Popis iz 2025. potvrdio 426 čimpanzi u Bwindi šumi i ojačao planove zaštite velikih majmuna u Ugandi

Popis iz 2025. potvrdio 426 čimpanzi u Bwindi šumi: nova prekretnica za zaštitu velikih majmuna u Ugandi

Rezultati prvog sustavnog i namjenskog popisa čimpanzi u Nacionalnom parku Bwindi Impenetrable u jugozapadnoj Ugandi potvrdili su procjenu od 426 jedinki raspoređenih diljem parka. Ugandska uprava za divlje životinje (Uganda Wildlife Authority, UWA) objavila je da je riječ o ključnom podatku za znanstveno utemeljeno upravljanje jednim od najvažnijih zaštićenih područja u Africi, koje je međunarodno poznato po planinskim gorilama, ali sada dobiva i detaljno mapiranu sliku o drugom velikom čovjekolikom majmunu – čimpanzi.

Službeno predstavljanje nalaza održano je 24. veljače 2026. u sjedištu UWA u Kampali, a rezultate je predstavio državni ministar za turizam, divlje životinje i starine Martin Mugarra Bahinduka. Prema njegovim riječima, potvrda „značajne i široko rasprostranjene” populacije čimpanzi dodatno naglašava važnost upravljanja zaštićenim područjima na temelju podataka, osobito u okolnostima klimatskih promjena, pritisaka na staništa i rastuće potražnje za zemljištem i resursima.

Zašto je Bwindi posebno mjesto u afričkoj zaštiti prirode

Bwindi Impenetrable National Park nalazi se na prijelazu nizinskih i planinskih šuma, na rubu rascjepne doline (Rift Valley), te je zbog iznimne biološke raznolikosti upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. UNESCO navodi da područje obuhvaća oko 32.000 hektara (oko 320 km²) te da se ističe velikim brojem biljnih vrsta, uključujući više od 160 vrsta drveća i preko 100 vrsta paprati.

UWA u svojim službenim informacijama ističe da je riječ o jednom od najstarijih i biološki najraznolikijih afričkih prašuma, a park je globalno prepoznat kao ključno utočište planinskih gorila. Upravo zato potvrđeni broj čimpanzi dobiva dodatnu težinu: Bwindi je rijedak primjer područja u kojem dvije vrste velikih čovjekolikih majmuna koegzistiraju u istom šumskom sustavu, što otvara i složenija pitanja upravljanja, praćenja i zaštite.

Kako je proveden popis: od linijskih transekata do brojanja gnijezda

UWA navodi da je popis proveden između svibnja i lipnja 2025., a vodio ga je Jane Goodall Institute (JGI) Uganda u partnerstvu s UWA i Greater Virunga Transboundary Collaboration (GVTC). Terenski rad proveden je paralelno sa šestim popisom planinskih gorila u Bwindi, što je organizacijski važno jer pokazuje pokušaj da se monitoring velikih majmuna poveže i metodološki uskladi.

Metodološki okvir oslanjao se na standardizirane linijske transekte i pristupe brojanja gnijezda, uključujući metode Standing Crop Nest Count i Marked Nest Count. Budući da čimpanze redovito grade gnijezda za odmor, broj i raspored gnijezda mogu poslužiti kao pouzdan pokazatelj prisutnosti i gustoće populacije, uz odgovarajuće modele i pretpostavke o stopi izgradnje i raspada gnijezda.

Prema UWA, istraživački timovi obuhvatili su 320,9 četvornih kilometara kroz sva četiri sektora parka – Buhoma, Ruhija, Nkuringo i Rushaga – čime je prvi put dobivena robustna, lokalno specifična baza podataka o veličini populacije, gustoći i prostornoj raspodjeli čimpanzi u Bwindi.

Ključni nalazi u brojkama

• Procijenjena populacija: 426 čimpanzi, široko rasprostranjenih u parku.
• Prosječna gustoća: 1,33 čimpanze po km² (u konzervativnom modeliranju, prema UWA).
• Prostor istraživanja: 320,9 km², pokriveno kroz sve sektore parka.
• Staništa: od miješanih afromontanskih šuma do viših planinskih ekosustava.

Što broj 426 zapravo znači: razbijanje starih pretpostavki

Za Bwindi se godinama govorilo prvenstveno kroz prizmu planinskih gorila, dok su čimpanze često bile spominjane kao manje vidljiva, fragmentirana ili rubna populacija. UWA ističe da dobivena gustoća i prostorna rasprostranjenost dovode u pitanje ranije pretpostavke da su čimpanze rijetke ili ograničene na marginalna područja parka. Drugim riječima, popis sugerira da čimpanze nisu „usputni” stanovnici Bwindi šume, nego stabilan i važan dio njezina ekosustava.

Ravnatelj UWA, dr. James Musinguzi, u izjavi prilikom predstavljanja nalaza naglasio je da se prvi put raspolaže jasnim znanstvenim dokazima koji potvrđuju „značajnu i široko rasprostranjenu” populaciju čimpanzi u parku te da će ti podaci omogućiti bolje planiranje, zaštitu i upravljanje, uz to da čimpanze dobiju razinu pažnje usporedivu s drugim velikim majmunima.

Izvršni direktor JGI Uganda, James Byamukama, dodao je da popis zatvara dugogodišnje praznine u znanju i potvrđuje da čimpanze nisu marginalna prisutnost, nego sastavni dio Bwindi ekosustava – što je važno i za regionalne strategije bioraznolikosti te međunarodne obveze Ugande u području zaštite prirode.

Zaštita velikih majmuna u praksi: prijetnje, nadzor i zajednice

Podaci o brojnosti sami po sebi ne čuvaju životinje, ali mijenjaju način na koji se zaštita planira i provodi. UWA navodi da je popis zabilježio minimalne znakove ljudskog uznemiravanja, što upućuje na to da je stanište u velikoj mjeri očuvano i učinkovito zaštićeno. U istom terenskom radu bilježene su i druge vrste velikih sisavaca, uključujući planinske gorile i šumske slonove, kao i druge primate i karakteristike vegetacije – s ciljem integriranog planiranja zaštite više vrsta.

U širem kontekstu zaštite čimpanzi, Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) u Crvenom popisu navodi da je obična čimpanza (Pan troglodytes) ugrožena vrsta, a kao ključne uzroke pada populacija ističe krivolov, zarazne bolesti te gubitak i degradaciju staništa uzrokovanu širenjem ljudskih aktivnosti. Iako se Bwindi u službenim izvještajima opisuje kao relativno dobro očuvano područje, upravo takvi globalni pritisci čine precizne lokalne podatke sve važnijima: bez jasnog polazišta teško je dokazati trendove, procijeniti rizike ili opravdati ulaganja u zaštitu.

Od papira do terena: kako se popis veže uz nacionalnu strategiju

UWA ističe da popis u Bwindi operativno provodi Nacionalnu strategiju zaštite čimpanzi Ugande za razdoblje 2023/24.–2032/33., jer daje „lokalno specifične, znanstveno robustne” podatke za provedbu mjera. U samoj strategiji naglašava se potreba za ažuriranim znanjem o veličini populacije, rasprostranjenosti i prijetnjama, kako bi se zaštita čimpanzi i integritet njihovih staništa bolje ugradili u politike i proračunske prioritete.

U praksi to znači nekoliko konkretnih pomaka: jače praćenje trendova populacije i stanja staništa, usmjeravanje nadzora i provedbe zakona na područja s većim rizikom, te usklađivanje ulaganja – od terenskih timova do rada sa zajednicama – prema područjima koja su za čimpanze dokazano ključna.

Koegzistencija s gorilama: prilika, ali i izazov upravljanja

Bwindi je dugo bio „globalni model” zaštite velikih majmuna zbog gorila, a turizam povezan s gorilama često se navodi kao jedan od elemenata koji osigurava sredstva za čuvare, monitoring i programe za lokalne zajednice. Međunarodne agencije za vijesti posljednjih godina izvještavaju da su mjere zaštite i prihodi od turizma pridonijeli oporavku planinskih gorila u regiji, uz istodobno naglašavanje da su ograničen prostor i pritisci na rubovima parkova dugoročni izazov.

U tom kontekstu, pouzdana slika o čimpanzama u Bwindi može utjecati na cijeli sustav upravljanja. Ako se monitoring gorila i čimpanzi provodi koordinirano, lakše je pratiti promjene u korištenju prostora, eventualne promjene u dostupnosti hrane, kretanja skupina, ali i rizike povezane s bolestima. Zoonoze i respiratorne bolesti, primjerice, prepoznaju se kao jedan od važnih rizika za velike majmune u područjima s rastućim kontaktom ljudi i divljih životinja, što dodatno naglašava potrebu za strožim pravilima posjećivanja, sanitarnim protokolima i edukacijom.

Što slijedi nakon popisa: mjerljive politike umjesto procjena „od oka”

Za UWA i partnere najveća je vrijednost popisa u tome što postavlja početnu točku – referentnu liniju – na koju se mogu uspoređivati buduća mjerenja. U praksi, to može značiti:

• planiranje redovitih ponovljenih popisa kako bi se pratio trend (rast, stagnacija ili pad) i brzo reagiralo na promjene,
• preciznije određivanje prioritetnih zona za patroliranje i prevenciju nezakonitih aktivnosti,
• bolje usklađivanje turističkih aktivnosti i zaštitnih režima kako bi se smanjio pritisak na osjetljiva područja,
• jačanje suradnje s lokalnim zajednicama u ublažavanju konflikta čovjeka i divljih životinja te u stvaranju ekonomskih alternativa,
• povezivanje Bwindi podataka s regionalnim inicijativama, osobito kroz transgraničnu suradnju (GVTC), jer ekosustavi i pritisci na njih ne završavaju administrativnim granicama.

UWA u svojoj objavi naglašava da se nalazima čimpanze „formalno integriraju” u planiranje zaštite na razini cijelog parka, uz gorile. Takav pristup, utemeljen na mjerenjima i transparentnim metodama, važan je i za međunarodne partnere koji financiraju projekte očuvanja, jer omogućuje provjerljive ciljeve i rezultate, a ne samo deklarativne politike.

Šira poruka Bwindi rezultata: zaštita prirode koja se može dokazati

Popis koji potvrđuje 426 čimpanzi u Bwindi šumi nije samo broj koji će se citirati u priopćenjima. On je signal da se jedna od najpoznatijih afričkih šuma, često promatrana kroz gorile, sve više promatra kao cjelovit sustav u kojem je potrebno razumjeti i zaštititi više ključnih vrsta istodobno. Ako se procjene pretvore u redovito praćenje, a monitoring u konkretne mjere na terenu, Bwindi bi mogao postati primjer kako se zaštita velikih majmuna premješta s razine „priče o uspjehu” na razinu trajnog, mjerljivog upravljanja prirodnim resursima.

Izvori:
- Uganda Wildlife Authority – objava o rezultatima popisa čimpanzi (24. veljače 2026.) (link)
- WWF Uganda – sažetak i kontekst objave UWA o popisu u Bwindi (24. veljače 2026.) (link)
- UNESCO World Heritage Centre – opis i vrijednosti lokaliteta Bwindi Impenetrable National Park (link)
- IUCN Red List – procjena statusa vrste Pan troglodytes i ključne prijetnje (PDF) (link)
- Uganda Wildlife Authority – Nacionalna strategija zaštite čimpanzi (prosinac 2023., PDF) (link)
- Associated Press – kontekst gorila turizma i upravljanja u Bwindi (2025.) (link)