Zadar na Guardianovoj listi europskih otkrića: „Hrvatska bez gužvi” ulazi u fokus za sezonu 2026.

Britanski dnevnik The Guardian sredinom prosinca objavio je veliki putopisni izbor „Our 25 favourite European travel discoveries of 2025”, u kojem su njegovi novinari i kolumnisti izdvojili destinacije koje su ih u posljednjih godinu dana najviše iznenadile. Među njima se našao i Zadar, predstavljen kao primjer „Hrvatske bez gužvi” i kao idealno odredište za obitelji koje traže autentičan doživljaj Mediterana, ali bez pritiska masovnog turizma.

U tekstu o Zadru autorica opisuje četverodnevni boravak u gradu sa svojim četverogodišnjim djetetom te naglašava da je umjesto razvikane i preopterećene obale izabrala grad koji nudi „mediteranski odmor na budžetu”, ali i osjećaj da se još uvijek putuje u živo, lokalno okruženje. Zadar je u tom kontekstu predstavljen kao povijesni grad na moru, s bedemima i kaletama koje se mogu otkrivati bez guranja u kolonama, uz velik broj sadržaja koje obitelji mogu koristiti potpuno besplatno.

Takav opis dolazi u trenutku kada se i domaća i europska turistička industrija intenzivno bavi pitanjem održivog razvoja, ravnomjernijeg prostornog i sezonskog rasporeda posjetitelja te drukčijeg tipa putovanja – sporijeg, svjesnijeg i manje koncentriranog na nekoliko globalno razglašenih „hot spotova”. U toj promijenjenoj slici Mediterana, Zadar se sve češće pojavljuje kao jedan od glavnih kandidata za novo „otkriće” 2026. godine.

„Hrvatska bez gužvi”: kako Guardian vidi Zadar

U Guardianovu izboru Zadar se pojavljuje pod naslovom „Croatia without the crowds”. Autorica opisuje kako je nakon negativnih vijesti o prenatrpanom Dubrovniku odlučila potražiti drukčiji doživljaj Jadrana. Odabir je pao na Zadar – „lijepi grad opasan zidinama”, dovoljno kompaktan da ga se može prijeći pješice, ali i dovoljno velik da nudi sadržaje i izvan užeg turističkog centra. Istaknuto je da je grad „pun stvari za djecu”, pri čemu se posebno naglašava činjenica da mnoge atrakcije ne zahtijevaju dodatne troškove ulaznica.

Šetnja starom jezgrom, penjanje na bedeme i lutanje kamenim ulicama opisan je kao način da se u kratkom vremenu upozna nekoliko slojeva zadarske povijesti – od rimskog foruma i srednjovjekovnih crkava do tragova mletačke, austrijske i suvremene hrvatske prisutnosti. Za razliku od drugih obalnih gradova u kojima se u špici sezone lokalno stanovništvo povlači iz povijesne jezgre, zadarske su ulice prema Guardianu i dalje mjesto gdje se susreću turisti i žitelji grada, od školaraca i studenata do starijih Zadrana koji uobičajeno šetaju Kalelargom.

Središnje mjesto u reportaži daju dvije suvremene instalacije – Morskim orguljama i Pozdravu Suncu, djelima arhitekta Nikole Bašića koja su u posljednjih petnaestak godina postala zaštitni znak grada. Morske orgulje opisane su kao eksperimentalni instrument skriven u kamene stepenice rive, koji valove pretvara u nenametljivu, ali stalno promjenjivu glazbenu pozadinu. Pozdrav Suncu, veliki krug od staklenih ploča sa solarnim modulima, u istoj priči funkcionira kao „ekološki svjetlosni show” koji se svakog sumraka pali zahvaljujući energiji prikupljenoj tijekom dana.

Upravo je taj spoj javnog prostora, suvremene umjetnosti i obnovljivih izvora energije ono što Guardian izdaje kao primjer nove mediteranske atrakcije – prostora koji nije ograđen, ne naplaćuje se, a poziva posjetitelje, djecu i lokalno stanovništvo da ga istodobno koriste. Zadar se pritom u međunarodnim tekstovima često spominje i kao grad „najljepšeg zalaska sunca na Jadranu”, pa nije slučajno da je Pozdrav Suncu upravo na samom rubu poluotoka, tamo gdje večernje nebo postaje dio instalacije.

Izleti koji zaokružuju priču o Zadru

Guardianov tekst ne ostaje samo na gradskoj rivi. Kao dio zadarskog doživljaja ističu se i kratki izleti u neposrednoj okolici koji su lako dostupni i putnicima bez automobila. Najprije se spominje vožnja trajektom do otoka Ugljana te odlazak do mjesta Preko, popularnog kupališta s šljunčanim plažama i pogledom na zadarsku rivu. Odande vodi staza do tvrđave sv. Mihovila, smještene na brdu iznad mjesta, s kojeg se za vedrih dana vide Zadar, veliki dio zadarskog arhipelaga, ali i udaljeni obrisi talijanske obale.

Tvrđava sv. Mihovila danas je jedan od najatraktivnijih vidikovaca sjeverne Dalmacije. Riječ je o utvrdi koja se u povijesnim izvorima spominje još u 14. stoljeću, građena na temeljima starijeg bizantskog fortifikacijskog sustava iz 6. stoljeća. S moderniziranim pristupnim putem i označenim planinarskim stazama, ova lokacija sve je češće polazište za posjetitelje koji uz more žele kombinirati i lagani planinarski izlet, fotografiranje arhipelaga ili promatranje zvijezda.

Drugi izlet koji Guardian navodi kao dio zadarskog iskustva odnosi se na Park prirode Vransko jezero, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i važan ornitološki rezervat. Područje parka danas je poznato po više od 250 zabilježenih vrsta ptica, od kojih brojne ovdje gnijezde ili koriste jezero kao stanicu na seobi. Posjetitelji mogu hodati drvenim poučnim stazama, promatrati ptice s vidikovaca ili unajmiti kajak i istražiti skrivenije dijelove jezera. U Guardianovu tekstu iskustvo kajakarenja među pticama opisano je kao kontrapunkt gužvama na plažama – mirna, tiha slika Mediterana kakav mnogi traže.

Na taj način Zadar istodobno nudi urbani doživljaj povijesnog grada i jednostavan pristup prirodnim područjima. Za obitelji koje planiraju putovanje, takva kombinacija znači da je moguće nekoliko dana provesti u šetnji kaletama, muzejima i instalacijama na rivi, a zatim vrlo brzo otići na jednodnevni izlet u prirodu ili na otok. Upravo je ta fleksibilnost važan razlog zbog kojeg se u inozemnim tekstovima sve češće spominje interes za smještaj u Zadru i njegovoj okolici tijekom cijele godine, a ne samo u srpnju i kolovozu.

Val međunarodnih priznanja: od Guardiana do globalnih turističkih analiza

Uvrštavanje Zadra na Guardianovu listu dolazi u trenutku kada se grad već nalazi na radaru brojnih specijaliziranih turističkih portala. Američki portal Travel Off Path u listopadu je Zadar stavio na prvo mjesto među „pet najtrendovskijih destinacija za 2026. prema mišljenju stručnjaka”. Analiza temeljena na globalnim pretraživanjima pokazuje da je interes korisnika za Zadar, gledano na godišnjoj razini, porastao za više od 70 posto, što grad svrstava ispred niza većih i poznatijih destinacija iz Europe i svijeta.

U isto vrijeme, istraživanje platforme Skyscanner o najpoželjnijim odredištima za 2026. godinu pokazuje da se Zadar nalazi među gradovima koji bilježe snažan rast interesa američkih putnika. U izvješću se ističe da gosti iz SAD-a sve češće traže manje razvikane europske gradove s bogatom poviješću, izraženom lokalnom gastronomijom i opuštenom mediteranskom atmosferom – kriterije u koje se Zadar savršeno uklapa. Posebno se naglašavaju povijesna jezgra, instalacije Morskih orgulja i Pozdrava Suncu te razvoj eno-gastro ponude.

Takva međunarodna prepoznatljivost nadovezuje se na već zabilježene pozitivne trendove u hrvatskoj statistici. Prema podacima sustava eVisitor, Zadar je u 2024. godini bio destinacija s najvećim porastom noćenja u Hrvatskoj – zabilježen je rast od oko 24 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, uz više od 160 tisuća dolazaka i više od 400 tisuća noćenja. Taj rezultat posebno dobiva na težini kada se uzme u obzir da se radi o destinaciji koja, za razliku od nekih drugih obalnih gradova, naglasak stavlja na produljenje sezone i privlačenje gostiju u proljeće i jesen.

Zadar je istodobno sve vidljiviji i u stručnim raspravama o budućnosti turizma na Jadranu. U njima se često spominje kao primjer grada koji pokušava balansirati između ulaganja u novu hotelsku infrastrukturu, poput otvaranja prvog hotela Hyatt Regency Zadar u obnovljenoj zgradi nekadašnje tvornice Maraska, i očuvanja industrijske baštine te povijesne jezgre. Taj projekt, uz programe revitalizacije gradskih bedema i fortifikacija, dodatno pojačava sliku Zadra kao destinacije u kojoj se povijest ne čuva samo u muzejima, nego se aktivno uključuje u suvremeni gradski razvoj.

Obiteljska destinacija i grad za aktivan odmor

Guardianov opis Zadra kao obiteljske destinacije nije slučajan. U gradu i njegovoj neposrednoj okolici postoji niz sadržaja koje roditelji i djeca mogu koristiti bez većih logističkih priprema – od šetnje Riva promenadom i trčkaranja po Pozdravu Suncu do promatranja brodova u luci i igrališta u staroj jezgri. Brojni gradski muzeji i atrakcije uvele su obiteljske ulaznice i kraće, tematske programe prilagođene najmlađima, dok se tijekom cijele godine na javnim površinama organiziraju manifestacije poput festivala svjetla, dječjih programa u sklopu Adventa ili ljetnih uličnih događanja.

Za obitelji koje u grad dolaze na nekoliko dana, važan je i položaj Zadra kao prometnog čvorišta. Zračna luka povezuje grad s brojnim europskim metropolama niskotarifnim i sezonskim linijama, a dobra cestovna i trajektna povezanost omogućuje da se Zadar koristi kao baza za istraživanje šire regije – od Nacionalnog parka Paklenica i kanjona rijeke Zrmanje do Kornatskog arhipelaga. U tom kontekstu, interes za smještaj u Zadru kao polazišnoj točki za izlete logično raste s porastom broja letova i boljom međunarodnom promocijom.

Aktivni gosti sve češće kombiniraju boravak u gradu s pješačenjem, bicikliranjem ili penjanjem u zaleđu. Vransko jezero postalo je jedno od središnjih odredišta za promatranje ptica i rekreativno kajakarenje, dok se u zaleđu razvijaju pješačke i biciklističke rute kroz Ravne kotare. Na otoku Ugljanu, uz uspon na sv. Mihovila, posljednjih godina uređuju se šetnice i vidikovci, a ponuda izleta brodicama iz Zadra sve češće uključuje i kombinaciju kupanja, kulinarskog doživljaja i obilaska povijesnih lokaliteta.

Izazovi rasta: kako sačuvati grad po mjeri stanovnika

Iako se Zadar još uvijek nipošto ne može usporediti s razinom pritiska na Dubrovnik ili pojedine jadranske otoke, lokalne vlasti i turističke zajednice svjesne su da međunarodni uspjesi nose i određene rizike. U gradskom proračunu za 2026. godinu naglasak je stavljen na projekte prometnog rasterećenja – izgradnju javnih garaža, širenje biciklističke infrastrukture i uređenje pristupnih prometnica – upravo s ciljem da se rast broja posjetitelja ne pretvori u svakodnevne zastoje i gužve u povijesnoj jezgri.

Istodobno se sve više govori o potrebi preciznog upravljanja brojem jednodnevnih posjetitelja, osobito kruzerskih gostiju, te poticanja duljih boravaka. U tom smislu se Zadar nastoji pozicionirati kao grad u kojem je smislenije provesti nekoliko dana i lagano istraživati regiju nego u jednom danu „odraditi” fotografiranje uz Morske orgulje i povratak na brod. Takva politika ima za cilj dovesti goste koji troše više u lokalnim restoranima, na kulturnim događanjima i u izletima, ali istovremeno ne stvaraju pritisak kakav donosi masovni jednodnevni turizam.

S posebnim se oprezom promatra i razvoj privatnog smještaja. Iako apartmani i kuće za odmor čine važan dio turističke slike Zadra, iskustva drugih gradova pokazala su da nekontrolirani rast kratkoročnog najma može istisnuti lokalno stanovništvo iz centra. U Zadru se zato sve češće raspravlja o balansiranju između ponude koja je gostima privlačna i potreba građana da u povijesnoj jezgri ostanu živjeti tijekom cijele godine. U tom je kontekstu fokus na kvalitetnijim oblicima smještaja prilagođenog dužem boravku, ali i na jačanju kulturne, obrazovne i sportske infrastrukture u samom središtu grada.

Još jedan izazov odnosi se na očuvanje okoliša i javnog prostora. Instalacije poput Morskih orgulja i Pozdrava Suncu zahtijevaju redovito održavanje, a povećan broj posjetitelja pojačava pritisak na rivu i obalni pojas. Grad i nadležne službe odgovaraju jačanjem sustava komunalnog redarstva, uvođenjem jasnih pravila korištenja javnih površina i poticanjem prijevoza niskih emisija – od gradskih autobusa do poticanja pješačenja i biciklizma.

Što nova prepoznatljivost znači za turiste i lokalnu zajednicu

Guardianova reportaža, zajedno s analizama međunarodnih putničkih platformi, potvrđuje da je Zadar ušao u fazu u kojoj više nije „skriveni dragulj”, nego grad koji se aktivno pozicionira na svjetskoj karti putovanja. Za potencijalne goste to znači da će već u nadolazećoj sezoni lakše pronaći informacije, organizirane programe i letove, ali i da će potražnja za smještajem u Zadru vjerojatno biti veća nego proteklih godina, osobito u špici ljeta.

Za lokalnu zajednicu, pak, novi međunarodni uspjesi donose priliku za jačanje gospodarstva, otvaranje radnih mjesta i daljnje ulaganje u kulturnu i komunalnu infrastrukturu. Istodobno, iskustva drugih mediteranskih gradova pokazuju da je ključno već sada ulagati u modele upravljanja destinacijom koji uključuju građane u donošenje odluka, štite dostupnost javnih prostora i stambenog fonda te sprječavaju scenarij u kojem bi povijesna jezgra postala isključivo kulisa za turizam.

Upravo će način na koji će Zadar iskoristiti trenutnu međunarodnu pažnju odrediti kakvu će reputaciju imati za pet ili deset godina. Ako uspije zadržati ravnotežu između autentičnog života grada i turističke ponude, utemeljene na poštovanju prostora i zajednice, onda će naslov „Hrvatska bez gužvi” iz Guardianova teksta možda postati trajni identitet, a ne samo trenutni kompliment uoči sezone 2026.

Izvori:
- The Guardian / The Observer – reportaža „Our 25 favourite European travel discoveries of 2025”, dio o Zadru („Croatia without the crowds”) (link)
- Travel Off Path – analiza „Top 5 Trendiest Destinations For 2026 According To Experts”, Zadar kao najtraženija destinacija s rastom pretraživanja od 72 % (link)
- Turistickeprice.hr – članak „Zadar among the world's most desirable destinations in 2026 with growing interest from American travelers”, o Skyscannerovu izvješću „Best Places to Visit 2026 – Trending Destinations” (link)
- Turizam.media i Karlobag.eu – izvješća o porastu turističkih dolazaka i noćenja u Zadru u 2024. godini prema sustavu eVisitor (link, link)
- Zadar region tourist board, Zadar Travel i Parkovi Hrvatske – službene informacije o Morskim orguljama, Pozdravu Suncu te Parku prirode Vransko jezero i njegovoj ornitološkoj vrijednosti (link, link, link)