UN Tourism i UNEP pokrenuli inicijativu “Recipe of Change” za smanjenje bacanja hrane u turizmu
UN Tourism i Program Ujedinjenih naroda za okoliš, UNEP, 30. ožujka 2026. na Međunarodni dan nultog otpada stavili su u središte globalne rasprave problem bacanja hrane u turizmu te predstavili inicijativu “Recipe of Change”, zamišljenu kao operativni okvir za hotele, prijevoznike, kruzere, organizatore putovanja i druge dionike koji žele mjeriti, smanjivati i javno pratiti količine hrane koja završava kao otpad. Riječ je o potezu koji dolazi u trenutku kada međunarodne institucije sve otvorenije upozoravaju da bacanje hrane više nije samo pitanje troškova i logistike, nego i klimatsko, društveno i razvojno pitanje. U praksi to znači da se od turističkih kompanija više ne očekuju samo opće izjave o održivosti, nego konkretni podaci, ciljevi i godišnje izvještavanje o učinku.
Nova inicijativa predstavljena je u okviru One Planet Network Sustainable Tourism Programme, a njezina je polazna ideja da se ambiciozni globalni ciljevi napokon prevedu u svakodnevne operativne odluke u kuhinjama, buffet-restoranima, hotelskim lancima, resortima, zračnim i kruzerskim sustavima te dobavnim lancima koji ih opskrbljuju. Prema materijalima programa, “Recipe of Change” povezuje mjerenje otpada od hrane, ciljano smanjenje gubitaka, promjene u ponašanju gostiju i zaposlenika te godišnje izvještavanje koje bi trebalo omogućiti usporedbu rezultata među sudionicima. Takav pristup važan je jer se u sektoru turizma problem često prepoznaje deklarativno, ali bez jedinstvenih mjerila, pa su usporedbe i praćenje stvarnog napretka dosad bili ograničeni.
Zašto je problem otpada od hrane u turizmu postao prioritet
Podaci UNEP-a pokazuju da je hrana bačena u otpadu odgovorna za približno 8 do 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, dok je cilj održivog razvoja SDG 12.3 usmjeren na prepolovljavanje otpada od hrane po stanovniku na razini maloprodaje i potrošnje do 2030. godine. Ujedno, Food Waste Index Report 2024 navodi da se znatan dio svjetskog otpada od hrane stvara upravo u segmentu usluživanja hrane, odnosno u sektorima koji su usko povezani s turizmom, ugostiteljstvom i putovanjima. Kada se tome pridoda činjenica da turizam počiva na velikim količinama hrane pripremljene unaprijed, na buffet-ponudi, sezonskim vršnim opterećenjima i nepredvidivoj potražnji, postaje jasno zašto međunarodne organizacije upravo ovaj sektor vide kao jedno od mjesta na kojima su brzi pomaci mogući.
Važno je i ekonomsko objašnjenje. Materijali povezani s Global Roadmapom za smanjenje otpada od hrane u turizmu, koji su razvili UN Tourism i UNEP, polaze od procjene da se ulaganje u sprječavanje bacanja hrane tvrtkama može višestruko isplatiti. Drugim riječima, smanjenje otpada nije predstavljeno samo kao moralna ili ekološka obveza, nego i kao alat za povećanje operativne učinkovitosti. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu to znači manje troškove nabave, bolju kontrolu zaliha, preciznije planiranje porcija, manje otpisa i manji pritisak na sustave gospodarenja otpadom. Za kompanije koje posluju na tankim maržama, osobito u razdoblju rasta cijena hrane, energije i logistike, takvi argumenti postaju posebno važni.
Što konkretno donosi “Recipe of Change”
Prema opisu inicijative objavljenom kroz One Planet Network, “Recipe of Change” turizmu nudi praktičan model rada u nekoliko koraka. Prvi je da tvrtke formalno usklade svoje ciljeve s Global Roadmapom za smanjenje otpada od hrane u turizmu i sa širim ciljem SDG-a 12.3. Drugi je da izmjere početno stanje, odrede vlastiti cilj smanjenja otpada u roku od 12 mjeseci te zatim o napretku izvještavaju na godišnjoj razini. Treći element odnosi se na operativne i bihevioralne mjere, od optimizacije buffeta i jelovnika do bolje nabave, planiranja i komunikacije s gostima. Četvrti je provođenje barem jedne godišnje kampanje usmjerene na promjenu ponašanja, bilo kroz sezonske akcije, edukaciju gostiju ili poseban program tijekom međunarodnih dana posvećenih otpadu od hrane.
Takva struktura pokazuje da organizatori ne žele ostati na simboličnom okupljanju velikih brendova. Namjera je stvoriti sustav u kojemu će potpisnici imati i određene obveze, ali i pristup alatima, predlošcima i vidljivosti na međunarodnoj razini. U praksi to može značiti praćenje ostataka hrane u kuhinji, prilagodbu veličine porcija, preciznije prognoziranje potražnje, drukčije izlaganje hrane na buffetima, bolje upravljanje viškovima te povezivanje s donatorskim i redistributivnim modelima gdje je to regulatorno i logistički moguće. Naglasak je, dakle, na tome da se otpad ne tretira tek na kraju procesa, nego da se sprječava još u fazi planiranja i posluživanja.
Pokretanje inicijative na dan kada se globalno govori o otpadu
Nije slučajno što je inicijativa snažno promovirana upravo 30. ožujka 2026., na Međunarodni dan nultog otpada, čija je ovogodišnja tema posvećena otpadu od hrane. UNEP i UN-Habitat tim povodom upozorili su da svijet svake godine stvara između 2,1 i 2,3 milijarde tona komunalnog otpada, dok je hrana jedan od najskupljih i najštetnijih oblika rasipanja resursa jer istodobno povećava emisije, opterećuje tlo i vodu te pogoršava pritisak na prehrambene sustave. U tom kontekstu turizam je posebno vidljiv sektor: oslanja se na iskustvo gostiju, na obilje ponude i na neprekidnu dostupnost, ali upravo ti poslovni obrasci često proizvode višak koji se ne konzumira.
Zato se “Recipe of Change” ne predstavlja kao uska kampanja samo za hotelske kuhinje, nego kao šira platforma koja treba povezati vlade, privatni sektor, kuhare, pružatelje tehnoloških rješenja i organizacije koje mogu pomoći u mjerenju i standardizaciji podataka. Već sama agenda predstavljanja pokazuje takvu logiku. Uz uvodne poruke UN Tourisma i UNEP-a, program je uključio ministarske ili visoke predstavnike iz više zemalja te okrugli stol s turističkim kompanijama i partnerima iz različitih segmenata industrije. Time se šalje poruka da problem otpada od hrane više nije rubna tema odjela za korporativnu održivost, nego područje u kojem se očekuju javne obveze, mjerljivi rezultati i suradnja između politike i tržišta.
Tko se uključuje i zašto to nadilazi hotelski sektor
Prema programu globalnog okruglog stola, među prvim partnerima spominju se veliki međunarodni akteri poput Accora, Club Meda, Six Sensesa, Ponanta, TUI-ja, Iberostara, Radissona, easyJeta, easyJet holidaysa, Grupo Posadasa i ITC Hotelsa, kao i organizacije poput WRAP-a. Sama ta kombinacija pokazuje da se ne cilja samo na klasične hotele. U inicijativi se prepoznaju i kruzerske kompanije, prijevoznici, organizatori putovanja, booking-platforme, konzultantske i mjerne organizacije te pojedinci s utjecajem na navike potrošača, uključujući kuhare i kreatore sadržaja.
To je važno iz dva razloga. Prvi je da se velik dio otpada od hrane ne stvara samo u kuhinjama luksuznih hotela, nego u cijelom lancu turističke usluge, od planiranja kapaciteta do cateringa i upravljanja iskustvom gosta. Drugi je da se ponašanje potrošača ne mijenja isključivo internim pravilnicima kompanija. Potrebni su i jasni signali prema gostima: kako naručivati razumno, zašto su manje porcije ponekad učinkovitije, zašto “obilje” ne mora značiti i veći otpad te kako dizajn usluge može smanjiti bacanje hrane bez narušavanja kvalitete doživljaja. Upravo zato inicijativa kombinira operativne promjene s kampanjama usmjerenima na ponašanje.
Primjer iz prakse: od pilot-kampanja do šire primjene
Kao jedan od konkretnih primjera provedbe, program je izdvojio kampanju “Green Ramadan”, koju Hilton provodi u suradnji s Winnowom i u okviru šireg pristupa Recipe of Change. Prethodni rezultati Hiltonovih kampanja, o kojima su izvještavali i sama kompanija i partnerske organizacije, pokazali su da mjerenje otpada u realnom vremenu, praćenje ostataka s buffeta i prilagodba ponude mogu dovesti do osjetnog smanjenja količine bačene hrane. U najnovijim objavama vezanima uz ovogodišnji međunarodni dan bez otpada UNEP je dodatno istaknuo da takve poslovne prakse postaju važan dio šireg zaokreta prema kružnim prehrambenim sustavima.
Za sektor turizma to je važna poruka jer pokazuje da inicijativa ne kreće od nule. Ona pokušava okupiti iskustva koja već postoje u pojedinim lancima i pretvoriti ih u model koji se može širiti. Ako međunarodne kompanije počnu koristiti slične alate za mjerenje, slične obrasce izvještavanja i slične kampanje prema gostima, tada i ostatak tržišta dobiva konkretniji standard. Drugim riječima, “Recipe of Change” može poslužiti kao svojevrsna prečica: umjesto da svatko iznova otkriva koje mjere djeluju, sektor dobiva zajednički okvir, primjere i platformu za učenje.
Širi učinak: od troška poslovanja do pitanja prehrambene sigurnosti
Smanjenje otpada od hrane u turizmu ima i šire posljedice od samih hotelskih bilanci. Kada se hrana baca, ne gube se samo nabavna vrijednost i rad utrošen u pripremu obroka, nego i energija, voda, transport, zemljište i emisije povezane s cjelokupnim lancem proizvodnje. Zato međunarodne organizacije temu sve češće povezuju s prehrambenom sigurnošću, klimatskom politikom i racionalnijom upotrebom resursa. U svijetu u kojem stotine milijuna ljudi i dalje nemaju stabilan pristup dovoljnoj količini hrane, politički i etički pritisak na sektore koji proizvode velike viškove postaje sve snažniji.
U tom smislu turizam ima dvostruku odgovornost. S jedne strane, riječ je o gospodarskoj grani koja snažno ovisi o lokalnim prehrambenim lancima, poljoprivredi, vodi i energiji. S druge strane, turizam oblikuje potrošačke navike milijuna ljudi koji kroz putovanja usvajaju i određena očekivanja o tome što znači “dobra usluga”. Ako industrija uspije pokazati da kvalitetno iskustvo gosta ne mora počivati na pretjeranoj proizvodnji i bacanju hrane, učinak može biti veći od pukog smanjenja troškova unutar nekoliko kompanija. Može se promijeniti i percepcija same usluge, osobito u segmentu buffeta i all inclusive modela koji su godinama bili povezani s idejom da je višak znak kvalitete.
Hoće li dobrovoljne obveze biti dovoljne
Ključno pitanje za daljnji razvoj inicijative jest koliko će se brzo dobrovoljna obećanja pretvarati u mjerljive rezultate. Dosadašnje iskustvo s održivošću u turizmu pokazuje da sektor često prihvaća deklaracije i kampanje, ali da je stvarna promjena neujednačena. Upravo zato je važan naglasak na mjerenju, postavljanju ciljeva i godišnjem izvještavanju. Bez podataka, svaka tvrdnja o “zelenijem” poslovanju ostaje marketinški slogan. S podacima, međutim, otvara se prostor za usporedbe, procjenu učinkovitosti i pritisak investitora, regulatora i potrošača.
“Recipe of Change” zato bi mogao postati relevantan test za cijeli sektor: može li turizam u relativno kratkom roku pokazati da održivost nije samo dodatak komunikaciji brenda, nego sastavni dio poslovnog modela. Ako se broj potpisnika bude širio, a objavljeni rezultati pokažu stvarne uštede i manje količine bačene hrane, inicijativa bi mogla postati jedan od važnijih međunarodnih mehanizama za približavanje cilju SDG 12.3 do 2030. godine. U suprotnom će ostati još jedna dobro zamišljena platforma bez dovoljno snažnog učinka na terenu. Za sada je, međutim, jasno da su UN Tourism i UNEP problem postavili mnogo izravnije nego ranije: bacanje hrane u turizmu više se ne tretira kao sporedni operativni višak, nego kao globalni izazov koji traži mjerljive promjene u jednoj od najvidljivijih svjetskih industrija.
Izvori:- One Planet Network / Global Roundtable – službeni opis događaja od 30. ožujka 2026. i predstavljanje inicijative “Recipe of Change” (link)- One Planet Network / Food Systems & Recipe of Change – opis ciljeva inicijative, obveza potpisnika i popis partnera navedenih u programu okruglog stola (link)- One Planet Network / Recipe of Change Engagement Pack – sažetak operativnog modela, mjerenja, izvještavanja i alata za provedbu (link)- UNEP / Food Waste Index Report 2024 – službeni pregled globalnih podataka o otpadu od hrane i napretku prema cilju SDG 12.3 (link)- UNEP / Food loss and waste – službeni podaci o udjelu otpada od hrane u globalnim emisijama stakleničkih plinova (link)- UNEP / International Day of Zero Waste 2026 – službeni kontekst ovogodišnje teme posvećene otpadu od hrane (link)- FAO SDG Data Portal – službena definicija cilja 12.3 o prepolovljavanju otpada od hrane do 2030. godine (link)- Hilton / Travel with Purpose – primjer provedbe mjera smanjenja otpada od hrane kroz kampanju Green Ramadan (link)
Kreirano: ponedjeljak, 30. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini