IGCAT u Rijeci: međunarodni stručnjaci potvrdili da grad ima snažan gastronomski identitet i velik prostor za daljnji iskorak
Dolazak predstavnika IGCAT-a u Rijeku nije bio tek protokolarni obilazak grada, nego važna potvrda da se riječka i kvarnerska gastronomska scena sve ozbiljnije promatra u europskom kontekstu. U trenutku kada Kvarner nosi titulu Europske regije gastronomije 2026., ovakvi posjeti imaju dodatnu težinu jer pokazuju kako se regija ne vrednuje samo po atraktivnosti pojedinih jela, nego po širini cijelog sustava koji povezuje lokalne proizvođače, ugostitelje, kulturnu baštinu i turizam. Rijeka je u tom okviru dobila priliku pokazati ono na čemu posljednjih godina sustavno radi: da može biti mnogo više od tranzitne ili jednodnevne urbane postaje te da se profilira kao grad u kojem se identitet čita i kroz tanjur, tržnicu, ribarnicu i suvremeno interpretiranu kvarnersku kuhinju.
Posjet predstavnika International Institute of Gastronomy, Culture, Arts and Tourism nadovezao se na riječko izdanje manifestacije
Mozaik okusa Kvarnera, otvorene 13. ožujka 2026. u Exportdrvu, u sklopu programa Kvarner – Europska regija gastronomije 2026. Na tom su se događanju predstavile kvarnerske subregije, od Rijeke i Riječkog prstena preko Opatijske rivijere i Gorskog kotara do Crikveničko-vinodolske rivijere te otoka Krka, Raba, Lošinja i Cresa. Upravo je ta širina gastronomskih stilova jedan od najjačih aduta cijelog Kvarnera: na relativno malom prostoru susreću se morska, otočna, goranska i urbana kuhinja, a u Rijeci se taj mozaik zgušnjava u najvidljiviju i najdostupniju točku za domaće goste i strane posjetitelje.
Zašto je posjet IGCAT-a važan za Rijeku i Kvarner
IGCAT je međunarodna neprofitna organizacija sa sjedištem u Barceloni koja od 2010. djeluje na sjecištu gastronomije, kulture, umjetnosti i turizma, s naglaskom na održivi razvoj i očuvanje lokalnog identiteta. U praksi to znači da se ne vrednuje samo kvaliteta restoranske ponude, nego i sposobnost destinacije da vlastitu hranu, proizvođače, tradiciju i prirodne resurse pretvori u dugoročno održiv razvojni model. U tom smislu Kvarner je već prošao važan evaluacijski put: međunarodni žiri IGCAT-a još je u svibnju 2024. obišao regiju, razgovarao s desecima dionika i preporučio Kvarner za titulu Europske regije gastronomije 2026., a sama je titula potom i službeno potvrđena.
Za Rijeku je zato ovaj posjet više od simbolike. On dolazi u trenutku kada grad pokušava učvrstiti poziciju urbanog gastronomskog središta Kvarnera, oslanjajući se na spoj lokalnih namirnica, lučke povijesti, snažne tržnice, sve vidljivije scene chefova i projekata koji gastronomskoj ponudi daju prepoznatljiv oblik. Grad se pritom ne predstavlja kao izolirana otočna priča, nego kao središte koje može sabrati različite kvarnerske okuse i ponuditi ih u suvremenom, turistički atraktivnom i cjelogodišnje održivom formatu.
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić na otvorenju riječkog programa Europske regije gastronomije 2026. ocijenila je da ta titula predstavlja veliko priznanje za Kvarner, ali i potvrdu rada ugostitelja, vinara i proizvođača koji godinama grade identitet regije kroz okuse i doživljaje. Sličnu je poruku poslao i zamjenik župana Robert Matić, istaknuvši da je riječ o potvrdi sustavnog rada i zajedništva svih uključenih u razvoj regije. U turističkom smislu, takve izjave nisu tek kurtoazne: one pokazuju da lokalna i regionalna razina pokušavaju gastronomiju tretirati kao razvojni alat, a ne samo kao prateći sadržaj uz sunce i more.
Rijeka kao gradska pozornica kvarnerskih okusa
Tijekom boravka u Rijeci predstavnici IGCAT-a obišli su ključne gradske točke i upoznali se s ponudom koja grad sve snažnije izdvaja na gastronomskoj karti sjevernog Jadrana. U središtu te priče nisu samo restorani, nego i mjesta na kojima se vidi svakodnevna veza između grada i hrane. Završetak obilaska na riječkoj glavnoj tržnici i ribarnici zato nije bio slučajan. Upravo je gradska tržnica jedan od najjačih simbola kontinuiteta riječke prehrambene kulture: prema službenim turističkim podacima, njezina se povijest u sadašnjem obliku veže uz kraj 19. stoljeća, dok je ribarnica pod krovom ondje podignuta još 1866. godine. Taj spoj autentične svakodnevice, lokalne nabave i dojmljive arhitekture čini mjesto koje nije zanimljivo samo turistima, nego i kao dokaz da gastronomija u Rijeci nije umjetno proizveden trend, nego živa urbana praksa.
Upravo u tome leži jedna od ključnih riječkih prednosti. Dok mnoge destinacije pokušavaju naknadno stvoriti gastro identitet, Rijeka već ima stvaran gradski ritam u kojem su tržnica, ribarnica, kvarnerska riba, sezonske namirnice iz zaleđa i otočni proizvodi organski dio svakodnevice. Takva baza daje vjerodostojnost i najambicioznijim turističkim projektima. Posjetitelj koji dođe u grad ne susreće samo uređeni festivalski izlog, nego i infrastrukturu svakodnevnog života koja potvrđuje da se lokalna gastronomija doista živi.
Za goste koji planiraju dulji boravak i žele istražiti gradske lokacije, tržnicu, restorane i događanja povezane s programom Europske regije gastronomije, praktičan dio planiranja može uključiti i
smještaj u Rijeci, osobito ako je cilj spojiti gradski obilazak s obilascima ostatka Kvarnera. Takav model boravka odgovara i samoj logici projekta, jer se Rijeka nameće kao prirodna polazna točka za upoznavanje šire regije.
Od manifestacije u Exportdrvu do snažnije turističke slike grada
Manifestacija
Mozaik okusa Kvarnera – Kvarner za stolom pokazala je koliko je za ovu priču važna prezentacija raznolikosti. U riječkom izdanju programa nije se predstavljala samo jedna lokalna kuhinja, nego cijeli niz kvarnerskih gastronomskih identiteta. Prema službenim informacijama, Rijeka i Riječki prsten ondje su se predstavili kroz slastičarske kreacije, riblje specijalitete poput rižota sa škampima i šparogama te medaljona od grdobine u bijelom vinu, uz pratnju likera i drugih pića. U tome su sudjelovali riječki ugostiteljski i proizvođački akteri poput restorana Nautica, slastičarnice Slon by Moreno Debartoli, pekare Babushka i craft destilerije Vergilas.
No još je važnije što je uz riječku ponudu prikazana i šira slika Kvarnera. Posjetitelji su na jednom mjestu mogli vidjeti kako se u istoj regiji susreću bakarska maneštra, brodeti, creska janjetina, otočni sirevi, maslinova ulja, tradicionalni keksi i modernije interpretacije starih recepata. To je poruka koja je važna i turistički i tržišno: Kvarner ne računa na jedan zaštitni znak, nego na bogatstvo različitih gastronomskih kodova, a Rijeka u toj priči ima ulogu urbanog izloga i logističkog središta.
Za turističku zajednicu grada to znači mogućnost da Rijeku ne promovira samo kroz pojedinačne restorane ili manifestacije, nego kao mjesto gdje se u kratkom vremenu može doživjeti cijela regija. Posjet IGCAT-a zato potvrđuje da se riječki model razvoja ne temelji isključivo na glamuru visoke kuhinje, nego na spajanju lokalnih proizvođača, ugostiteljstva, kulturne baštine i pristupačnosti. To je pristup koji može biti posebno važan u vremenu kada sve više putnika traži autentičnost, kontakt s lokalnom zajednicom i iskustva koja nisu generična.
Riječke gastronomske luke kao temelj nove prepoznatljivosti
Jedan od najvažnijih projekata na kojem Rijeka gradi vlastiti gastronomski identitet jesu
Riječke gastronomske luke. Taj je projekt pokrenut 2022. godine s ciljem povezivanja ugostiteljskih objekata u zajedničku, tematski osmišljenu mrežu s jakim turističkim potencijalom. Prema podacima Turističke zajednice grada Rijeke, u 2025. godini kriterije za ukupno 71 titulu u 11 kategorija ispunila su 42 restorana, što pokazuje koliko je projekt u kratkom vremenu narastao. U početnim fazama brojke su bile znatno manje, što dodatno potvrđuje da se riječka gastro scena posljednjih godina uistinu institucionalno i tržišno širi.
Koncept luka dobro je prilagođen karakteru grada. On ne pokušava svima prodati istu priču, nego različite tipove gastronomskog doživljaja: luke lokalnih namirnica, ribarske, dnevne, veganske, barbeque, poslovne, romantične, obiteljske i vinske luke, kao i luke posebnosti te luke okusa drugih zemalja. Time se Rijeka predstavlja kao otvoren, urbani prostor u kojem lokalno ne znači zatvoreno, nego kao čvrsta baza iz koje se razvija raznolika ponuda. Upravo takva kombinacija može biti privlačna suvremenim gostima koji od odredišta očekuju i autentičnost i izbor.
Direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa već je ranije isticao da su projekti poput Riječkih gastronomskih luka pokazali kako se lokalna tradicija, vrhunske namirnice i kreativnost chefova mogu pretvoriti u moderan turistički proizvod. To je važna ocjena jer upućuje na promjenu paradigme: gastronomija više nije dodatak turističkoj ponudi, nego njezin sve važniji nosivi stup. Kada se toj logici pridoda međunarodna potvrda kroz IGCAT i projekt Europske regije gastronomije, postaje jasnije zašto se Rijeka u javnoj komunikaciji sve češće opisuje kao grad s velikim gastro potencijalom.
Za goste koji planiraju obilazak restorana, tržnice, riječke rive i događanja povezanih s gastro programom, korisna može biti i provjera
ponude smještaja u Rijeci, osobito tijekom manifestacija kada je gradski kalendar intenzivniji, a interes posjetitelja veći nego u uobičajenim terminima.
Što međunarodno priznanje može donijeti lokalnim proizvođačima i ugostiteljima
Važnost ovakvog posjeta ne mjeri se samo medijskom vidljivošću. Najveća korist može se pojaviti tek srednjoročno, i to za lokalne proizvođače, male ugostitelje, vinare, ribare, OPG-ove i obrte koji opskrbljuju restorane ili sudjeluju u prezentaciji kvarnerskih proizvoda. Model koji promiče IGCAT počiva na ideji da hrana nije samo tržišni proizvod nego i kulturna i razvojna vrijednost. U prijevodu, veća međunarodna pažnja može pomoći da lokalni lanci nabave postanu vidljiviji, da autohtoni proizvodi dobiju veću vrijednost i da se sezonalnost turizma barem djelomično ublaži događanjima i ponudom koja nisu vezani isključivo uz ljetni vrhunac.
Kvarner je u tom smislu posebno zanimljiv jer raspolaže velikom biološkom i kulinarskom raznolikošću. Službeni podaci platforme European Region of Gastronomy ističu da se na tom području susreću mediteranska, kontinentalna i pretplaninska klima, što se odražava i na namirnice i na sezonska jela. Regija je poznata po kvarnerskim škampima, maslinarstvu, ovčarstvu, vinogradarstvu i brojnim autohtonim sortama vinove loze, a upravo takva raznolikost daje prostor da se turistička priča ne reducira na nekoliko prepoznatljivih jela, nego da se razvija tijekom cijele godine.
Za Rijeku je važno što taj regionalni kapital može pretvarati u gradski sadržaj. Grad nije najveći proizvođač svih tih namirnica, ali može biti mjesto njihova susreta, promocije i potrošnje. To je posebno važno za urbani turizam: posjetitelj može u jednom danu obići znamenitosti, zaviriti u ribarnicu, kušati jela nadahnuta lokalnom tradicijom i kroz restoransku ponudu dobiti presjek cijelog Kvarnera. Upravo ta koncentracija sadržaja Rijeci daje prednost koju mnoge manje, tematski usmjerenije destinacije nemaju.
Autentičnost kao glavni adut, ali i obveza
Posjet IGCAT-a ujedno je i svojevrsni test vjerodostojnosti. Kada međunarodni stručnjaci potvrđuju potencijal neke destinacije, to ujedno znači da će se u godini titule i nakon nje pomnije pratiti kako se taj potencijal pretače u stvarne rezultate. Rijeka i Kvarner zato imaju priliku, ali i obvezu, održati ravnotežu između promocije i sadržaja. U turizmu je uvijek lako proizvesti privremeni efekt kroz kampanju ili jednokratnu manifestaciju, ali mnogo je teže dugoročno održati kvalitetu, povezati lokalnu proizvodnju s ugostiteljstvom i izbjeći da autentičnost postane samo marketinška riječ.
Rijeka pritom ima dobru startnu poziciju jer se njezina gastro priča ne oslanja samo na novost, nego i na kontinuitet. Gradska tržnica i ribarnica, restorani koji rade s lokalnim i sezonskim namirnicama, razvoj Riječkih gastronomskih luka i sve veći broj događanja koji naglašavaju kvarnerske okuse upućuju na to da grad ima stvaran sadržaj iza promocije. No upravo će sljedeće razdoblje pokazati može li se taj sadržaj dodatno umrežiti, jasnije komunicirati stranim tržištima i pretvoriti u motiv dolaska, a ne samo u ugodnu nadogradnju već postojećeg posjeta.
U tom je smislu važno i da se Rijeka ne pokušava predstavljati kao kopija razvikanijih mediteranskih gastro odredišta. Njezina posebnost nije u luksuznoj stilizaciji, nego u mješavini urbanog lučkog karaktera, radničke i trgovačke povijesti, otvorenosti prema različitim kuhinjama i snažnoj vezi s morem, zaleđem i otocima. To je identitet koji može biti vrlo privlačan suvremenom gostu upravo zato što ne djeluje uniformirano.
Rijeka iz turističke tranzitne točke u destinaciju zbog koje se dolazi
Najvažnija poruka ovog posjeta možda je upravo u tome da se percepcija Rijeke postupno mijenja. Grad se dugo promatrao prije svega kao prometno i tranzitno središte, mjesto kroz koje se prolazi prema drugim kvarnerskim točkama. Današnji razvoj gastro scene sugerira drukčiji smjer: Rijeka želi biti grad zbog kojeg se dolazi, ostaje i istražuje. U toj transformaciji gastronomija ima važnu ulogu jer je dovoljno snažna da oblikuje doživljaj grada, a dovoljno fleksibilna da poveže kulturu, baštinu, svakodnevni život i turizam.
IGCAT-ov posjet stoga se može čitati kao potvrda da je taj zaokret prepoznat i izvan lokalnog okvira. Riječki obilazak, završetak na tržnici i ribarnici, nadovezivanje na program Mozaika okusa Kvarnera i širi kontekst titule Europske regije gastronomije 2026. zajedno tvore sliku grada koji više ne gradi identitet samo na industrijskoj, lučkoj i kulturnoj baštini, nego sve jasnije i na hrani. A kada destinacija uspije povezati autentične namirnice, lokalne proizvođače, ugostitelje i prepoznatljiva mjesta svakodnevice, tada gastronomski potencijal prestaje biti obećanje i postaje stvarna razvojna prilika.
Za one koji žele spojiti gradski gastro doživljaj s izletima prema Opatiji, otocima ili zelenom zaleđu, Rijeka se nameće i kao dobra baza za dulji boravak, pa u planiranju puta nije nevažno razmotriti ni
smještaj blizu mjesta događaja i glavnih gradskih punktova. Upravo takav boravak najbolje pokazuje ono što su predstavnici IGCAT-a mogli vidjeti tijekom obilaska: da Rijeka nije tek kulisa kvarnerske gastronomije, nego jedno od mjesta na kojima se njezina budućnost najuvjerljivije oblikuje.
Izvori:- Grad Rijeka – službena objava o otvorenju manifestacije „Mozaik okusa Kvarnera” i početku riječkog programa Europske regije gastronomije 2026. link
- IGCAT – službena objava o dodjeli titule Kvarneru kao Europskoj regiji gastronomije 2026. link
- IGCAT – izvješće o preporuci Kvarnera za titulu nakon obilaska međunarodnog žirija u svibnju 2024. link
- European Region of Gastronomy Platform – službeni profil Kvarnera 2026. s podacima o regionalnoj gastronomskoj raznolikosti i nagrađenim projektima. link
- Visit Rijeka – tekst o riječkoj gastro sceni i popratnim prezentacijama lokalnih proizvoda i jela. link
- Visit Rijeka – službena objava o projektu Riječke gastronomske luke za 2025. godinu, broju restorana i kategorijama ponude. link
- Visit Rijeka / Hrvatska turistička zajednica – opis riječke gradske tržnice i povijesni podaci o ribarnici. link
- IGCAT – službeni opis organizacije, njezine misije i područja djelovanja u gastronomiji, kulturi, umjetnosti i turizmu. link
Kreirano: četvrtak, 19. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini