analiza britanskog tržišta i podataka o noćenjima gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj (link, link)
- Ekomuzej Batana / UNESCO – podaci o upisu Ekomuzeja Batana u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine (link, link, link)
- Yachts Croatia / Condé Nast Traveler – članci o gastronomiji i eno-turizmu u Istri, s posebnim naglaskom na Rovinj kao gourmet destinaciju (link, link)