Poreč u središtu interesa: besplatno vođenje „Upoznaj svoju zemlju” okupilo sedamdesetak sudionika i vratilo fokus na baštinu
Turistička zajednica grada Poreča u nedjelju, 18. siječnja 2026., organizirala je besplatno turističko vođenje u sklopu nacionalnog projekta „Upoznaj svoju zemlju”, priređenog povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Prema podacima organizatora, razgledu se odazvalo sedamdesetak sudionika, što je još jednom pokazalo da zanimanje za stručno interpretiranu kulturno-povijesnu baštinu ne jenjava ni izvan glavne turističke sezone. U Poreču se na jednom mjestu susreću mediteranski ritam i slojevita povijest, a ovakva vođenja sve jasnije potvrđuju koliko publika cijeni kada se prošlost grada ne „prepričava napamet”, nego razumljivo i argumentirano tumači kroz prostor, arhitekturu i životne priče.
Okupljanje je započelo na Trgu slobode, gdje je vođenje krenulo točno u podne. Taj detalj nije bio slučajan: u istom terminu razgledi su organizirani i u drugim hrvatskim gradovima uključenima u projekt, čime se dodatno naglašava simbolika zajedničkog obilježavanja i poticanja građana da vlastitu zemlju doživljavaju kao otvorenu učionicu identiteta. Poreč se pritom nametnuo kao primjer destinacije koja se, uz sunce i more, sve odlučnije pozicionira kroz sadržaje kulturnog turizma, interpretacije baštine i doživljaja koji se pamti. Za posjetitelje koji u grad stižu ciljano zbog ovakvih događanja ili žele ostati dulje, praktično je planirati i
ponude smještaja u Poreču u blizini središta i ključnih znamenitosti.
Vođenje u podne, kao i diljem zemlje: projekt koji spaja lokalno iskustvo i nacionalnu priču
Projekt „Upoznaj svoju zemlju” u proteklim je godinama izrastao u prepoznatljiv okvir u kojem se istoga dana i u isto vrijeme otvaraju gradske priče u brojnim sredinama. Porečko vođenje tako je bilo dio većeg „mozaika” razgleda koji građanima nude priliku da bez financijske prepreke dođu do kvalitetno vođenog sadržaja, a turističkim vodičima omogućuju da pokažu važnost svoje profesije izvan klasičnih komercijalnih tura. Organizatori ističu da je cilj projekta promicanje kulturne baštine, jačanje svijesti o vrijednosti stručnog vođenja te poticanje održivog turizma, a u širem smislu i naglašavanje uloge turističkih djelatnika u očuvanju nacionalnog identiteta i međunarodnog ugleda zemlje.
U Poreču se ta ideja posebno jasno čita jer je riječ o gradu koji se u malom prostoru može „čitati” kroz epohe: ulica, trg, pročelje, sakralni kompleks ili detalj na kamenom zidu mogu postati ulaz u priču koja prelazi lokalne okvire. Upravo zato odaziv sudionika nije iznenađenje. Događanja koja nude smislen sadržaj, jasnu strukturu i vodstvo osobe koja zna ispričati priču bez preuveličavanja, redovito privlače publiku različitih generacija. Mnogi sudionici ovakvih vođenja nisu „turisti u prolazu”, nego stanovnici ili ljudi iz šire regije koji žele doživjeti grad na drugačiji način, s više konteksta i manje površnosti.
Osim simbolike zajedničkog termina, važan je i osjećaj pripadnosti koji ovakvi projekti stvaraju. Kada se razgledi događaju istodobno u desecima gradova, poruka je jasna: baština nije izolirana u muzejima i turističkim prospektima, nego je dio svakodnevice, a razumijevanje vlastite povijesti nije rezervirano za stručnjake. Poreč je tu poruku dodatno pojačao svojom prepoznatljivom scenografijom starogradske jezgre, u kojoj je gotovo nemoguće napraviti korak bez susreta s tragovima prošlih stoljeća.
Stara jezgra i kompleks Eufrazijeve bazilike: zašto je Poreč magnet za ljubitelje kulturne baštine
Nakon početnog okupljanja na Trgu slobode uslijedio je obilazak starogradske jezgre, a središnja točka razgleda bio je kompleks Eufrazijeve bazilike, jedan od najvažnijih spomenika ranokršćanske arhitekture na Jadranu. Sudionicima je predstavljen grad kroz povijesne slojeve, od antičkih vremena do suvremenosti, uz naglasak na manje poznate činjenice i detalje koji Poreč čine posebnim. Takav pristup posebno je važan u destinacijama koje posjetitelji često doživljavaju kroz „najpoznatije razglednice”, dok im slojevitost prostora ostaje skrivena.
Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnoj jezgri Poreča upisan je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine 1997. godine, a UNESCO ga opisuje kao iznimno cjelovit primjer ranokršćanskog episkopalnog sklopa. U tom se opisu naglašava da je riječ o skupu građevina koji se ističe potpunom očuvanošću elemenata poput bazilike, atrija, krstionice i episkopalne palače, kao i slojevitim razvojem kroz kasnu antiku i rani srednji vijek. Važno je i to da UNESCO u svojim materijalima ne tretira spomenik kao izolirani objekt, nego ga promatra u odnosu s gradom koji ga okružuje: bazilika i pripadajuće građevine postaju osovina oko koje se čita urbanistička i kulturna povijest Poreča.
Za sudionike vođenja takve informacije nisu bile tek usputna činjenica, nego okvir koji pomaže razumjeti zašto je Poreč, unatoč svojoj veličini, jedno od ključnih mjesta za priču o ranom kršćanstvu i arhitekturi na istočnoj obali Jadrana. U interpretaciji se posebno isticala ideja kontinuiteta: grad se mijenjao, nadograđivao i prilagođavao, ali su određene točke – poput sakralnog središta – ostale prepoznatljive i u kasnijim stoljećima. Kada se tome doda atmosfera uskih ulica i trgova, nije teško razumjeti zašto ovakva vođenja ne privlače samo ljubitelje povijesti, nego i one koji traže doživljaj grada „iznutra”, mimo uobičajenih ruta.
Za dio posjetitelja koji Poreč otkrivaju prvi put ili planiraju ostati više dana kako bi detaljnije razgledali kulturne lokalitete Istre, korisno je unaprijed razmotriti
smještaj u blizini starogradske jezgre, osobito ako žele da im šetnja do glavnih znamenitosti bude dio doživljaja, a ne logistički izazov.
Vodič kao ključni „prevoditelj” grada: uloga Jadranka Matesa u stvaranju doživljaja
Stručno vodstvo u Poreču održao je licencirani turistički vodič Jadranko Mates. Prema dojmovima sudionika i opisu organizatora, njegova interpretacija bila je dinamična, precizna i istodobno pristupačna, uz dovoljno širine da se teme ne svedu na puko nabrajanje podataka. Upravo je takav pristup presudan u vođenjima koja okupljaju širu publiku: ljudi dolaze s različitim predznanjem, interesima i očekivanjima, a dobar vodič mora pronaći zajednički jezik bez banaliziranja sadržaja.
Posebno se isticala kombinacija povijesnih anegdota, lokalnih priča i manje poznatih detalja koji „odškrinu” svakodnevicu nekadašnjeg grada. Takvi elementi ne služe zabavi radi zabave, nego imaju jasnu funkciju: pomažu da se činjenice pamte i da se prostori dožive kao mjesta života, a ne samo kao kulisa. Opuštena atmosfera, smijeh i pažnja koju su sudionici zadržali tijekom cijelog obilaska pokazuju da publika želi vođenja koja su profesionalna, ali ne i ukočena.
U širem smislu, ovakvi razgledi podsjećaju na često zanemarenu činjenicu da turistički vodiči nisu samo „pratnja”, nego tumači kulturnog konteksta. Organizatori projekta naglašavaju važnost stručnog vođenja i ulogu turističkih djelatnika u predstavljanju zemlje, što se u praksi najbolje vidi upravo na ovakvim primjerima: ista lokacija može ostati tek lijepa fotografija, ili postati razumljiva priča koja povezuje povijest, arhitekturu, vjeru, svakodnevni život i današnje izazove očuvanja kulturnih dobara.
Poreč je za takvu interpretaciju zahvalan jer nudi snažne „sidrene točke” – od antičkih tragova i srednjovjekovnih slojeva do ranokršćanskog kompleksa koji je međunarodno prepoznat kao baština od iznimne vrijednosti. No bez vodiča koji zna što je bitno, a što tek ukras, posjetitelju lako promakne ono ključno: zašto je nešto sačuvano, kako se mijenjalo i što nam danas govori o zajednici koja u tom prostoru živi. Upravo u tome leži razlika između šetnje i doživljaja.
Zašto je Dan međunarodnog priznanja ključan kontekst: datum koji je obilježio modernu Hrvatsku
Projekt „Upoznaj svoju zemlju” vezan je uz Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, koji se obilježava 15. siječnja. Taj datum, prema službenim podsjetnicima institucija, označava dan kada je Hrvatsku priznala Europska zajednica, a potom i mnoge druge države, čime je potvrđena međunarodna subjektivnost zemlje u iznimno zahtjevnom povijesnom trenutku. U javnim obraćanjima i službenim tekstovima često se ističe da međunarodno priznanje nije bilo izolirani čin, nego dio složenog procesa političkih promjena i ratnih okolnosti, zbog čega se 15. siječnja 1992. pamti kao jedan od ključnih datuma novije hrvatske povijesti.
U tom smislu nije slučajno što je projekt smješten upravo u okvir tog spomendana. Ideja je jasna: obilježavanje važnog državnog datuma ne mora se svoditi samo na protokolarne poruke, nego može uključiti sadržaj koji građanima približava prostor u kojem žive, njegov identitet i kulturne temelje. Kada se baština doživljava kao živa vrijednost, a ne kao dekor, lakše se razumije i zašto je međunarodni ugled zemlje povezan i s načinom na koji štiti i predstavlja svoje kulturno nasljeđe.
U Poreču je ta poveznica posebno vidljiva jer UNESCO-ov status kompleksa Eufrazijeve bazilike nosi i jasnu poruku odgovornosti. Takav status nije samo priznanje, nego i obveza da se kulturna dobra čuvaju, održavaju i predstavljaju na način koji poštuje njihovu autentičnost i integritet. Upravo zato stručno vođenje postaje alat javne edukacije: pomaže da se razumije zašto se određeni prostor ne smije svesti na masovnu potrošnju i zašto je ravnoteža između turizma i očuvanja presudna.
Kulturni turizam izvan sezone: besplatna vođenja kao poticaj održivijem razvoju destinacija
Jedna od važnih dimenzija porečkog vođenja jest termin: sredina siječnja, izvan vrhunca turističkog prometa. Takav odabir ima više slojeva. S jedne strane, projekt je vezan uz državni spomendan, ali s druge strane pokazuje kako kulturni sadržaji mogu biti snažan alat za „produženje” doživljaja destinacije i izvan ljetnih mjeseci. Kada se grad predstavi kao mjesto priča, a ne samo kao mjesto potrošnje, tada postaje zanimljiv i u razdoblju kada se inače manje putuje.
Organizatori na nacionalnoj razini ističu i šire ciljeve: promicanje kulturne baštine, jačanje svijesti o vrijednosti stručnog vođenja, ukazivanje na izazove s kojima se suočavaju domaći turistički vodiči te poticanje razvoja održivog turizma. U praksi to znači i poticanje publike na odgovorniji odnos prema prostoru. Posjetitelj koji razumije vrijednost spomenika, razumjet će i potrebu za pravilima posjeta, očuvanjem mira tijekom vjerskih obreda ili važnost toga da se baština ne „troši” do iscrpljenja.
U Poreču se posljednjih godina sve češće govori o kvaliteti doživljaja i autentičnim vrijednostima destinacije, a ovakvi programi pridonose upravo tome. Oni stvaraju drugačiji ritam grada: umjesto brzog prolaska, nude usporavanje i razumijevanje. Umjesto fragmentiranih informacija, nude cjelinu. I umjesto turističkih „atrakcija” kao proizvoda, nude baštinu kao zajedničko dobro.
Za posjetitelje koji žele doći na slična događanja ili u Poreču provesti vikend posvećen kulturnim sadržajima, korisno je razmotriti i
smještaj za posjetitelje Eufrazijeve bazilike te šire starogradske jezgre, kako bi razgledavanje bilo jednostavnije i ugodnije, posebno ako planiraju više lokacija u kratkom vremenu.
Poreč kao destinacija „priče”: od lokalnog odaziva do dugoročnog učinka
Odaziv od sedamdesetak sudionika govori i o potrebi publike za programima koji su kvalitetno osmišljeni i stručno vođeni. U vremenu kada se informacije često konzumiraju površno, a sadržaj se svodi na kratke forme, pokazuje se da postoji stabilna publika koja želi razumjeti kontekst. Poreč je u tom smislu dobar primjer: grad nije samo pozornica za sezonu, nego prostor u kojem se kulturni slojevi mogu tumačiti tijekom cijele godine.
Za turističku zajednicu ovakvi događaji imaju i reputacijski učinak. Oni šalju poruku da je destinacija usmjerena na kvalitetu i sadržaj, a ne samo na brojke. Istodobno, lokalnoj zajednici daju priliku da vlastiti grad doživi iz nove perspektive, što je često najbolji početak odgovornijeg odnosa prema prostoru. Kada stanovnici postanu „najbolji čitatelji” vlastite baštine, tada i gostima mogu prenijeti drugačiji doživljaj, bez klišeja i bez površnosti.
Turistička zajednica grada Poreča nakon vođenja zahvalila je sudionicima na velikom odazivu i pozitivnoj energiji te najavila nastavak razvoja programa koji promiču autentične vrijednosti destinacije i kvalitetan doživljaj lokalne baštine. Takav smjer logično se nastavlja na iskustvo ovogodišnjeg vođenja: interes postoji, publika reagira, a grad ima sadržaj koji to može podnijeti. U konačnici, Poreč je pokazao da je baština najsnažnija onda kada je ispričana jasno, stručno i s mjerom – baš onako kako su sudionici mogli doživjeti 18. siječnja 2026.
Izvori:- Hrvatska turistička zajednica (HTZ) – priopćenje o projektu „Upoznaj svoju zemlju” i terminu razgleda 18. siječnja 2026. u 12:00 ( link )- Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske – informacija o projektu i kontinuitetu provedbe od 2018. uz potporu HTZ-a ( link )- Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH – službeni kontekst međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. ( link )- UNESCO World Heritage Centre – opis i podaci o upisu Episkopalnog kompleksa Eufrazijeve bazilike u povijesnoj jezgri Poreča (upis 1997.) ( link )- Istria Tourist Board (istra.hr) – informacije o Eufrazijevoj bazilici i statusu UNESCO baštine ( link )
Kreirano: ponedjeljak, 19. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini