Postavke privatnosti

Institut za ugostiteljstvo širi se u južnu Europu: novu regiju IoH Mediterranean vodi dr. Julian Zarb

Saznaj što donosi pokretanje regije IoH Mediterranean i zašto je na čelu dr. Julian Zarb. Donosimo kontekst rasta turizma u južnoj Europi, izazove radne snage i standarda te što ova mreža može značiti za profesionalce i članove u Hrvatskoj. Uz podatke o rekordnim noćenjima u EU i oporavku putovanja, pogledaj gdje se regija proteže i kako može potaknuti suradnju, edukaciju i karijere.

Institut za ugostiteljstvo širi se u južnu Europu: novu regiju IoH Mediterranean vodi dr. Julian Zarb
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

Institut za ugostiteljstvo širi međunarodnu mrežu: pokrenuta regija IoH Mediterranean, na čelu Maltežanin dr. Julian Zarb

Institut za ugostiteljstvo (Institute of Hospitality, IoH), globalno profesionalno tijelo za menadžere i buduće menadžere u ugostiteljstvu, turizmu i industriji slobodnog vremena, pokrenuo je novu međunarodnu regiju pod nazivom IoH Mediterranean. Prema službenoj objavi Instituta, riječ je o organizacijskom iskoraku kojim se želi ojačati lokalna podrška stručnjacima u južnoj Europi i širem mediteranskom prostoru, gdje turizam i ugostiteljstvo imaju velik utjecaj na nacionalna gospodarstva i zapošljavanje.

Za regionalnog predsjedatelja (Regional Chair) imenovan je dr. Julian Zarb s Malte, dugogodišnji član Instituta s profesionalnim naslovom Fellow (FIH). IoH navodi da Zarb dolazi s kombinacijom akademskog i praktičnog iskustva u turizmu, a novi mandat vidi kao priliku za povezivanje različitih ugostiteljskih kultura, tržišta i karijernih putova u regiji.

Novo regionalno uporište za jug Europe – i članove u Hrvatskoj

IoH Mediterranean, kako je priopćeno, postavljen je uz bok postojećim regionalnim strukturama u Ujedinjenoj Kraljevini te međunarodnoj mreži Instituta. Cilj je članovima osigurati pristup lokalnom umrežavanju, stručnom usavršavanju i aktivnostima s industrijom, uz zadržavanje veze s globalnim resursima Instituta i njegovom profesionalnom zajednicom.

U startu, regija obuhvaća više od 180 članova iz niza država koje čine mediteranski i južnoeuropski luk. Među njima su i Hrvatska te susjedne i partnerske turističke zemlje: Albanija, Cipar, Egipat, Francuska, Gibraltar, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Španjolska i Turska. Uloga regije, prema Institutu, nije stvaranje još jednog formalnog okvira, nego izgradnja platforme na kojoj se profesionalci mogu povezati oko konkretnih lokalnih prioriteta – od podizanja standarda do razvoja vještina.

Zašto sada: rast turizma, ali i rast pritisaka na sektor

Pokretanje IoH Mediterranean dolazi u trenutku kada se europski turizam vraća na rekordne razine. Prema Eurostatu, Europska unija je u 2024. godini prvi put zabilježila više od tri milijarde noćenja u turističkom smještaju, što je najavljena prekretnica nakon postpandemijskog oporavka. Takvi volumeni potvrđuju gospodarsku težinu sektora, ali istodobno pojačavaju pritisak na radnu snagu, kvalitetu usluge, infrastrukturu i održivost destinacija.

U južnoj Europi taj se pritisak posebno osjeća zbog izrazite sezonalnosti. Hoteli, kampovi, restorani i prijevoznici u špici sezone često moraju u kratkom vremenu zaposliti velik broj ljudi, osigurati obuku, uskladiti standarde sigurnosti i kvalitete te odgovoriti na očekivanja sve zahtjevnijih gostiju. IoH u svojoj objavi navodi da mnogi profesionalci u regiji godinama rade u okolnostima obilježenima izazovima razvoja vještina, zapošljavanja i stabilnosti radne snage, osobito u destinacijama snažno oblikovanima sezonskim turizmom.

U raspravama o turističkom „povratku“ sve je prisutniji i pojam preopterećenja destinacija. U velikim gradovima i najposjećenijim otočnim i obalnim područjima rast broja posjetitelja donosi i pitanja dostupnosti stanovanja, upravljanja kratkoročnim najmom, pritiska na lokalne resurse te očuvanja identiteta zajednica. Upravo zato dio struke sve glasnije traži pomak s pukog povećavanja broja dolazaka na model koji nagrađuje kvalitetu, upravljanje i odgovorno planiranje.

Što regija može promijeniti: standardi, karijere i suradnja preko granica

U IoH-u naglašavaju da se nova regija temelji na ideji praktičnih veza među članovima i jačanju profesionalizma „na terenu“. U praksi to može značiti bolje umrežavanje menadžera i edukatora, razmjenu iskustava između tržišta koja se suočavaju sa sličnim problemima te veću vidljivost dobrih praksi – od upravljanja sezonom i kadrovima do razvoja novih turističkih proizvoda.

Kao jedan od ključnih elemenata navodi se povezivanje lokalnih aktivnosti s globalnim resursima Instituta, uključujući kontinuirano profesionalno usavršavanje i pristup stručnim materijalima. IoH ističe da će aktivnosti IoH Mediterranean biti oblikovane oko lokalnih prioriteta, uz oslonac na profesionalne industrijske standarde i koncept cjeloživotnog učenja, kako bi se podržao razvoj karijera u cijeloj regiji.

Za zemlje poput Hrvatske, čije se gospodarstvo u velikoj mjeri oslanja na turističku sezonu, ovakav okvir može biti koristan na nekoliko razina:
  • olakšati povezivanje hotelijera, ugostitelja i turističkih menadžera s kolegama iz usporedivih destinacija
  • otvoriti prostor za zajedničke edukacije i programe razvoja vještina, osobito u segmentima gdje je tržišni manjak najizraženiji
  • ojačati profesionalnu mobilnost i prepoznatljivost kompetencija, što je važno u okruženju gdje radnici često prelaze granice zbog sezonskog rada
  • ponuditi kanal za raspravu o standardima kvalitete i upravljanja u turizmu, u trenutku kada se sve više traži održiviji model rasta

Poruke iz vodstva IoH-a: „lokalni pristup, globalna pripadnost“

Glavni izvršni direktor Instituta, Robert Richardson, u objavi o lansiranju naglašava da je regionalna struktura važna za način na koji IoH podupire članove širom svijeta. Kako je istaknuo, nova regija treba osigurati „lokalni pristup“ industriji koja u novom području zapošljava desetke milijuna ljudi, uz istodobno ostajanje u okviru globalne profesionalne zajednice Instituta. U IoH-u pritom posebno apostrofiraju ulogu volonterskog odbora i lokalnog vodstva, jer se regije vode izravno kroz angažman članova.

Richardsonova poruka može se čitati i kao odgovor na realnu potrebu da se podrška struci ne odvija samo „iz centra“, nego i kroz lokalne mreže koje razumiju specifičnosti tržišta – od jezika i obrazovnih sustava do sezonskih ciklusa i strukture poslodavaca. U mediteranskim zemljama, gdje dominiraju mala i srednja poduzeća, upravo takvi mehanizmi često odlučuju o tome hoće li se znanje i standardi doista primijeniti u svakodnevnom radu.

Tko je dr. Julian Zarb i što donosi uloga regionalnog predsjedatelja

IoH u predstavljanju regionalnog predsjedatelja navodi da dr. Julian Zarb ima dugogodišnje iskustvo u turizmu te akademsku karijeru povezanu s istraživanjima i predavanjima. U službenoj objavi ističe se da je petnaest godina bio gostujući viši predavač na Institutu za putovanja, turizam i kulturu pri Sveučilištu na Malti, te da je predavač menadžmenta na University of Wales Trinity St David u Ujedinjenom Kraljevstvu. Uz to, navodi se i njegov angažman kao predavača na Malita International College na Malti u području ugostiteljstva i turizma, kao i njegov portfelj akademskih radova vezanih uz turizam zajednice (community tourism).

U izjavi povodom imenovanja, Zarb poručuje da ga raduje vođenje regije koja okuplja širok raspon kultura, gospodarstava i profesionalnih iskustava. Naglašava da je ideja uspostaviti praktične poveznice među članovima, podržati profesionalizam na lokalnoj razini te stvoriti platformu za dijeljenje znanja, iskustva i dobrih praksi preko granica. Dodaje i da se odbor regije, uz tim IoH-a, želi što prije aktivirati.

Takav naglasak na „praktičnim vezama“ posebno je relevantan za mediteranske destinacije u kojima se trendovi i izazovi često prelijevaju iz jedne zemlje u drugu: od upravljanja masovnim dolascima do razvoja ponude izvan ljetnih mjeseci, od digitalizacije usluga do prilagodbe klimatskim rizicima koji mijenjaju obrasce putovanja.

Radna snaga kao ključni izazov: od manjka kandidata do razvoja vještina

Jedan od razloga zbog kojih IoH ističe potrebu za lokalnijom potporom jest stanje na tržištu rada. Europska komisija, kroz svoj okvir za „poslove i vještine u turizmu“, upozorava da su manjkovi kadra i poteškoće u zapošljavanju rašireni, osobito među malim i srednjim poduzećima. U istom kontekstu ističe se i problem nedostatka prijavljenih kandidata za otvorena radna mjesta, što izravno pogađa kvalitetu usluge i održivost poslovanja.

Slično naglašava i europska udruga ugostitelja HOTREC, koja u novijem dokumentu o vještinama i manjkovima radne snage navodi da je sektor jedan od najvećih poslodavaca u EU te da su manjkovi kadra i vještina i dalje strukturni izazov, posebno u vršnim sezonama. HOTREC pritom ističe da je u prosjeku sektor i dalje osjetno ispod potrebne razine radne snage, što u praksi znači da se opterećenje često prebacuje na postojeće zaposlenike, uz rizik izgaranja i fluktuacije.

U tom smislu, IoH Mediterranean mogao bi poslužiti kao kanal za dijeljenje rješenja koja se već testiraju u različitim zemljama: od bržih programa osposobljavanja i mentorstva, preko unapređenja uvjeta rada i karijernih putova, do sustavnijeg povezivanja obrazovanja i industrije. Važno je i pitanje profesionalnog identiteta – kako od sezonskog „posla“ graditi karijeru, što je tema koju dio stručnjaka u regiji godinama ističe kao nužan pomak u pristupu turizmu.

Širi kontekst: oporavak međunarodnih putovanja i promjena očekivanja

U globalnom okviru, UN Tourism je objavio da je 2024. godina donijela približan povratak međunarodnih dolazaka na pretpandemijsku razinu, s oko 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka. Takav oporavak snažno se reflektira upravo u Europi i na Mediteranu, gdje su tradicionalno koncentrirana najveća emitivna tržišta i najposjećenije destinacije.

No, uz količinu se mijenja i struktura potražnje. Gosti sve češće očekuju bržu digitalnu komunikaciju, veću transparentnost cijena, jasnije politike održivosti te autentičnije doživljaje koji ne opterećuju lokalnu zajednicu. Za upravljanje takvim promjenama potrebni su menadžerski kapaciteti i standardi koji se ne grade preko noći. Upravo tu profesionalne mreže, poput Instituta za ugostiteljstvo, pokušavaju ponuditi okvir za učenje, međusobnu podršku i profesionalno priznanje.

Kako bi se IoH Mediterranean mogao razvijati

S obzirom na geografski raspon i raznolikost tržišta, realno je očekivati da će se fokus aktivnosti IoH Mediterranean mijenjati ovisno o prioritetima članova i destinacija. U zemljama u kojima dominira resort turizam naglasak može biti na upravljanju sezonom, radnom snagom i kvalitetom usluge, dok će u urbanim središtima u prvi plan doći pitanja regulacije kratkoročnog najma, odnosa turizma i stanovanja te upravljanja posjetiteljskim tokovima.

U svakom slučaju, IoH je najavio da će regija djelovati uz podršku središnjeg tima u Londonu i da će se oslanjati na odbor volontera s iskustvom u industriji. Ako se najavljeni smjerovi ostvare, IoH Mediterranean bi mogao postati mjesto gdje se, uz profesionalno umrežavanje, otvaraju i ozbiljnije rasprave o javnim politikama u turizmu: od regulacije i edukacije do održivosti i prilagodbe promjenama u okolišu i tržištu.

Izvori:
- Institute of Hospitality – službena objava o pokretanju regije IoH Mediterranean i imenovanju dr. Juliana Zarba ( link )
- Eurostat – vijest o rekordnom broju noćenja u EU i trendovima turizma ( link )
- Europska komisija – „Jobs and skills in tourism“ o izazovima zapošljavanja i nedostatku vještina u turizmu ( link )
- HOTREC – pozicijski dokument o manjcima radne snage i vještina u ugostiteljstvu ( link )
- UN Tourism – podaci o oporavku međunarodnog turizma i razini dolazaka u 2024. ( link )
Kreirano: utorak, 17. veljače, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Turistička redakcija

Naša Turistička redakcija nastala je iz dugogodišnje strasti prema putovanjima, otkrivanju novih mjesta i ozbiljnom novinarstvu. Iza svakog teksta stoje ljudi koji već desetljećima žive turizam – kao putnici, turistički djelatnici, vodiči, iznajmljivači, urednici i reporteri. Više od trideset godina prate se destinacije, sezonski trendovi, razvoj infrastrukture, promjene u navikama putnika i sve ono što putovanje pretvara u iskustvo, a ne samo u kartu i rezervaciju smještaja. Ta se iskustva pretaču u tekstove koji su zamišljeni kao suputnik čitatelju: iskren, informiran i uvijek na strani putnika.

U Turističkoj redakciji piše se iz perspektive onoga tko je zaista hodao kaldrmom starih gradova, vozio se lokalnim autobusima, čekao trajekt u špici sezone i tražio skriveni kafić u maloj uličici daleko od razglednica. Svaka destinacija promatra se iz više kutova – kako je doživljavaju putnici, što o njoj govore lokalni stanovnici, koje priče skrivaju muzeji i spomenici, ali i kakva je stvarna kvaliteta smještaja, plaža, prometnih veza i sadržaja. Umjesto generičkih opisa, naglasak je na konkretnim savjetima, stvarnim dojmovima i detaljima koje je teško pronaći u službenim brošurama.

Posebna pažnja posvećuje se razgovorima s ugostiteljima, domaćinima privatnog smještaja, lokalnim vodičima, djelatnicima u turizmu i ljudima koji žive od putnika, ali i s onima koji tek pokušavaju razviti manje poznate destinacije. Kroz takve razgovore nastaju priče koje ne prikazuju samo najpoznatije atrakcije, nego i ritam svakodnevice, navike, lokalnu kuhinju, običaje i male rituale koji svako mjesto čine jedinstvenim. Turistička redakcija nastoji zabilježiti taj sloj stvarnosti i prenijeti ga u tekstovima koji povezuju činjenice s emocijom.

Sadržaj se ne zaustavlja na klasičnim putopisima. Obraduju se i teme održivog turizma, putovanja izvan sezone, sigurnosti na putu, odgovornog ponašanja prema lokalnoj zajednici i prirodi, kao i praktični aspekti poput javnog prijevoza, cijena, preporuke kvartova za boravak i orijentacije na terenu. Svaki tekst prolazi kroz fazu istraživanja, provjere podataka i uređivanja, kako bi informacije bile točne, razumljive i primjenjive u stvarnim situacijama – od kratkog vikend putovanja do dužeg boravka u nekoj zemlji ili gradu.

Cilj Turističke redakcije je da čitatelj, nakon što pročita članak, ima osjećaj kao da je razgovarao s nekim tko je već bio tamo, sve isprobao i sada iskreno prenosi što vrijedi vidjeti, što zaobići i gdje se kriju oni trenuci koji putovanje pretvaraju u uspomenu. Zato se svaka nova priča gradi polako i pažljivo, s poštovanjem prema mjestu o kojem se piše i prema ljudima koji će na temelju tih riječi birati svoje sljedeće odredište.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.