Vode duž obale Južne Australije, u blizini grada Adelaide, već mjesecima pokazuju neuobičajenu i zabrinjavajuću sliku. More je poprimilo žuto-zelenu boju, signalizirajući ekološki poremećaj golemih razmjera. Ovaj fenomen, koji je prvi put primijećen sredinom ožujka 2025. godine u području oko poluotoka Fleurieu, nije samo estetski problem, već pokazatelj masovnog cvjetanja algi koje ima ozbiljne posljedice za cjelokupni morski ekosustav. Visoke koncentracije klorofila, ključnog pigmenta koji ukazuje na prisutnost fitoplanktona, detektirane su duž cijele obale, a satelitske snimke otkrivaju razmjere ove pojave koja traje već više od pet mjeseci, s promjenjivim intenzitetom i lokacijom.

Izazivač ekološke krize: alga Karenia mikimotoi

Znanstvene analize uzoraka vode potvrdile su da je uzročnik ove pojave morski dinoflagelat poznat pod imenom Karenia mikimotoi. Riječ je o jednostaničnom organizmu koji pripada skupini fitoplanktona, no za razliku od mnogih drugih algi, ova vrsta nema čvrstu celuloznu stijenku, što je čini izuzetno osjetljivom i krhkom. Upravo ta krhkost doprinosi njezinom štetnom djelovanju; kada se stanice raspadnu pod utjecajem valova ili drugih mehaničkih stresora, oslobađaju niz toksičnih spojeva izravno u vodeni stup. Ovi spojevi, uključujući hemolitičke toksine, imaju razoran učinak na okolni živi svijet. Cvjetanje ove specifične alge zabilježeno je diljem svijeta, od Japana do Irske, i gotovo uvijek je povezano s masovnim pomorom morskih organizama, ostavljajući iza sebe pustoš u obalnim ekosustavima.

Pogubne posljedice za morski svijet

Dok Karenia mikimotoi za ljude predstavlja relativno manju prijetnju, za morski život ona je smrtonosna. Najveća opasnost leži u njezinom direktnom utjecaju na ribe. Alga proizvodi spojeve koji oštećuju osjetljivo tkivo ribljih škrga, uzrokujući gušenje i na kraju smrt. Posljedice su vidljive duž cijele pogođene obale, gdje su zabilježeni masovni pomori riba i drugih morskih životinja. Građani i znanstvenici zabilježili su tisuće slučajeva uginulih životinja, uključujući različite vrste riba, mekušaca i rakova. Pjene koje se stvaraju na površini mora tijekom cvjetanja dodatno pogoršavaju situaciju jer mogu oštetiti perje morskih ptica, uništavajući njihovu vodonepropusnost i sposobnost održavanja tjelesne temperature, što također dovodi do ugibanja. Ekološki lanac je ozbiljno narušen, a dugoročne posljedice na populacije lokalnih morskih vrsta tek će se procjenjivati. Ovaj događaj nije samo trenutačna kriza, već udarac bioraznolikosti regije s potencijalno dugotrajnim posljedicama.

Upozorenje i za ljude

Iako alga Karenia mikimotoi nije klasificirana kao visoko toksična za ljude, njezin utjecaj nije zanemariv. Zdravstvene vlasti izdale su upozorenja za stanovništvo i posjetitelje obalnih područja. Izloženost algi može izazvati niz neugodnih simptoma. Kontakt s vodom u kojoj cvjeta alga može dovesti do iritacije kože i očiju, uzrokujući crvenilo, svrbež i osip. Još veći problem predstavlja aerosol, odnosno sitne čestice vode i algi koje vjetar i valovi raspršuju u zrak. Udisanje takvog zraka može izazvati respiratorne smetnje, poput kašlja, kratkog daha i nelagode u prsima, čak i kod osoba koje samo šeću uz obalu. Gutanje morske vode može pak dovesti do probavnih tegoba. Vlasti su savjetovale izbjegavanje plivanja i rekreacijskih aktivnosti na plažama s vidljivom promjenom boje mora i pjenom. U nekim razdobljima, najpogođenije plaže, poput Waitpinga i Parsons Beach, bile su privremeno zatvorene za javnost kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi.

Glavni krivac: Rekordni morski toplinski val

Stručnjaci Vlade Južne Australije gotovo jednoglasno upiru prstom u glavnog pokretača ove ekološke katastrofe: produljeni morski toplinski val koji pogađa južne obale Australije još od rujna 2024. godine. Poput toplinskih valova na kopnu, morski toplinski valovi su razdoblja ekstremno visokih temperatura mora koje traju dulje vrijeme. U ovom slučaju, temperature mora u regiji bile su i do 2,5 °C više od višegodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. Takvi uvjeti stvaraju savršeno okruženje za bujanje alge Karenia mikimotoi. Toplija voda, zajedno s mirnim vremenskim uvjetima i slojevitošću vodenog stupa, omogućuje algi da se nesmetano razmnožava, stvarajući guste nakupine koje vidimo kao cvjetanje. Ovaj događaj služi kao dramatičan podsjetnik na to kako klimatske promjene i globalno zatopljenje izravno utječu na morske ekosustave, stvarajući uvjete za sve češće i intenzivnije ekstremne događaje poput ovog.

Oko iz svemira: Uloga satelitske tehnologije

Morski ekosustav je izuzetno kompleksan i dinamičan sustav, a praćenje pojava poput cvjetanja algi s površine može biti vrlo teško i ograničeno. Upravo tu ključnu ulogu preuzima moderna tehnologija, posebice sateliti koji kruže visoko iznad Zemlje. U ovom slučaju, neprocjenjive podatke pruža misija Copernicus Sentinel-3 Europske svemirske agencije. Opremljen naprednim instrumentom pod nazivom Ocean and Land Colour Instrument (OLCI), ovaj satelit može mjeriti boju oceana s iznimnom preciznošću. Analizirajući spektar svjetlosti koji se reflektira s površine mora, OLCI može detektirati i kvantificirati koncentraciju klorofila-a, pigmenta koji je izravno povezan s količinom algi u vodi. Podaci prikupljeni na ovaj način omogućuju znanstvenicima i vlastima da dobiju širu sliku, prate kretanje i širenje cvjetanja u stvarnom vremenu te bolje razumiju dinamiku ovog složenog događaja. Satelitsko praćenje postalo je neizostavan alat u upravljanju kriznim situacijama i donošenju informiranih odluka za zaštitu okoliša i ljudi.

Ekonomski udarac i odgovor vlasti

Osim ekološke štete, ovako dugotrajno i rašireno cvjetanje algi nanosi i značajnu ekonomsku štetu lokalnim zajednicama koje ovise o moru. Ribarstvo i akvakultura prvi su na udaru. Zbog pomora ribe i opasnosti od kontaminacije, ribari se suočavaju s drastičnim padom ulova i prihoda. Neki su bili prisiljeni potpuno obustaviti svoje aktivnosti. Ugroženi su i turistički operateri, uključujući tvrtke koje se bave iznajmljivanjem brodova, ronilačkim izletima i školama surfanja, jer su upozorenja o kvaliteti vode i zatvaranje plaža odvratili posjetitelje. Prepoznavši ozbiljnost situacije, savezna i državna vlada pokrenule su zajednički paket pomoći vrijedan 28 milijuna australskih dolara. Ta sredstva namijenjena su pružanju izravne financijske potpore pogođenim poduzećima, uključujući olakšice pri plaćanju licenci za ribolov, bespovratna sredstva za mala poduzeća koja mogu dokazati pad prometa te druge oblike pomoći kako bi prebrodili krizu i ublažili ekonomske posljedice.