Istraživanje otkriva povezanost između razvijenosti mozga i razlike u veličini između mužjaka i ženki kod sisavaca

Nova studija sa Sveučilišta Bath pokazuje da sisavci s razvijenijim mozgovima imaju manju razliku u veličini između mužjaka i ženki. Ova otkrića mogu pomoći u razumijevanju evolucijskih procesa i složenih društvenih struktura kod različitih vrsta sisavaca.

Istraživanje otkriva povezanost između razvijenosti mozga i razlike u veličini između mužjaka i ženki kod sisavaca
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Istraživanja objavljena u časopisu Nature Communications, vođena od strane Sveučilišta Bath, otkrivaju da sisavci s razvijenijim mozgovima pokazuju manju razliku u veličini između mužjaka i ženki. U mnogim sisavcima, mužjaci su obično veći od ženki, što se naziva seksualni dimorfizam veličine (SSD). Na primjer, mužjaci morskih slonova su tri puta veći od ženki, dok kod dupina nema razlike u veličini između spolova. Ljudi su negdje između, s prosječnim muškarcima većima od prosječnih žena, ali s preklapanjem unutar populacije.

Kako bi se razumjelo kako je SSD povezan s evolucijom genoma, znanstvenici iz Milner centra za evoluciju na Sveučilištu Bath analizirali su sličnosti između genoma 124 vrste sisavaca. Grupirali su gene u obitelji sličnih funkcija i mjerili veličinu tih obitelji gena. Otkrili su da vrste s velikim razlikama u veličini između spolova imaju veće obitelji gena povezane s osjetom mirisa i manje obitelji gena povezane s razvojem mozga.

Utjecaj SSD-a na genetske obitelji
Znanstvenici su otkrili da vrste s velikim SSD-om imaju proširene obitelji gena za olfaktornu funkciju. Suprotno tome, obitelji gena koje su se smanjivale bile su povezane s razvojem mozga. To može značiti da vrste s malim SSD-om imaju veće obitelji gena povezane s funkcijom mozga i složenijim ponašanjima poput biparentalne skrbi i monogamnih sustava parenja.
Složene društvene strukture i evolucija
Kod vrsta s manjim SSD-om, kompleksne društvene strukture omogućuju natjecanje za partnere korištenjem drugih metoda osim veličine. Dr. Benjamin Padilla-Morales iz Milner centra za evoluciju na Sveučilištu Bath izjavio je: "Iznenadila nas je snažna statistička povezanost između velikog SSD-a i proširenih obitelji gena za olfaktornu funkciju. Još zanimljivije, obitelji gena koje su se smanjivale bile su povezane s razvojem mozga."

Ovi nalazi sugeriraju da vrste s malim SSD-om, koje imaju veće obitelji gena povezane s funkcijom mozga, pokazuju složenija ponašanja kao što su biparentalna skrb i monogamni sustavi parenja. Pokazuje se da, dok je veličina kod nekih vrsta važan faktor seksualne selekcije za evoluciju, kod drugih to nije toliko bitno.

Pitanja za daljnja istraživanja
Istraživači planiraju dodatno istražiti kako veličina testisa utječe na evoluciju genoma sisavaca. U istraživanju su sudjelovali znanstvenici sa sveučilišta Bath i Sheffield, Sveučilišta Cardiff te UNAM (Meksiko) i Universidad de las Américas Puebla (UDLAP).

Ova studija doprinosi boljem razumijevanju kako seksualni dimorfizam veličine može utjecati na genetsku raznolikost i evoluciju složenih ponašanja kod sisavaca. Rezultati otvaraju nova pitanja o ulozi veličine i funkcionalnosti mozga u evoluciji različitih vrsta. Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.

Izvor: University of Bath

Kreirano: nedjelja, 28. srpnja, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.