Turistički čelnici u Nairobiju traže odgovor na nove krize: Jamajka ponovno gura ideju Globalnog fonda za otpornost turizma
Na međunarodnom skupu u Nairobiju, gdje su se od 16. do 18. veljače 2026. okupili predstavnici turističke industrije, vlada i međunarodnih partnera iz Afrike, Kariba, Europe, Azije i Amerika, u središte rasprave došle su teme koje su u posljednjih nekoliko godina postale presudne za opstanak destinacija: sposobnost brzog oporavka nakon šokova, zaštita digitalne infrastrukture i otpornost na dezinformacije koje mogu srušiti potražnju preko noći.
Konferencija i prateći Expo održani su u Kenyatta International Convention Centreu (KICC), uz poruku domaćina da se rasprava mora pomaknuti s načelnih deklaracija na konkretne instrumente – od javnih politika i ulaganja do standarda za krizno upravljanje. Uoči otvaranja skupa, kenijski mediji su navodili da će se u program uključiti i predstavnici institucija zaduženih za prirodnu baštinu i zaštitu divljih životinja, što je dodatno naglasilo povezanost turizma, okoliša i sigurnosti. Organizatori su konferenciju pozicionirali kao mjesto gdje se u istom prostoru susreću kreatori politika, investitori i operativci iz industrije, jer se odluke o otpornosti najčešće lome upravo na spoju strategije i provedbe. Za zemlje koje se oslanjaju na prihode od posjetitelja, poruka je bila jasna: krize se ne mogu izbjeći, ali se njihov učinak može ublažiti ako postoji plan i financijska poluga. Zato je i ovog puta središte rasprave bilo kako unaprijed osigurati sredstva i procedure, a ne tražiti rješenja tek kad šteta nastane.
Četvrto izdanje konferencije i Expo-a, uz UN-ov dan otpornosti turizma
Nairobi je ove godine domaćin 4. Global Tourism Resilience Day Conference & Expo (GTRDCE), globalnog foruma koji, prema najavi kenijskog Ministarstva turizma i zaštite divljih životinja, okuplja vlade, međunarodne organizacije, privatni sektor, akademsku zajednicu i razvojne partnere s ciljem jačanja otpornosti, održivosti i pripravnosti na krize u turizmu.
Skup je organiziran u partnerstvu s Global Tourism Resilience and Crisis Management Centreom (GTRCMC), međunarodnim think-tankom koji je povezan s inicijativom Jamajke i mrežom regionalnih centara, uključujući i istočnoafrički ogranak.
Konferencija je vremenski usklađena s Global Tourism Resilience Dayom, koji se, prema Ujedinjenim narodima, obilježava svake godine 17. veljače kao podsjetnik na ranjivost turizma na izvanredne situacije i potrebu da se otpornost ugradi u strategije razvoja. U UN-ovom okviru taj dan nije zamišljen kao simbolična gesta, nego kao godišnja “kontrolna točka” za države i industriju: jesu li destinacije spremnije, jesu li planovi oporavka realni i postoji li suradnja između javnog i privatnog sektora.
Bartlett: “Otpornost je nova valuta turizma”
Jedan od najistaknutijih govornika bio je jamajkanski ministar turizma Edmund Bartlett, ujedno osnivač i supredsjedatelj GTRCMC-a. Prema navodima organizatora i izvještajima s konferencije, Bartlett je u Nairobiju naglasio da se turizam više ne može oslanjati na pretpostavku “normalnosti”, jer se poremećaji preklapaju i pojačavaju: klimatski šokovi, zdravstvene prijetnje, geopolitičke napetosti, gospodarska volatilnost, kibernetički napadi, kao i rast utjecaja dezinformacija i manipulativnog sadržaja.
U jednoj od poruka koju prenose mediji specijalizirani za turizam, Bartlett je poručio da je “otpornost nova turistička valuta” te da je cilj “izgraditi je, mjeriti i institucionalizirati”, kako bi destinacije ostale vjerodostojne pod pritiskom i kako bi se zajednice oporavljale brže. Ta rečenica odražava promjenu paradigme u sektoru: umjesto da se otpornost tretira kao “dodatak” uz marketing i razvoj proizvoda, sve više se promatra kao temelj povjerenja putnika, investitora i lokalnog stanovništva. U praksi, to znači da reputacija destinacije sve češće ovisi o tome koliko brzo može normalizirati promet, smještaj, sigurnosne protokole i komunikaciju nakon šoka.
Ponovno na stolu: Globalni fond za otpornost turizma
Središnji politički zahtjev Jamajke i Bartletta bio je ponovno pokretanje inicijative za uspostavu Global Tourism Resilience Funda – mehanizma koji bi, prema dostupnim opisima, trebao osigurati stabilno financiranje za pripremu, brzi odgovor i oporavak destinacija pogođenih krizama.
Ideja se oslanja na argument da su učinci sloma turizma neravnomjerno raspoređeni: destinacije koje ovise o dolascima često nemaju fiskalni prostor ni pristup povoljnom kapitalu kad se dogodi šok, pa se oporavak produljuje, a šteta prelijeva na radna mjesta, mala poduzeća i lokalne proračune.
Rasprava o fondu u Nairobiju nadovezuje se na širi cilj da se otpornost “ne rješava nakon katastrofe”, nego da se financijski i institucionalno postavi unaprijed – kroz planove kontinuiteta poslovanja, krizne protokole, te ulaganja u infrastrukturu i ljude. Bartlettova poruka, kako je preneseno u više izvještaja, bila je da bez međunarodnog instrumenta financiranja otpornost ostaje slogan, posebno u državama koje su najizloženije šokovima, a najmanje mogu podnijeti dugotrajan pad prihoda.
Kenija traži strukturirano financiranje i bržu provedbu politika
Poruke o potrebi financijskih rješenja nisu dolazile samo iz jamajkanske delegacije. U regionalnim izvještajima, kenijski predstavnici su upozoravali da se u krizama ne ruše samo brojke dolazaka, nego i egzistencije: plaće radnika, opstojnost obitelji i malih poduzeća te “dostojanstvo zajednica” koje žive od turizma.
U tom okviru, Nairobi nastoji pozicionirati konferenciju kao mjesto gdje se, uz razmjenu iskustava, dogovaraju i operativni koraci – posebno oko financiranja, standarda za upravljanje rizicima i jačanja kapaciteta destinacija. Uoči konferencije, kenijski mediji su navodili i da će među govornicima biti predstavnici institucija vezanih uz očuvanje prirodne baštine, što otvara i pitanje kako krize utječu na zaštićena područja i turističke proizvode koji ovise o prirodi. Domaćin je time poslao signal da se otpornost u turizmu ne može svesti na hotele i zračne luke, nego uključuje i ekosustave, lokalne zajednice te javne servise koji omogućuju sigurnost i dostupnost destinacija.
Uloga GTRCMC-a i istočnoafričkog ogranka u Keniji
Global Tourism Resilience and Crisis Management Centre razvijen je kao odgovor na sve češće prekide u turističkim tokovima i potrebu da se destinacije ne oslanjaju isključivo na improvizaciju. Prema javno dostupnim opisima, riječ je o međunarodnoj mreži koja povezuje istraživanje, izradu alata za procjenu rizika i suradnju s vladama te privatnim sektorom u kriznim situacijama. U istočnoj Africi, GTRCMC ima institucionalni oslonac kroz centar povezan s Kenyatta University, što konferenciji daje lokalnu infrastrukturu za nastavak rada i nakon završetka događaja. Upravo ta kombinacija – međunarodna inicijativa i regionalni kapacitet – često se ističe kao preduvjet da preporuke ne ostanu na razini konferencijskih zaključaka. Sudionici su u Nairobiju otvoreno govorili da će se otpornost mjeriti po tome hoće li se znanje i protokoli spustiti do destinacijskih menadžera, malih pružatelja usluga i zajednica koje žive od turizma, a ne po broju panela i deklaracija.
Digitalni rizici: od kibernetičkih napada do lažnih informacija
Jedna od tema koja se provlačila kroz više najava i izjava jest digitalna ranjivost turizma. Kibernetički napadi na sustave rezervacija, zračne luke, hotelske lance i javne servise, zajedno sa širenjem dezinformacija o sigurnosti destinacija, mogu u kratkom razdoblju izazvati otkazivanja i dugotrajan reputacijski udar.
Organizatori su u najavi isticali da konferencija adresira i “sistemske kvarove”, odnosno prekide usluga i logističke zastoje koji u globalno povezanoj industriji imaju domino-učinak.
Za destinacije, to otvara pitanje standarda: koliko su otporniji sustavi koji imaju planove oporavka podataka, segmentaciju mreže, procedure komunikacije s gostima i protokole za upravljanje incidentima, te kako se takvi zahtjevi ugrađuju u javne politike i investicijske odluke. Posebno je osjetljivo pitanje povjerenja: kad putnici posumnjaju u sigurnost osobnih podataka ili u pouzdanost ključnih usluga, oporavak potražnje može biti sporiji od oporavka infrastrukture. Zato se na ovakvim forumima sve češće povezuju IT sigurnost, krizno komuniciranje i upravljanje reputacijom kao tri strane istog problema.
- Kibernetička sigurnost – zaštita kritičnih sustava, upravljanje incidentima i kontinuitet poslovanja u turizmu.
- Informacijska otpornost – pravodobna, vjerodostojna komunikacija u krizi i suzbijanje dezinformacija koje potiču paniku ili narušavaju ugled destinacije.
- Podatkovni sustavi – korištenje analitike i ranog upozoravanja za brže donošenje odluka u kriznim situacijama.
Klimatski šokovi i “novo normalno” za destinacije
Klimatske promjene u turističkom sektoru više se ne tretiraju kao daleka prijetnja, nego kao operativni rizik: ekstremni vremenski događaji, poplave, požari i toplinski valovi mijenjaju sezonalnost, povećavaju troškove osiguranja i pritišću infrastrukturu.
U kontekstu konferencije, klimatska otpornost povezuje se s planiranjem prostora, zaštitom prirodnih resursa, diversifikacijom ponude i uključivanjem lokalnih zajednica, kako bi se smanjila ovisnost o jednoj vrsti proizvoda ili jednom tržištu.
Za zemlje s visokim udjelom turizma u BDP-u, posebno otočne države Kariba i pojedine afričke destinacije, pitanje brzine oporavka nakon katastrofe izravno je pitanje fiskalne stabilnosti. U takvim sustavima čak i kratkotrajan prekid može značiti gubitak proračunskih prihoda, rast nezaposlenosti i pritisak na socijalne službe. Upravo zato se “otpornost” sve češće prevodi u vrlo konkretne stavke: koliko brzo se obnavlja pristupna cesta, koliko se brzo vraćaju letovi, koliko se brzo uspostavlja opskrba energijom i vodom, te kako se u toj fazi štite najranjivije skupine u zajednici.
Od rasprave do prakse: fokus na kapacitete, tehnologiju i radnu snagu
Prema programskim opisima, konferencija je postavljena kao platforma za jačanje kapaciteta, s naglaskom na politiku, ulaganja, krizni odgovor, tehnologiju i spremnost radne snage.
To je važno jer se otpornost ne svodi na “krizni stožer” jednom godišnje: ona zahtijeva obuku zaposlenika, planove za očuvanje radnih mjesta, protokole za sigurnost gostiju, koordinaciju s prometnim sustavima i zdravstvenim službama, te jasnu podjelu uloga između javnog i privatnog sektora.
U praksi to znači i ulaganje u znanja koja do jučer nisu bila standardni dio turističkih kurikuluma: upravljanje rizicima, digitalna sigurnost, komunikacija u krizama, ali i razvoj proizvoda koji može “amortizirati” pad potražnje u jednoj sezoni. U raspravama se često pojavljuje i pitanje radne snage: kako zadržati ljude u sektoru ako krize dolaze sve češće, te kako osigurati uvjete da se zaposlenici mogu vratiti na posao čim se situacija stabilizira. Destinacije koje to uspiju obično se brže oporavljaju, jer mogu odmah isporučiti uslugu bez dugotrajnog ponovnog zapošljavanja i obuke.
Zašto je Globalni fond važan malim destinacijama
Zagovornici Global Tourism Resilience Funda polaze od pretpostavke da su financijski instrumenti često prespori ili preskupi u trenutku kad je potreban hitan oporavak. Ako se nakon velike krize čeka na ad hoc pomoći, kredite po nepovoljnim uvjetima ili dugotrajne procese međunarodnog financiranja, destinacije gube tržišni udio i radna mjesta, a lokalne zajednice ostaju bez prihoda.
Fond se u Nairobiju spominje kao potencijalni “tampon” koji bi mogao:
- omogućiti brzu tehničku pomoć i financiranje oporavka ključne infrastrukture nakon krize
- poduprijeti razvoj nacionalnih planova otpornosti i kriznih protokola
- financirati projekte digitalne spremnosti, uključujući zaštitu podataka i sustave ranog upozoravanja
- podržati diversifikaciju turističke ponude i ulaganja u održivost
Za sada, prema dostupnim javnim informacijama, nije jasno u kojoj bi se mjeri fond oslanjao na doprinose država, razvojnih banaka, privatnog sektora ili kombinirane modele, niti kako bi se definirali kriteriji pristupa sredstvima. No sama rasprava pokazuje smjer: otpornost se pokušava prevesti u konkretan financijski instrument. U industriji se pritom sve češće čuje da ključno pitanje nije samo “koliko novca”, nego i “koliko brzo” te “pod kojim uvjetima”: u turizmu je vrijeme oporavka često jednako važno kao i ukupna vrijednost pomoći.
Širi okvir: UN-ova rezolucija i politička legitimacija teme
Konferenciji u Nairobiju dodatnu težinu daje činjenica da je Global Tourism Resilience Day formalno priznat na razini Ujedinjenih naroda. UN navodi da je 17. veljače proglašen Globalnim danom otpornosti turizma rezolucijom Opće skupštine A/RES/77/269, s ciljem poticanja država da razvijaju strategije oporavka nakon poremećaja, uključujući javno-privatnu suradnju i diversifikaciju aktivnosti.
Time se rasprava o otpornosti izdvaja iz uskog industrijskog okvira i postaje dio javnih politika: kada turizam u nekoj zemlji generira značajan dio zaposlenosti i deviznih prihoda, stabilnost sektora izravno je povezana s društvenom kohezijom, proračunskim prihodima i regionalnim razvojem. Ujedno se otvara i prostor za međunarodno uspoređivanje: ako je otpornost cilj, onda se može mjeriti kroz pokazatelje pripravnosti, brzine oporavka i sposobnosti destinacija da nastave funkcionirati uz minimalne prekide. Upravo je taj “mjerljivi” aspekt često naglašavan u Bartlettovim istupima i u materijalima povezanima s konferencijom.
Što Nairobi poručuje industriji: otpornost kao standard, ne iznimka
Poruke sudionika, prema dostupnim izvještajima, mogu se sažeti u jednu zajedničku točku: turizam se mora voditi kao sustav koji pretpostavlja krize, a ne kao sektor koji se iznenadi “crnim labudom”.
To traži nove standarde u planiranju i upravljanju destinacijama, ali i veću međunarodnu koordinaciju, jer se poremećaji prelijevaju preko granica brže nego ikad.
Ako će se prijedlog Globalnog fonda pretvoriti u operacionalizirani mehanizam, i ako će se preporuke konferencije prevesti u nacionalne politike, Nairobi bi mogao ostati upamćen kao mjesto na kojem je industrija napravila korak od deklaracija prema alatima koji se mogu mjeriti: u financiranju, digitalnoj sigurnosti i kapacitetima ljudi na terenu. U suprotnom, rasprava će se vjerojatno nastaviti na idućim forumima, jer pritisak kriza ne popušta, a tržište sve brže kažnjava destinacije koje ne mogu dokazati da su spremne.
Izvori:- Ministarstvo turizma i zaštite divljih životinja Kenije – najava i okvir konferencije GTRDCE ( link )- Global Tourism Resilience and Crisis Management Centre (GTRCMC) – Expo Info Pack s datumima, temom i organizacijskim okvirom ( link )- United Nations – stranica obilježavanja Global Tourism Resilience Daya (17. veljače) i rezolucija A/RES/77/269 ( link )- The Star (Kenija) – izvještaj o održavanju konferencije u KICC-u i temi događaja ( link )- Cruise Industry News – najava i citat ministra Bartletta o otpornosti i temama prijetnji ( link )- Soko Directory (Kenija) – naglasci o potrebi strukturiranog financiranja i socioekonomskim posljedicama kriza u turizmu ( link )
Kreirano: srijeda, 18. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini