Riječki karneval 2026: „Ljudi koji čine karneval“ vraćaju fokus na one koji Peto godišnje doba žive cijele godine
Rijeka i ove sezone ulazi u svoje prepoznatljivo Peto godišnje doba s naglašenom porukom: karneval nisu samo povorke, glazba i šarena scenografija, nego prije svega ljudi koji ga iznova stvaraju – u radionicama, mjesnim domovima, garažama, vatrogasnim društvima i na probama koje počinju čim se spuste zastori prethodne sezone. Upravo zato Riječki karneval 2026. uvodi personaliziranu komunikacijsku kampanju „Ljudi koji čine karneval“, koja u prvi plan stavlja karnevaliste i zajednice koje tradiciju održavaju živom 365 dana u godini.
Kampanja je dodatno „opipljiva“ kroz izložbu fotografija postavljenu na postamentima na Korzu, otvorenu 8. siječnja 2026., a razgledati se može do 16. siječnja 2026. Izložba ne prikazuje samo kostime i maske, nego portrete i priče – one iza kulisa – ljudi koji u karnevalu nalaze identitet, kreativni ispušni ventil i snažan osjećaj pripadnosti. Za posjetitelje koji u Rijeku dolaze iz drugih krajeva Hrvatske ili inozemstva, ovo je i dobar trenutak za planiranje dolaska i boravka, uključujući
ponude smještaja u Rijeci u terminima najvažnijih karnevalskih događanja.
Lica kampanje: četiri različita svijeta, jedna zajednička strast
U središtu kampanje ove su godine predstavnici četiriju karnevalskih skupina i različitih karnevalskih „mikrosvjetova“: Dino Dolušić iz Zametskih zvončara, Sandra Picco iz Draških maškara, Dora Pilepić iz skupine Siti i pijani te Leo Rudan iz Lumber kluba Opatija. Svaki od njih karneval objašnjava iz vlastite perspektive, ali zajednička nit je jasna: iza jedne nedjeljne povorke stoje mjeseci rada, ručnog stvaranja, dogovora i organizacije, često bez reflektora i bez publike – sve do trenutka kada se Korzo pretvori u pozornicu.
Ove sezone prva u nizu predstavljenih priča je ona Sandre Picco, dugogodišnje predsjednice Draških maškara, rođene Riječanke i osobe koja karneval opisuje kao stanje koje traje cijele godine, a ne kao kratko razdoblje u kalendaru.
Sandra Picco: karneval kao stil života, a zajednica kao temelj
Za Sandru Picco, karneval nije „od-do“. To je emocija, navika, odgovornost i ljubav prema Rijeci i kvarnerskoj tradiciji koja se prenosi u kući, na poslu i u društvenom životu. Profesionalno je vezana uz obrazovanje – radi kao učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Bakar, Područnoj školi Krasica – i svoje zanimanje doživljava kao poziv u kojem se najveća vrijednost mjeri godinama kasnije, kada joj se bivši učenici javljaju s osmijehom i zahvalnošću.
Paralelno, snažno je vezana uz vatrogastvo i aktivnosti DVD-a Škrljevo, gdje se naglasak stavlja na solidarnost, timski duh i spremnost da se pomogne kada je najpotrebnije. U toj kombinaciji – učionice i vatrogasnog društva – lako je vidjeti obrasce koji se preslikavaju i na karneval: disciplina, organizacija, briga za druge i osjećaj da se zajednički rezultat gradi iz sitnih, svakodnevnih koraka.
Karnevalska strast u Sandrinu se slučaju ne zaustavlja na osobnoj priči: ona je, prema dostupnim informacijama, „zarazila“ i obitelj koja s jednakim entuzijazmom sudjeluje u običajima, prihvaća karnevalske obveze i doživljava ih kao dio identiteta, a ne kao usputnu zabavu.
Draške maškare: sam svoj majstor, od ideje do kostima i koreografije
Draške maškare prepoznatljive su po tome što većinu posla rade same: osmišljavaju kostime, kroje, šiju, izrađuju rekvizite, slažu koreografije i pripremaju nastup koji na Korzu izgleda lagano – iako je iza njega višemjesečni rad. Sandra je u skupini gotovo od početaka, a u trenutku kada je Sandi Pribanić postao Meštar Riječkog karnevala, preuzela je funkciju predsjednice udruge, nakon godina u kojima mu je bila bliska suradnica i pouzdana „desna ruka“.
U karnevalskom svijetu gdje se često natječe kreativnošću i izvedbom, Draške maškare kroz godine bilježe i priznanja. Prema dostupnim podacima, skupina je osvajala nagrade, imala prvu pratilju, a na jubilarnom 40. Riječkom karnevalu i titulu Kraljice. No u razgovorima unutar karnevalskih zajednica često se ponavlja ista misao: priznanja su lijepa, ali najveća vrijednost je osjećaj da zajednica stoji iza onoga što radi – i da se tradicija ne prekida.
Karneval ne prestaje: pripreme kreću čim završi prethodna sezona
„Za mene karneval nikada ne prestaje“ – rečenica je koja se provlači kao objašnjenje cijelog sustava rada. U Hrvatskom domu Draga, gdje se okupljaju, ideje se rađaju uz druženje, smijeh i planiranje koje često počinje od jednostavnog detalja poput boje ili kombinacije materijala. Svaki član može predložiti temu, ali završnu riječ najčešće imaju one koje mjesecima iznose najveći dio posla na svojim rukama – volonterke koje kroje i šiju kostime kako bi na dan povorke sve izgledalo skladno i „spremno za Korzo“.
Istodobno, muški dio ekipe radi na alegorijskim kolima, konstrukcijama i tehničkim rješenjima koja moraju biti stabilna, sigurna i funkcionalna u kretanju, a susjedstvo se uključuje na svoj način – hranom, toplim napitcima i logistikom. U toj mreži detalja karneval prestaje biti projekt jedne udruge i postaje projekt zajednice.
Zato se i gostima koji planiraju dolazak savjetuje da na vrijeme organiziraju boravak, osobito oko najavljenih središnjih događaja, kada se očekuje pojačan interes i veća popunjenost grada i okolice, uključujući
smještaj blizu Korza i mjesta događanja.
Emocija na dan povorke: „suzama radosnicama“ počinje nova sezona
Kada se približi vrhunac sezone, sav taj rad „sjedne“ u jednu sliku: stotinjak kostimiranih ljudi okupljenih oko kola, neposredno prije izlaska pred publiku. Sandra opisuje da su to trenuci u kojima emocije postaju teško kontrolirane, jer tada postaje jasno da je svaki kostim prošao kroz nečije ruke, da su u njega utkane stotine sati i da iza maske stoji priča cijele ekipe.
Karneval, prema njezinim riječima, ljudima daje osjećaj pripadnosti i slobode – priliku da barem na jedan dan budu što god požele. U mnoštvu kostima teško je izdvojiti „najdraže“, ali posebno mjesto zauzimaju likovi i teme koje su obilježile prošle sezone, poput Šiz-tirkiza, Sam u raji, Vatre, Bubamara, Enigme, Dragula, „Ne delaj vali“ i „Draških zmajeva“. Kada svoj karnevalski duh sažima u jednu riječ, odgovor je jednostavan: pozitiva. A lokalna uzrečica koja najbolje opisuje riječke maškare ostaje snažna i prepoznatljiva:
„Krepat ma ne molat!“Riječki karneval kao identitet grada: tradicija, zvončari i europski kontekst
Riječki karneval već se desetljećima opisuje kao jedan od najznačajnijih karnevalskih događaja u Europi i snažan simbol grada. U njegovoj strukturi spajaju se urbani karneval, satira i scenski nastupi s autohtonim običajima kvarnerskog zaleđa, među kojima posebno mjesto zauzimaju zvončari. Tradicija „Annual carnival bell ringers’ pageant from the Kastav area“ uvrštena je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, što dodatno potvrđuje da karnevalska kultura na Kvarneru nije samo zabava nego i baština koja se prenosi i čuva.
Grad Rijeka u svojim službenim opisima ističe i rast manifestacije kroz desetljeća – od nekoliko skupina u počecima do više od stotinu grupa i peteroznamenkastog broja sudionika, uz publiku koja se danas prati i uživo i putem prijenosa. U istom se kontekstu navodi i da je Rijeka 1995. primljena u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova (FECC), što govori o međunarodnom ugledu manifestacije.
Što donosi program 2026.: ključni datumi od siječnja do ožujka
Karnevalska sezona 2026. u Rijeci ima jasno upisane vrhunce, ali i niz događanja koja „rastežu“ Peto godišnje doba kroz više tjedana.
Najavljeni ključni datumi uključuju:- 8. – 16. siječnja 2026.: izložba „Ljudi koji čine karneval“ na Korzu
- 17. siječnja 2026. u 12:00: primopredaja ključa Grada na Korzu, simbolički početak karnevalske „vladavine“
- 23. siječnja 2026. u 20:00: izbor Kraljice Riječkog karnevala u Dvorani mladosti
- 31. siječnja 2026. u 12:00: Dječja karnevalska povorka na Korzu
- 15. veljače 2026. u 12:00: Međunarodna karnevalska povorka na Korzu, središnji događaj sezone
- 19. veljače – 5. ožujka 2026.: program „Nasmiješena lica karnevala“ na Korzu
U programu se navodi i „Draška kolona“ u Sušačkoj Dragi 10. siječnja 2026. u 9:30, što pokazuje da se karnevalska energija ne zadržava samo u središtu grada, nego se širi i kroz kvartove i mjesne zajednice. Upravo u tim „lokalnim formatima“ često se najbolje vidi ono što kampanja „Ljudi koji čine karneval“ želi naglasiti: karneval je mreža manjih zajednica koje ga iznose na svojim leđima.
Za posjetitelje koji žele uhvatiti više od jedne povorke i doživjeti Rijeku i okolicu u punom karnevalskom ritmu, korisno je planirati dolazak prema rasporedu te unaprijed provjeriti
ponude smještaja za posjetitelje karnevala, osobito u vikendima kada se očekuju najveće gužve.
„Maškarane boće“ i događaji Draških maškara: tradicija koja se gradi iznutra
Uz sudjelovanje u središnjim gradskim događanjima, Draške maškare razvijaju i vlastite programe koji spajaju običaje, humor i lokalnu društvenost. U suradnji s Boćarskim klubom „Draga“ održava se maškarani boćarski turnir, u programu Riječkog karnevala naveden za 18. siječnja 2026. od 9:00 u Boćarskom klubu Draga. Prema najavama iz karnevalskog okruženja, sudionike ondje čekaju elementi tipični za kvarnersku gostoljubivost – piće dobrodošlice, organizirani ručak i nagrade za najuspješnije, uz važnu poruku da se karneval živi i kroz male, zajedničke rituale.
Posebno mjesto u identitetu Draških maškara zauzima „Draška kolona“, tradicionalno događanje čija se idejna jezgra, prema dostupnim informacijama, veže uz Sandru Picco. Kolona je pokrenuta prije četvrt stoljeća kako bi se oživjeli stari običaji, a i danas prolazi selom uz pjesmu, ples i veselje. U takvim trenucima karneval prestaje biti „program“ i postaje susret: mještani izlaze na prozore i pragove, dočekuju maškare, a u nekoliko sati oživi osjećaj zajedništva koji u svakodnevici često ostaje prekriven obavezama.
Šira slika: kultura, turizam i lokalna ekonomija
Riječki karneval nije samo kulturni događaj; on je i snažan turistički magnet te logistički pothvat koji u grad dovodi veći broj posjetitelja. Iskustva prethodnih godina pokazuju da se kroz karnevalsku sezonu pojačava interes za ugostiteljstvo, gradske sadržaje i smještaj, a grad dobiva snažnu medijsku vidljivost. U izvještajima s prethodne sezone navodi se da je u Međunarodnoj povorci sudjelovalo više od stotinu grupa i gotovo 11 tisuća sudionika, što govori o razmjerima i potencijalu događaja.
U takvom okviru kampanja „Ljudi koji čine karneval“ ima dodatnu težinu: ona podsjeća da se veliki brojevi i spektakularne scene ne događaju sami od sebe. Iza njih stoje karnevalske radionice, krojačke vještine, konstrukcije alegorijskih kola, dogovori s kvartovima, humanitarne akcije i, možda najvažnije, volja da se nešto radi bez garancije da će itko vidjeti sav trud – sve do trenutka kada povorka krene.
Rijeka u Petom godišnjem dobu: pozivnica koja ne obećava, nego otvara vrata
U Rijeci se tijekom karnevala često ponavlja ista misao: maškare su prilika da grad bude ono što jest – otvoren, ironičan, kreativan i slobodan. Kampanja koja ove godine prati sezonu ne traži od publike da se „divi“ samo velikim scenama, nego da upozna ljude koji karneval drže na okupu: učiteljice i učitelje, volonterke, vatrogasce, krojačice, graditelje kola, djecu koja prvi put oblače masku i veterane koji se svake godine vraćaju istom ritualu.
Za one koji planiraju doći, izbor datuma ovisit će o tome žele li doživjeti dječju povorku 31. siječnja 2026., izbor Kraljice 23. siječnja 2026. ili središnju Međunarodnu povorku 15. veljače 2026. Na Korzu se tada ne „gleda“ samo povorka – ondje se osjeća energija grada koji, barem nakratko, živi bez kočnica i bez zadrške. A kad se u toj gužvi i veselju izgovori riječ „pozitiva“, lako je razumjeti zašto Sandra Picco i Draške maškare karneval ne doživljavaju kao sezonu, nego kao način života – i zašto će Rijeka i 2026. ponovno pozvati svakoga da bude što želi, barem na jedan dan.
Izvori:- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – službeni program Riječkog karnevala 2026. ( poveznica )
- Turistička zajednica grada Rijeke (Visit Rijeka) – članak o kampanji i priči Sandre Picco ( poveznica )
- HRT Radio Rijeka – izvještaj o izložbi „Ljudi koji čine karneval“ na Korzu ( poveznica )
- Novi list – reportaža o izložbi i kampanji „Ljudi koji čine karneval“ ( poveznica )
- Grad Rijeka – službena stranica s pregledom i kontekstom Riječkog karnevala ( poveznica )
- UNESCO Intangible Cultural Heritage – „Annual carnival bell ringers’ pageant from the Kastav area“ ( poveznica )
- Kanal Ri – izvještaj o razmjerima prethodne sezone (broj grupa i sudionika, uz izjave iz TZ) ( poveznica )
Kreirano: četvrtak, 15. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini