Kongres traži odgovore o poslovima povezanima s Trumpovim krugom, istraga dobiva i međunarodnu dimenziju
Nova istraga u Zastupničkom domu Sjedinjenih Američkih Država dodatno pojačava politički pritisak na predsjednika Donalda Trumpa i osobe iz njegova poslovnog okruženja. U središtu interesa su mogući slučajevi trgovanja na temelju povlaštenih informacija, sumnje na manipulaciju tržištem te pitanja jesu li američki regulatori reagirali presporo ili nedovoljno odlučno u trenucima kada su političke odluke Bijele kuće snažno pomicale burze. Kako se paralelno otvaraju i teme kineskih kompanija na američkom tržištu kapitala, revizorskog nadzora i veza pojedinih ulagača s Trumpovim poslovnim projektima, slučaj sve manje izgleda kao izolirani politički sukob, a sve više kao širi test američkog sustava nadzora nad financijskim tržištima.
Najkonkretniji potez stigao je 24. veljače 2026., kada su vodeća demokratkinja u Odboru za financijske usluge Maxine Waters i zastupnik Al Green od predsjednika odbora Frencha Hilla zatražili pokretanje službene kongresne istrage. U pismu upozoravaju na moguće nezakonite radnje povezane s razdobljem od 6. do 9. travnja 2025., kada je, prema njihovu tumačenju, u vrhu administracije postojala prilika za stjecanje i moguće iskorištavanje tržišno osjetljivih, nejavnih informacija o Trumpovoj odluci da privremeno zaustavi dio ranije najavljenih carina. Demokrati tvrde da gotovo godinu dana nakon prvih zahtjeva regulatorima nisu dobili sadržajan odgovor, zbog čega sada traže da sam Kongres preuzme aktivniju ulogu.
Što je potaknulo novu istragu
Pozadina cijelog slučaja seže u početak travnja 2025., kada je Trumpova administracija agresivnim carinskim najavama izazvala snažan pad na tržištima. U pismu kongresnih demokrata navodi se da je američki ministar financija Scott Bessent 6. travnja 2025. posjetio Trumpa u njegovu resortu na Floridi, a tri dana poslije predsjednik je objavio odgodu dijela carina. Nekoliko sati prije te objave Trump je na društvenoj mreži Truth Social poručio da je to “sjajno vrijeme za kupnju”, uz oznaku “DJT”, što je ujedno i burzovna oznaka njegove medijske kompanije. Nakon toga je uslijedio snažan tržišni skok: prema izvještaju Associated Pressa, S&P 500 je 9. travnja 2025. porastao 9,5 posto, Dow Jones gotovo 3.000 bodova, a Nasdaq više od 12 posto.
Upravo taj slijed događaja čini srž političkih i pravnih dvojbi. Kritičari tvrde da se mora utvrditi je li itko iz administracije, iz Trumpova poslovnog kruga ili među njemu bliskim ulagačima unaprijed znao da će dio carina biti pauziran te je li na temelju toga trgovao dionicama ili drugim financijskim instrumentima. Pritom demokrati ne tvrde da je kaznena odgovornost već dokazana, ali inzistiraju na tome da sam izgled mogućeg pogodovanja dovoljno narušava povjerenje u tržište i državne institucije. U njihovoj argumentaciji posebno je važno to što je riječ o predsjedničkim odlukama koje su same po sebi sposobne u nekoliko sati izbrisati ili stvoriti goleme iznose tržišne vrijednosti.
Pismo upućeno Odboru za financijske usluge zato nije formulirano kao rutinski politički napad, nego kao zahtjev da se provjeri je li došlo do insider tradinga, tržišne manipulacije ili drugih oblika zlouporabe. Waters i Green traže da odbor ispita jesu li bilo koje osobe ili entiteti, neovisno o tome jesu li registrirani pri Komisiji za vrijednosne papire i burzu, koristili informacije o nadolazećoj odluci o carinama prije nego što su one postale javne. Ako bi se pronašli elementi kaznenog djela, traže da slučaj bude proslijeđen Ministarstvu pravosuđa.
Zašto se tema ne zaustavlja samo na tarifama
Iako je najnovija kongresna inicijativa vezana uz tarifni zaokret iz travnja 2025., politički problem za Trumpov krug ne završava na toj epizodi. Demokrati već mjesecima pokušavaju pokazati obrazac u kojem se velike političke odluke, od trgovinske politike do kripto-regulacije i vanjske politike, isprepliću s privatnim poslovnim interesima ljudi povezanih s predsjednikom. Zbog toga se u Washingtonu sve češće govori o “sustavnom obrascu”, a ne o jednom incidentu.
Dodatnu težinu toj tezi daje činjenica da su se slične sumnje javljale i u drugim područjima. Početkom 2026. Maxine Waters otvorila je još jednu istragu, ovaj put o mogućim financijskim nepravilnostima nakon Trumpove vojne akcije povezane s Venezuelom, pri čemu je izrijekom upozorila na, kako je navela, “poznat obrazac” u kojem nakon osjetljivih političkih odluka slijedi sumnjiva tržišna aktivnost. Taj kontekst važan je jer pokazuje da demokrati slučaj oko carina ne tretiraju kao izdvojeni događaj, nego kao dio šire priče o tome koristi li se predsjednička moć za stvaranje financijskih prilika uskom krugu politički povezanih aktera.
U izbornoj godini takve optužbe imaju posebnu težinu. Čak i kada ne završe sudskim epilogom, mogu postati snažno političko oružje jer javnosti nude jednostavno razumljiv okvir: oni koji odlučuju o pravilima istodobno možda zarađuju na posljedicama vlastitih odluka. Upravo zato istrage u Kongresu rijetko ostaju samo na tehničkom pitanju nadležnosti regulatora. One se pretvaraju u spor o vjerodostojnosti vlasti, jednakosti pristupa tržištu i granicama između javne funkcije i privatnog profita.
Kineska dimenzija: od tržišta kapitala do nacionalne sigurnosti
Međunarodna dimenzija priče dolazi iz dvaju smjerova. Prvi se odnosi na dugotrajne američke dvojbe oko prisutnosti kineskih kompanija na američkim burzama i razine revizorskog nadzora nad njihovim poslovanjem. Predsjednik posebnog odbora Zastupničkog doma za strateško natjecanje s Komunističkom partijom Kine John Moolenaar i senator Rick Scott još su u srpnju 2025. od Komisije za vrijednosne papire i burzu te od PCAOB-a zatražili hitan briefing o rizicima koje američkim ulagačima predstavljaju kineske kompanije izlistane u SAD-u. Upozorili su da, unatoč sporazumu iz 2022. između kineskih regulatora i PCAOB-a, i dalje postoje ozbiljne praznine u transparentnosti i regulatornom nadzoru.
To je važna pozadina jer pokazuje da pitanje kineskih izdavatelja vrijednosnih papira nije rubna tema, nego dio šireg američkog sigurnosnog i financijskog prijepora. Holding Foreign Companies Accountable Act, američki zakon usvojen 2020., predviđa delistiranje stranih kompanija čije revizije PCAOB ne može u potpunosti pregledavati dvije uzastopne godine. SEC na svojim službenim stranicama podsjeća da je PCAOB u prosincu 2022. povukao ranije odluke o nemogućnosti potpune inspekcije u Kini i Hong Kongu, ali politički pritisak nije nestao. U Kongresu i dalje postoji snažna struja koja smatra da američki ulagači nisu dovoljno zaštićeni kada je riječ o kompanijama povezanim s kineskim regulatornim i političkim sustavom.
Drugi smjer međunarodne dimenzije povezan je s kriptovalutama i Justinom Sunom, kinesko-rođenim poduzetnikom iz kripto-sektora, čije se ime posljednjih mjeseci više puta pojavljuje u kongresnim i regulatornim dokumentima. Demokratski članovi Kongresa, među njima Sean Casten i senator Jeff Merkley, još su 2025. zatražili od SEC-a pojačan nadzor nad Sunovim poslovima i njegovim vezama s Trumpovim kripto-projektima. U pismu su upozorili da je Sun uložio desetke milijuna dolara u World Liberty Financial, projekt iza kojeg stoje Trump i članovi njegove obitelji, te da je nakon takvih ulaganja došlo do zaokreta u regulatornom tretmanu njegova slučaja.
Justin Sun, Tron i pitanje regulatornih kriterija
Kongresni interes za Justina Suna dodatno je pojačan njegovim planovima da kompaniju Tron izvede na američko tržište kapitala preko reverse merger transakcije. U dopisu Castena i Merkleyja navodi se da je posao vrijedan oko 210 milijuna dolara proveden preko tvrtke SRM Entertainment, koja je potom preimenovana u Tron Inc., a kao posrednik se spominje Dominari Securities, investicijska kuća sa sjedištem u Trump Toweru, na čijem su savjetodavnom odboru Donald Trump Jr. i Eric Trump. Upravo taj spoj kinesko-rođenog kripto-poduzetnika, Trumpove obiteljske poslovne mreže i izlaska na američko tržište kapitala preko pojednostavljenog modela listanja stvorio je politički eksplozivnu kombinaciju.
Reverse merger nije nezakonit mehanizam sam po sebi, ali u američkoj regulatornoj i političkoj memoriji nosi osjetljiv teret. Kritičari podsjećaju da su upravo takve strukture u prošlom desetljeću bile povezivane s nizom prijevara i računovodstvenih problema kod dijela kineskih kompanija koje su dolazile do američkih burzi mimo klasičnog IPO postupka. U dopisu kongresnika SEC-u izrijekom se navodi da su kineske kompanije u razdoblju od 2007. do 2010. kroz reverse merger procese nanijele američkim ulagačima goleme gubitke, zbog čega se i danas traže strogi kriteriji nadzora nad sličnim poslovima.
U cijeloj priči dodatnu političku osjetljivost stvara i promjena u samom SEC-ovu postupku protiv Suna. Komisija je još 2023. tužila njega i povezane subjekte zbog navodnog orkestriranja sheme kojom se umjetno napuhivala aktivnost i cijena tokena TRX, uz milijunske protupravne prihode prema tadašnjim navodima regulatora. Na službenim stranicama SEC-a sada je vidljivo da je 5. ožujka 2026. objavljen novi procesni korak u predmetu protiv Suna i povezanih društava, uključujući izmijenjenu tužbu i predloženu nagodbu za dio optuženika. Istoga dana senatorica Elizabeth Warren poručila je da odluka SEC-a da odustane od dijela slučaja prema Sunu otvara ozbiljna pitanja o tome dobivaju li osobe povezane s Trumpovim poslovnim interesima blaži regulatorni tretman.
Za Trumpove protivnike problem nije samo u tome je li Sun prekršio pravila, nego i u tome kakvu sliku stvara povezanost između privatnih ulaganja u predsjednikove projekte i naknadnih regulatornih odluka. Za Trumpovu stranu takve su optužbe politički motivirane i temelje se na insinuacijama, a ne na pravomoćno utvrđenim činjenicama. No upravo taj raskorak između formalnog pravnog standarda i političke percepcije drži temu živom: u Washingtonu je dovoljno da se otvori sumnja da je pristup regulatoru ili Bijeloj kući bio olakšan onima koji istodobno posluju s predsjednikovom obitelji.
Regulatori pod pritiskom i pitanje vjerodostojnosti sustava
Osim Trumpa i njemu bliskih poslovnih aktera, pod pritiskom su i sami regulatori. Demokrati u Kongresu otvoreno poručuju da je problem i u mogućim propustima SEC-a, odnosno u sporosti i neodlučnosti institucija koje bi morale biti prvi zaštitni mehanizam tržišnog integriteta. U pismu Waters i Greena navodi se da je od njihova prvog zahtjeva iz travnja 2025. prošlo gotovo godinu dana bez sadržajnog odgovora, dok se predsjednik SEC-a Paul Atkins na saslušanju u veljači 2026., prema tom dopisu, doimao nedovoljno upoznatim s cijelim slučajem. Time se politički fokus širi sa samog pitanja “tko je eventualno profitirao” na jednako važno pitanje “zašto sustav nije ranije dao jasan odgovor”.
U američkom financijskom sustavu vjerodostojnost regulatora gotovo je jednako važna kao i kazneni progon. Tržišta počivaju na pretpostavci da svi sudionici imaju pošten pristup javno dostupnim informacijama i da oni s privilegiranim položajem ne mogu nekažnjeno zarađivati na informacijama koje drugima nisu poznate. Kada se pojavi sumnja da su politički moćnici ili njihovi poslovni partneri možda imali drugačiji tretman, to postaje pitanje institucionalne stabilnosti, a ne samo dnevne politike.
Zato ova istraga ima i šire posljedice. Ako Kongres zaključi da su postojali ozbiljni propusti u nadzoru, mogla bi uslijediti nova saslušanja, zahtjevi za dokumentima, pozivi regulatorima da pooštre kriterije te dodatni pritisak za izmjene pravila u području sukoba interesa, tržišne manipulacije i kripto-imovine. Ako pak istraga ne dovede do čvrstih dokaza, Trump i njegovi saveznici dobit će prostor tvrditi da je riječ o još jednoj politički motiviranoj kampanji demokrata. U oba scenarija politička šteta ili korist neće ovisiti samo o konačnom pravnom ishodu, nego i o tome tko će uvjerljivije oblikovati javnu priču.
Što slijedi u Washingtonu
Prema trenutačno dostupnim informacijama, novi zahtjev demokrata ne znači automatski i formalno otvaranje pune istrage s obvezujućim ovlastima, nego pojačava pritisak na republikansko vodstvo odbora da reagira. No sama činjenica da se u istom političkom prostoru sada preklapaju teme tarifne politike, tržišnih skokova, regulatornih odgovora, kineskih kompanija na američkim burzama i kripto-poslova povezanih s Trumpovom obitelji govori da se pred Washingtonom otvara dugotrajniji spor. Taj spor nije važan samo zbog sudbine pojedinaca, nego i zato što pokazuje kako se u suvremenoj američkoj politici granice između nacionalne sigurnosti, financijskih tržišta, digitalne imovine i izborne borbe sve teže mogu jasno odvojiti.
Za čitatelja izvan Sjedinjenih Država posebno je važno razumjeti da je ovo više od još jedne epizode u američkom stranačkom prepucavanju. Kada Kongres istodobno propituje moguće unutarnje trgovanje informacijama, pristup kineskih kompanija američkom kapitalu i regulatorni odnos prema ulagačima koji posluju s predsjednikovim krugom, riječ je o pitanju koje zahvaća globalno povjerenje u najveće svjetsko tržište kapitala. Ishod možda neće stići brzo, ali politički i institucionalni ulog već je sada velik: svaka nova objava, svaki dokument i svako saslušanje mogu dodatno odrediti kako će javnost procijeniti odnos između političke moći i privatnog novca u Trumpovoj Americi.
Izvori:- U.S. House Committee on Financial Services Democrats – priopćenje o pismu Maxine Waters i Ala Greena kojim se traži istraga o mogućem insider tradingu i manipulaciji tržištem nakon Trumpovih tarifnih objava link- Pismo Odboru za financijske usluge od 24. veljače 2026. – detalji o razdoblju od 6. do 9. travnja 2025., spominjanje posjeta Scotta Bessenta i zahtjeva za kongresnu istragu link- Associated Press – tržišna reakcija 9. travnja 2025. nakon Trumpove odluke o 90-dnevnoj stanci za dio carina, uključujući rast S&P 500, Dow Jonesa i Nasdaqa link- Select Committee on the CCP – priopćenje Johna Moolenaara i Ricka Scotta o rizicima kineskih kompanija na američkim burzama i pitanju nadzora PCAOB-a i SEC-a link- SEC – službena stranica o Holding Foreign Companies Accountable Act i ažuriranju PCAOB-ove odluke o nadzoru nad revizijama u Kini i Hong Kongu link- PCAOB – fact sheet o sporazumu iz kolovoza 2022. s kineskim regulatorima radi omogućavanja inspekcija i istraga revizorskih kuća link- U.S. Congressman Sean Casten – pismo i priopćenje o SEC-ovu nadzoru nad Justinom Sunom, World Liberty Financialom i planiranom izlasku Tron Inc. na američko tržište kapitala link- House Select Committee on the CCP Democrats – priopćenje Roa Khanne o istrazi mogućih sukoba interesa i veza Trumpovih poslovnih projekata s politikama prema Kini link- SEC Litigation Releases – procesni status predmeta protiv Justina Suna i povezanih društava, objavljen 5. ožujka 2026. link- U.S. Senate Committee on Banking, Housing, and Urban Affairs – izjava senatorice Elizabeth Warren o odluci SEC-a u predmetu Justin Sun link
Kreirano: utorak, 10. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini