Postavke privatnosti

Kriza rada u turizmu produbljuje se dok rast putovanja sudara s manjkom radnika i strahom od migracija

Saznaj zašto globalni turizam, unatoč rastu broja putovanja i rekordnim rezultatima u Europi, sve teže pronalazi radnike. Donosimo pregled manjka zaposlenih u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, uloge migracija te posljedica za putnike, poslodavce i lokalna gospodarstva.

Kriza rada u turizmu produbljuje se dok rast putovanja sudara s manjkom radnika i strahom od migracija
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

Turizam ponovno raste, ali bez ljudi nema oporavka

Globalni turizam ušao je u novu fazu snažnog oporavka, ali iza optimističnih brojki sve je vidljiviji problem koji prijeti usporiti rast sektora: kronični nedostatak radnika. Prema podacima UN Tourisma, međunarodni turizam tijekom 2025. nastavio je rasti, a u prvih devet mjeseci zabilježen je porast međunarodnih dolazaka od pet posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Europa je pritom ostala najjače svjetsko turističko tržište, a Eurostat je za cijelu Europsku uniju procijenio da je 2025. donijela rekordnih 3,08 milijardi noćenja u turističkim smještajnim objektima. No iza takvih rezultata stoji sve teže pitanje: tko će raditi u hotelima, restoranima, kampovima, zračnim lukama, agencijama i prijevozu ako interes za ta zanimanja slabi, a migracijske politike postaju restriktivnije?

Turistička i ugostiteljska industrija tradicionalno se oslanja na velik broj radnika u poslovima koji su fizički zahtjevni, sezonski, često slabije plaćeni i izloženi velikim oscilacijama potražnje. Pandemija je taj problem samo ubrzala. Velik broj zaposlenih napustio je sektor tijekom zatvaranja i kasnije se nije vratio, a poslodavci od tada pokušavaju popuniti praznine višim plaćama, fleksibilnijim rasporedima i dodatnim pogodnostima. Ipak, prema ocjeni europskih i američkih strukovnih organizacija, taj napor zasad nije dovoljan. U mnogim destinacijama potražnja za putovanjima vratila se brže nego radna snaga.

Europski rekordni rezultati i strukturni manjak radne snage

Europski turizam ulazi u 2026. godinu s vrlo snažnom potražnjom, ali i s ozbiljnim ograničenjima na tržištu rada. Eurostat navodi da je 2025. bila rekordna po broju noćenja u EU-u, sedam posto iznad pretpandemijske 2019. godine. Istodobno, europska hotelska i ugostiteljska industrija upozorava da rast potražnje ne prati dovoljan priljev radnika. HOTREC, europsko udruženje koje okuplja sektor hotela, restorana, barova i kafića, objavilo je u siječnju 2026. da je europsko ugostiteljstvo i dalje u prosjeku bez oko deset posto potrebne radne snage. Riječ je o sektoru koji, prema istom izvoru, zapošljava oko 10 milijuna ljudi u približno dva milijuna poduzeća, pri čemu veliku većinu čine mali i mikroposlodavci.

To znači da problem nije ograničen na nekoliko turističkih središta, nego poprima obilježja strukturne slabosti europskog gospodarstva. U vrhuncu sezone posljedice su najvidljivije: dio objekata smanjuje kapacitete, skraćuje radno vrijeme, ograničava ponudu ili odgađa otvaranje pojedinih sadržaja jer nema dovoljno kuhara, konobara, sobarica, recepcionera, spasilaca i pomoćnog osoblja. Istodobno se produbljuje jaz između regija koje snažno ovise o sezonskom turizmu i urbanih sredina u kojima radnici češće biraju stabilnija zanimanja s manje sezonskih rizika.

Europska komisija posljednjih mjeseci otvorenije govori o vezi između demografskog pritiska i manjka radnika. U svojim analizama navodi da su starenje stanovništva i sve izraženiji nedostaci radne snage povećali važnost useljavanja izvan EU-a za zadovoljenje potreba tržišta rada. Drugim riječima, Europa istodobno želi zadržati snažan turistički sektor i ograničiti dio kanala preko kojih taj sektor dolazi do radnika. Upravo u tom raskoraku nalazi se jedan od ključnih političkih i ekonomskih problema sljedećih godina.

Zašto turizam teže privlači ljude

Nedostatak radnika nije samo posljedica manjka kandidata nego i promjene percepcije samih poslova. Međunarodna organizacija rada upozorava da visoki udio sezonskih i privremenih ugovora u turizmu ograničava razvoj karijere i pristup edukaciji, što dodatno pogoršava manjak radne snage i vještina. Kada radnik ne vidi dugoročnu sigurnost, jasnu mogućnost napredovanja ni pristojan odnos između napora i plaće, tada je logično da će tražiti alternativu u drugim uslužnim ili logističkim djelatnostima.

Poslodavci zato više ne konkuriraju samo međusobno, nego i cijelom nizu drugih sektora koji nude predvidljivije rasporede, manje rada vikendom i praznicima te manje emocionalnog i fizičkog iscrpljivanja. Problem je posebno izražen u destinacijama s visokim troškovima stanovanja. U mnogim europskim turističkim središtima sezonski radnik danas teško može pokriti najamninu, prijevoz i osnovne troškove života bez dodatne pomoći poslodavca. Zbog toga se sve češće kao prepreka zapošljavanju ne navodi samo plaća nego i pitanje smještaja, prijevoza, radnog vremena i ukupne kvalitete života tijekom sezone.

WTTC, Svjetsko vijeće za putovanja i turizam, procjenjuje da je sektor u 2024. podržavao rekordnih 357 milijuna radnih mjesta u svijetu, a da bi 2025. taj broj trebao rasti na 371 milijun. No isti izvor upozorava da bi do 2035. potražnja za radnicima mogla premašiti ponudu za više od 43 milijuna ljudi, pri čemu bi samo u ugostiteljstvu manjak mogao dosegnuti 8,6 milijuna radnika. To pokazuje da problem nije prolazna postpandemijska smetnja, nego dugoročni izazov koji već sada utječe na poslovne odluke, investicije i kvalitetu usluge.

Sjedinjene Države: turizam traži radnike, a politika steže ulaz

U Sjedinjenim Američkim Državama taj je sukob još vidljiviji. Američka hotelska udruga AHLA objavila je u veljači 2025. da 65 posto anketiranih hotela i dalje prijavljuje manjak osoblja, iako su mnogi poslodavci povećali plaće i proširili beneficije. Drugim riječima, čak i nakon višegodišnjeg prilagođavanja tržištu, hotelijerstvo u SAD-u nije se vratilo na razinu kadrovske stabilnosti kakvu je imalo prije pandemije.

Paralelno s time, U.S. Travel Association upozorava da je međunarodni promet prema SAD-u tijekom 2025. oslabio. U svojoj analizi iz listopada 2025. ta organizacija navodi da se međunarodni dolasci u SAD kreću prema razini od tek 85 posto rezultata iz 2019., uz procjenu pada međunarodne potrošnje na oko 173 milijarde dolara, što je 3,2 posto manje nego godinu ranije. U travnju 2025. ista je organizacija, pozivajući se na preliminarne podatke ministarstva trgovine i graničnih službi, upozorila i na pad međunarodnih posjeta od približno 14 posto u ožujku 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

To je za turističku industriju dvostruki udarac. S jedne strane nedostaje radnika, a s druge slabi dio potražnje koji donosi višu potrošnju i dulji boravak. Inozemni gosti za američko tržište imaju posebnu težinu jer u prosjeku troše više od domaćih putnika. Kada takvih gostiju ima manje, raste pritisak na poslovne rezultate hotela, restorana, atrakcija i lokalnih dobavljača, a sposobnost poslodavaca da dodatno povećavaju plaće postaje još ograničenija.

Strah se širi i među radnicima koji imaju dozvole

Najosjetljiviji dio krize vezan je uz migracije. Američki turistički i ugostiteljski sektor već se desetljećima oslanja na useljeničku radnu snagu, bilo kroz stalnu imigraciju, privremene vize ili druge oblike radne mobilnosti. No tijekom 2025. i početkom 2026. sve je više upozorenja da restriktivnija imigracijska politika i pojačane provedbene akcije ne pogađaju samo neregularne migrante nego stvaraju širi osjećaj nesigurnosti i među ljudima koji legalno rade.

Washington Post je u ožujku 2026. izvijestio da je tijekom 2025. došlo do osjetnog pada legalne imigracije u SAD iz brojnih zemalja, uključujući pad u dijelu privremenih i stalnih viza. Istodobno je sindikat UNITE HERE, koji predstavlja radnike u hotelima, prehrani i turizmu u SAD-u i Kanadi, u veljači 2026. objavio izvješće u kojem navodi da su imigracijske mjere i retorika pridonijele padu zaposlenosti u američkom ugostiteljstvu i turizmu te pojačale strah među radnicima. U izvješću se navode i slučajevi u kojima su, prema tvrdnjama sindikalnih predstavnika, i radnici s urednim ovlaštenjima za rad bili izloženi pritiscima, zadržavanjima ili atmosferi nesigurnosti koja ih odvraća od dolaska na posao.

Takav učinak prelazi okvire pojedinačnih pravnih statusa. Kada se u sektoru stvori dojam da je svaki kontakt s vlastima potencijalni rizik, poslodavci ne gube samo broj ljudi na rasporedu, nego i stabilnost cijelog sustava. Raste izostajanje s posla, pada spremnost na promjenu poslodavca ili selidbu u drugu saveznu državu, a dio kandidata unaprijed odustaje od prijave. Poslodavci tada teže planiraju sezonu, a postojeći zaposlenici rade pod većim opterećenjem, što dodatno povećava iscrpljenost i fluktuaciju.

Europa i SAD imaju različite politike, ali sličan problem

Iako su politički konteksti različiti, Europa i SAD suočavaju se s istom ekonomskom činjenicom: turizam je radno intenzivna djelatnost i teško funkcionira bez dovoljnog broja ljudi na operativnim poslovima. Automatizacija može olakšati rezervacije, check-in ili dio administracije, ali ne može zamijeniti kuhara u kuhinji, sobaricu na katu, konobara u punom restoranu, vozača transfera ili radnika koji održava kompleks u vrhuncu sezone. Što je destinacija uspješnija i posjećenija, to joj treba više radne snage koja mora biti dostupna upravo onda kada je potražnja najveća.

Zbog toga dio europskih i američkih poslovnih udruženja sve otvorenije zagovara legalne i predvidljive migracijske kanale, uz jačanje domaće radne baze kroz bolje uvjete rada, obrazovanje i prekvalifikacije. U europskim dokumentima sve se češće spominju potreba za priznavanjem kvalifikacija stečenih izvan EU-a, lakša mobilnost radnika te usklađivanje migracijskih politika s realnim potrebama tržišta. U SAD-u se rasprava često vodi kroz pitanje kvota i procedura za privremene radne programe, ali i kroz širi politički spor o tome treba li migracijsku politiku prvenstveno promatrati kao sigurnosno ili gospodarsko pitanje.

Što to znači za putnike i lokalna gospodarstva

Za same putnike posljedice manjka radnika možda nisu uvijek odmah vidljive u statistikama, ali jesu u svakodnevnom iskustvu. Duže čekanje na prijavu u hotel, skraćeno radno vrijeme restorana, sporije održavanje soba, manji broj otvorenih sadržaja, pad standarda usluge i veći pritisak na cijene samo su dio mogućih posljedica. Kada isti broj ili veći broj gostiju opslužuje manji broj zaposlenih, kvaliteta usluge gotovo se neizbježno nalazi pod pritiskom.

Za lokalna gospodarstva rizik je još veći. Turizam nije izoliran sektor, nego lanac koji uključuje opskrbu hranom i pićem, čišćenje, prijevoz, kulturne sadržaje, trgovinu, komunalne usluge i niz malih poduzetnika. Ako hotel ne može otvoriti puni kapacitet ili restoran ne može držati kuhinju otvorenom svih sedam dana, tada gubi prihod ne samo taj objekt nego i dobavljači, sezonski prijevoznici, lokalni proizvođači i niz drugih povezanih djelatnosti. U destinacijama koje snažno ovise o turističkoj sezoni to postaje pitanje šire ekonomske otpornosti.

Zato se aktualna kriza više ne može svoditi samo na tvrdnju da “nema dovoljno radnika”. Prema dostupnim podacima, riječ je o kombinaciji nekoliko međusobno povezanih procesa: snažnog povratka turističke potražnje, starenja stanovništva, smanjene privlačnosti dijela turističkih zanimanja, visokih troškova života u destinacijama i sve napetijeg odnosa između gospodarske potrebe za radnicima i političke želje za strožom kontrolom migracija. Dok god se ti problemi budu rješavali parcijalno, turizam će formalno rasti, ali će sve teže održavati razinu usluge na kojoj taj rast počiva.

Izvori:
- UN Tourism – podaci o kretanju međunarodnih turističkih dolazaka tijekom 2025. godine (link)
- UN Tourism – vijest o rastu međunarodnih turističkih dolazaka u prvih devet mjeseci 2025. (link)
- Eurostat – procjena da je EU 2025. dosegnuo rekordnih 3,08 milijardi noćenja u turističkom smještaju (link)
- Eurostat – širi statistički pregled noćenja u turističkim smještajnim objektima u EU-u (link)
- HOTREC – dokument o manjku radne snage i vještina u europskom ugostiteljstvu, objavljen u siječnju 2026. (link)
- HOTREC – pozicijski dokument “Skills and Labour Shortages in Hospitality – A Roadmap for Action” (link)
- Europska komisija – analiza o migracijama, mobilnosti i tržištu rada u EU-u (link)
- ILOSTAT / Međunarodna organizacija rada – analiza o turističkim poslovima nakon pandemije, manjku rada i vještina (link)
- WTTC – projekcija rasta zaposlenosti u turizmu i upozorenje na globalni manjak radne snage do 2035. (link)
- AHLA – anketa prema kojoj 65 posto hotela u SAD-u i dalje prijavljuje manjak osoblja (link)
- U.S. Travel Association – analiza pada međunarodnih putovanja prema SAD-u u proljeće 2025. (link)
- U.S. Travel Association – prognoza za 2025. s padom međunarodnih dolazaka i potrošnje u SAD-u (link)
- U.S. Travel Association – pregled važnosti međunarodnih gostiju za američko gospodarstvo (link)
- Washington Post – izvješće o padu legalne imigracije u SAD tijekom 2025. (link)
- UNITE HERE – priopćenje i izvješće o učinku američke imigracijske politike na turizam i ugostiteljstvo (link)
- UNITE HERE – cjelovito izvješće “Inhospitable” o pritisku na radnike i padovima u sektoru (link)
Kreirano: utorak, 24. ožujka, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Turistička redakcija

Naša Turistička redakcija nastala je iz dugogodišnje strasti prema putovanjima, otkrivanju novih mjesta i ozbiljnom novinarstvu. Iza svakog teksta stoje ljudi koji već desetljećima žive turizam – kao putnici, turistički djelatnici, vodiči, iznajmljivači, urednici i reporteri. Više od trideset godina prate se destinacije, sezonski trendovi, razvoj infrastrukture, promjene u navikama putnika i sve ono što putovanje pretvara u iskustvo, a ne samo u kartu i rezervaciju smještaja. Ta se iskustva pretaču u tekstove koji su zamišljeni kao suputnik čitatelju: iskren, informiran i uvijek na strani putnika.

U Turističkoj redakciji piše se iz perspektive onoga tko je zaista hodao kaldrmom starih gradova, vozio se lokalnim autobusima, čekao trajekt u špici sezone i tražio skriveni kafić u maloj uličici daleko od razglednica. Svaka destinacija promatra se iz više kutova – kako je doživljavaju putnici, što o njoj govore lokalni stanovnici, koje priče skrivaju muzeji i spomenici, ali i kakva je stvarna kvaliteta smještaja, plaža, prometnih veza i sadržaja. Umjesto generičkih opisa, naglasak je na konkretnim savjetima, stvarnim dojmovima i detaljima koje je teško pronaći u službenim brošurama.

Posebna pažnja posvećuje se razgovorima s ugostiteljima, domaćinima privatnog smještaja, lokalnim vodičima, djelatnicima u turizmu i ljudima koji žive od putnika, ali i s onima koji tek pokušavaju razviti manje poznate destinacije. Kroz takve razgovore nastaju priče koje ne prikazuju samo najpoznatije atrakcije, nego i ritam svakodnevice, navike, lokalnu kuhinju, običaje i male rituale koji svako mjesto čine jedinstvenim. Turistička redakcija nastoji zabilježiti taj sloj stvarnosti i prenijeti ga u tekstovima koji povezuju činjenice s emocijom.

Sadržaj se ne zaustavlja na klasičnim putopisima. Obraduju se i teme održivog turizma, putovanja izvan sezone, sigurnosti na putu, odgovornog ponašanja prema lokalnoj zajednici i prirodi, kao i praktični aspekti poput javnog prijevoza, cijena, preporuke kvartova za boravak i orijentacije na terenu. Svaki tekst prolazi kroz fazu istraživanja, provjere podataka i uređivanja, kako bi informacije bile točne, razumljive i primjenjive u stvarnim situacijama – od kratkog vikend putovanja do dužeg boravka u nekoj zemlji ili gradu.

Cilj Turističke redakcije je da čitatelj, nakon što pročita članak, ima osjećaj kao da je razgovarao s nekim tko je već bio tamo, sve isprobao i sada iskreno prenosi što vrijedi vidjeti, što zaobići i gdje se kriju oni trenuci koji putovanje pretvaraju u uspomenu. Zato se svaka nova priča gradi polako i pažljivo, s poštovanjem prema mjestu o kojem se piše i prema ljudima koji će na temelju tih riječi birati svoje sljedeće odredište.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.