Južni Sudan ponovno klizi prema većem ratu, a humanitarna cijena već je golema
Južni Sudan ponovno se našao na rubu dubljeg oružanog sukoba, a najnoviji podaci međunarodnih organizacija i diplomatskih tijela pokazuju da se sigurnosna i humanitarna situacija ubrzano pogoršava. Dok se zemlja formalno još uvijek oslanja na mirovni okvir dogovoren 2018. godine, razvoj događaja na terenu, osobito u Jongleiju i dijelovima Gornjeg Nila, otvara ozbiljno pitanje može li se najmlađa država na svijetu ponovno survati u širi građanski rat. U središtu novih upozorenja nalaze se sudbina nestalih humanitaraca, masovno raseljavanje civila, prekidi u dopremi pomoći te sve otvorenije političko i vojno nadmetanje između tabora predsjednika Salve Kiira i prvog potpredsjednika Rieka Machara.
Najnoviji signal ozbiljnosti krize stigao je početkom ožujka, kada je objavljeno da je 26 djelatnika organizacije Liječnici bez granica i dalje izvan dosega svojih kolega gotovo mjesec dana nakon napada na dvije zdravstvene ustanove u državi Jonglei. Prema podacima te organizacije, bolnica u Lankienu bombardirana je 3. veljače, dok je druga ustanova u Pieriju napadnuta u upadu naoružanih napadača. Oba mjesta nalazila su se u područjima pod kontrolom opozicije, a osoblje je s civilima pobjeglo u teško dostupna ruralna područja, gdje se zbog nestabilnosti i loših komunikacija dio ljudi još uvijek ne može locirati.
Napadi na zdravstvene ustanove dodatno produbljuju krizu
Napadi na medicinske objekte u zemlji poput Južnog Sudana imaju posljedice koje nadilaze neposrednu štetu na zgradama ili opremi. U regijama u kojima je zdravstveni sustav već godinama izrazito slab, svaka izgubljena bolnica ili ambulanta znači i prekid cijepljenja, hitne pomoći, skrbi za trudnice, liječenja djece i terapija za kronične bolesnike. Kada pritom nestanu i zdravstveni djelatnici, posljedice se multipliciraju: ljudi ostaju bez skrbi upravo u trenutku kada rastu potrebe zbog ranjavanja, gladi, prisilnih bijegova i bolesti koje se šire u raseljenim zajednicama.
Liječnici bez granica upozorili su da je riječ o samo jednom dijelu šireg obrasca nasilja nad humanitarnim sektorom. U posljednjih godinu dana njihove su ustanove u Južnom Sudanu bile napadnute deset puta, što upućuje na opasan trend u kojem ni medicinsko osoblje ni pacijenti više nisu pošteđeni ratne logike. U praksi to znači da se humanitarni prostor sužava upravo onda kada bi morao biti najširi, a civilno stanovništvo, osobito u udaljenim krajevima, ostaje bez zadnje linije zaštite.
Dodatni problem nastaje zbog ograničenog pristupa pogođenim područjima. Humanitarne organizacije upozoravaju da su borbe i militarizacija ključnih lokacija dovele do obustave ili ozbiljnog poremećaja usluga. Prema informacijama objavljenima u međunarodnim izvješćima, vlasti su suspendirale humanitarne letove, čime su presječeni doprema medicinskih potrepština, kretanje osoblja i hitne medicinske evakuacije. To je osobito opasno u zemlji u kojoj je zračni prijevoz često jedini način da pomoć dođe do izoliranih zajednica prije kišne sezone i poplava.
Stotine tisuća raseljenih i sve veći pritisak gladi
Podaci o raseljavanju pokazuju razmjere krize. Prema humanitarnim procjenama, od prosinca 2025. iz sukobom zahvaćenih područja Jongleija raseljeno je oko 280.000 ljudi. Dio ih je potražio utočište u drugim dijelovima zemlje, a dio je nastavio bijeg prema područjima u blizini etiopske granice. Svjedočanstva raseljenih govore o danima pješačenja bez dovoljno hrane i vode, o spaljenim kućama i o strahu da se povratak neće dogoditi uskoro.
Uz sigurnosnu prijetnju, stanovništvu prijeti i glad. Svjetski program za hranu upozorio je da bi gotovo 60 posto stanovništva Jongleija u nadolazećoj kišnoj sezoni moglo biti suočeno s kriznim razinama gladi. Takva procjena posebno je zabrinjavajuća zato što se pomoć mora dostaviti unaprijed, prije nego što ceste postanu neprohodne. Ako se to zbog borbi ne učini na vrijeme, humanitarne operacije ulaze u utrku s blatom, poplavama i nestašicama goriva, a posljedice najteže pogađaju djecu, trudnice i starije osobe.
Šira slika dodatno otežava položaj zemlje. U Humanitarnom planu potreba i odgovora za 2026. OCHA navodi da je Južni Sudan već pod snažnim pritiskom zbog sukoba u susjednom Sudanu. Do kraja studenoga 2025. u zemlju je od travnja 2023. ušlo gotovo 1,3 milijuna izbjeglica i povratnika, a tijekom 2026. očekuju se i novi dolasci. To znači da se država koja se i sama bori s nasiljem, siromaštvom i slabim institucijama istodobno mora nositi i s velikim regionalnim izbjegličkim pritiskom.
Stari politički sukob opet prijeti prerasti u otvoreni rat
Pozadina najnovije eskalacije ne može se razumjeti bez dugotrajnog rivalstva Salve Kiira i Rieka Machara. Njihov politički i vojni sukob prerastao je 2013. u građanski rat obilježen etničkim nasiljem, masovnim zločinima i milijunima raseljenih. Mirovni sporazum iz 2018., službeno poznat kao Revitalizirani sporazum o rješenju sukoba u Južnom Sudanu, trebao je zaustaviti rat i otvoriti put prema prijelaznoj vlasti, ujedinjenju snaga, ustavnim promjenama i izborima. Međutim, velik dio ključnih zadaća nikada nije dovršen.
Dodatni znak krhkosti procesa stigao je u rujnu 2024., kada je prijelazno razdoblje ponovno produljeno, ovaj put do veljače 2027., a izbori su pomaknuti na prosinac 2026. To je već četvrto produljenje provedbe sporazuma od njegova potpisivanja 12. rujna 2018. godine. Sama odluka bila je priznanje da ključni elementi tranzicije, od sigurnosnih aranžmana do političkih i ustavnih reformi, nisu završeni na vrijeme. Istodobno je time poraslo nepovjerenje dijela javnosti prema političkoj eliti koja godinama odgađa obećani izlazak iz privremenog stanja.
U veljači 2026. stanje je postalo još ozbiljnije. Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a upozoreno je da je politički zastoj doveo mirovni sporazum u ozbiljnu opasnost i da raste bojazan od povratka u puni građanski rat. Slične poruke poslali su i iz Ujedinjenih naroda na terenu, naglašavajući da se sigurnosne zaštite predviđene sporazumom urušavaju, dok istodobno raste broj lokalnih sukoba, mobilizacija i političkih uhićenja.
Jonglei i Gornji Nil kao žarišta nove destabilizacije
Borbe u Jongleiju posljednjih mjeseci posebno zabrinjavaju jer ta regija ima dugu povijest lokalnog i politički potaknutog nasilja, a njezina nestabilnost lako se prelijeva preko administrativnih granica. Prema dostupnim izvješćima, opozicijske snage povezane sa SPLA-IO-om i njima bliski borci iz takozvane Bijele vojske ostvarili su određene pomake na terenu, nakon čega je uslijedio snažan odgovor vladinih snaga. Upravo je u tom okruženju došlo do zračnih napada, bijega civila i napada na medicinske ustanove.
Uz oružane okršaje, međunarodne organizacije posebno su alarmirale i zbog retorike. Povjerenstvo UN-a za ljudska prava u Južnom Sudanu u siječnju je upozorilo da zapaljive izjave visokih vojnih figura i izvješća o mobilizaciji snaga znatno povećavaju rizik od masovnog nasilja nad civilima. U zemlji s iskustvom etničkih zločina i nekažnjivosti takva upozorenja ne zvuče kao diplomatska formalnost, nego kao izravna poruka da se ponovno vide obrasci koji su prethodili najgorim fazama ranijeg rata.
Regionalna organizacija IGAD, jedan od jamaca mirovnog sporazuma, krajem siječnja izrazila je duboku zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosti u Jongleiju. Nekoliko tjedana poslije, na izvanrednom summitu, čelnici IGAD-a pozvali su strane na hitnu deeskalaciju, poštovanje trajnog prekida vatre i ubrzanje prijelaznih sigurnosnih aranžmana. Zatražili su i oslobađanje pritvorenih dužnosnika ako protiv njih nema vjerodostojnih i transparentno vođenih postupaka, kao i obnovu rada sigurnosnih mehanizama predviđenih sporazumom. Sama činjenica da se na tako visokoj regionalnoj razini raspravlja o mogućnosti vraćanja zemlje u rat pokazuje koliko je stanje ozbiljno.
Međunarodna zajednica upozorava da vojno rješenje ne postoji
Ujedinjeni narodi posljednjih tjedana šalju iznimno oštre poruke. Glavni tajnik António Guterres pozvao je sve strane da zaustave borbe, zaštite civile i omoguće siguran humanitarni pristup, uz jasnu poruku da kriza u Južnom Sudanu traži političko, a ne vojno rješenje. Povjerenstvo UN-a za ljudska prava otišlo je i korak dalje, ocijenivši da politički i vojni lideri sustavno potkopavaju mirovni sporazum iz 2018. te izlažu civile riziku od novog oružanog sukoba i masovnih zločina.
Važan element međunarodne zabrinutosti jest i mandat misije UNMISS. Prema rezoluciji Vijeća sigurnosti 2779 iz 2025., misija ima zadaću spriječiti povratak u građanski rat, zaštititi civile, poduprijeti mirnu političku tranziciju i pomoći pripremi slobodnih i mirnih izbora u skladu s revitaliziranim sporazumom. No svaka nova eskalacija na terenu, svaki napad na humanitarce ili civilne objekte, kao i svaki politički potez koji urušava povjerenje među potpisnicima sporazuma, dodatno otežava provedbu tog mandata.
Za međunarodne promatrače osobito je osjetljivo to što se zemlja formalno približava prvim općim izborima, a istodobno ulazi u novu fazu nasilja. Izbori u takvom okruženju mogu postati alat stabilizacije samo ako im prethode sigurnosni minimum, politički dogovor o pravilima igre i vjerodostojne institucije. U suprotnom, izborni proces može postati nova točka prijepora i okidač za daljnje nasilje, što u južnosudanskom slučaju ne zvuči kao teorijska mogućnost nego kao realan rizik.
Što slijedi za civile i za regiju
Najveći teret i ovaj put snose civili. Svaka nova faza sukoba u Južnom Sudanu u praksi znači isto: bijeg stanovništva, prekid školovanja, porast cijena hrane, urušavanje lokalne trgovine, zatvaranje ambulanti i dodatno slabljenje povjerenja u državu. U sredinama koje su već iscrpljene dugogodišnjim ratom i siromaštvom, ljudi vrlo brzo ostaju bez ikakvih mehanizama zaštite osim vlastitog bijega. To je razlog zbog kojeg se međunarodna upozorenja o mogućem povratku u širi rat ne mogu čitati samo kao geopolitička procjena, nego i kao najava nove velike civilne tragedije.
Južni Sudan pritom nije izoliran slučaj. Nestabilnost te zemlje izravno utječe na širu regiju Roga Afrike i istočne Afrike, osobito u trenutku kada je susjedni Sudan već zahvaćen razornim ratom. Svako novo pogoršanje sigurnosti u Južnom Sudanu povećava pritisak na granice, humanitarne koridore, tržišta hrane i regionalne diplomatske napore. Zato se pozivi na deeskalaciju danas ne upućuju samo u ime mira unutar jedne države, nego i radi sprječavanja dodatnog regionalnog prelijevanja krize.
Prema trenutačno dostupnim informacijama, ključno pitanje nije više postoji li opasnost od šireg sukoba, nego mogu li politički i vojni akteri još na vrijeme zaustaviti proces urušavanja sporazuma koji je osam godina, uza sve slabosti, ipak predstavljao jedinu formalnu branu protiv povratka punom ratu. Dok se na terenu gomilaju raseljeni, nestali, ranjeni i gladni, svaki novi dan bez vjerodostojne deeskalacije dodatno sužava prostor za mirno rješenje i povećava mogućnost da se južnosudanska kriza ponovno pretvori u jedan od najtežih sigurnosnih i humanitarnih slomova na afričkom kontinentu.
Izvori:- - Associated Press – izvješće o 26 nestalih djelatnika Liječnika bez granica nakon napada na ustanove u Lankienu i Pieriju link
- - Associated Press – izvješće o ograničenom humanitarnom pristupu, raseljavanju i upozorenjima na povratak u širi rat link
- - Ujedinjeni narodi, Vijeće sigurnosti – rasprava od 10. veljače 2026. o političkom zastoju i riziku od povratka u građanski rat link
- - IGAD – priopćenje o produljenju prijelaznog razdoblja do veljače 2027. i odgodi izbora na prosinac 2026. link
- - IGAD – zaključci 43. izvanrednog summita o potrebi hitne deeskalacije i provedbi sigurnosnih aranžmana link
- - OHCHR – upozorenje Povjerenstva UN-a za ljudska prava o riziku od masovnog nasilja nad civilima link
- - OHCHR – izvješće o tome da politički i vojni lideri potkopavaju mirovni sporazum iz 2018. i guraju zemlju prema punom ratu link
- - UN OCHA – Humanitarian Needs and Response Plan 2026, pregled humanitarnih potreba i pritiska dolazaka iz Sudana link
- - UNMISS – mandat misije i zadaće vezane uz zaštitu civila, mirni proces i izbore link
Kreirano: petak, 06. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini