Mnogi roditelji svjesni su važnosti da njihovi tinejdžeri doručkuju prije odlaska u školu. Iako mladi često pokazuju otpor prema jutarnjem obroku, doručak pruža energiju potrebnu za funkcioniranje mozga i tijela tijekom dana.

U našem nedavnom istraživanju analizirali smo kako doručak utječe na motivaciju učenika za učenje i njihova akademska postignuća u školi.

Također, istraživali smo utječe li vrsta doručka - zdrav, nezdrav ili izostanak doručka - na učenike.

Zašto smo istraživali doručak? Kao istraživači u području obrazovne psihologije, bavimo se pronalaskom načina za poboljšanje učenja kod učenika.

Za razliku od faktora koji nisu pod kontrolom učenika (kao što je kvaliteta nastave) ili onih koji zahtijevaju vremenski period za poboljšanje (kao što su vještine učenja), doručkovanje je nešto što učenici mogu odmah kontrolirati.

To je također nešto na što škole mogu brzo reagirati.

Naše istraživanje Željeli smo saznati kako doručkovanje utječe na motivaciju i uspjeh učenika. Također, bilo je važno utvrditi ima li važnosti je li doručak zdrav.

Stoga, kao dio projekta Australskog istraživačkog vijeća, proučavali smo 648 australskih srednjoškolaca iz pet privatnih škola u Novom Južnom Walesu. Dvije od tih škola su bile škole samo za dječake, dvije samo za djevojčice, a jedna je bila mješovita škola.

Učenici su bili iz razreda 7 do 9, s prosječnom dobi od 13 do 14 godina.

Proveli smo naše istraživanje tijekom nastave iz prirodnih znanosti. Sastojalo se od tri glavna dijela.

Prvo, učenici su ispunjavali online anketu o svojim navikama doručkovanja. Pitali smo ih jesu li tog jutra doručkovali i koje vrste hrane obično jedu za doručak.

Oslanjajući se na nacionalne smjernice za prehranu, kreirali smo ocjenu koliko često učenici konzumiraju zdravu hranu za doručak, poput voća i povrća, mliječnih proizvoda i proteina, cjelovitih žitarica i žitarica te vode. Također smo pitali koliko često su imali nezdrav doručak, koji uključuje stavke poput gaziranih sokova s dodatkom šećera, prerađenog mesa, brze hrane, nezdravih pekarskih proizvoda i nezdravih grickalica. Viša ocjena odražavala je učestalost konzumacije zdravijeg doručka.

Drugo, ocijenili su svoju motivaciju tijekom nastave prirodnih znanosti, uključujući koliko su sigurni u obavljanju školskih zadataka iz prirodnih znanosti, koliko cijene predmet i koliko su usredotočeni na učenje.

Treće, učenici su polagali test temeljen na sadržaju iz nastavnog plana prirodnih znanosti Novog Južnog Walesa.

Na taj način, naše istraživanje pružilo je trenutačni uvid u jedan dan u životu učenika.

Postavili smo i pitanja o njihovoj osobnoj pozadini, kako obično postižu u prirodnim znanostima, te o značajkama učionice (uključujući vrijeme održavanja nastave tijekom dana) kako bismo mogli uzeti u obzir te čimbenike u našim nalazima.

Naši nalazi Utvrđeno je da učenici koji su jeli zdrav doručak na jutro istraživanja pokazuju veće razine motivacije i postignuća.

To znači, na primjer, da su bili sigurniji i usredotočeniji na svoje lekcije iz prirodnih znanosti. Također, postigli su više rezultate na testu iz poznavanja prirodnih znanosti.

Za usporedbu, učenici koji nisu doručkovali imali su niže razine motivacije i postignuća.

To nije bilo neočekivano. No, iznenadilo nas je što su učenici koji nisu doručkovali imali slično niske razine motivacije i postignuća kao i učenici koji su jeli nezdrav doručak.

To sugerira da konzumacija nezdravog doručka može biti jednako štetna za motivaciju i postignuća kao i izostanak doručka.

S obzirom na to da smo također analizirali prethodne rezultate učenika iz prirodnih znanosti, studija je pokazala da čak i učenici koji su prethodno dobro ostvarivali rezultate iz prirodnih znanosti mogu postići nisku razinu motivacije i uspjeha ako nisu doručkovali ili su konzumirali nezdrav doručak.

Iako naše istraživanje nije moglo detaljno istražiti specifične razloge za to, vjerojatno je zbog toga što konzumacija pogrešnih vrsta hrane ne osigurava adekvatno gorivo za um ili tijelo koje je potrebno za optimalno "aktiviranje" u akademskom smislu.

Također je važno napomenuti da su učenici u našem istraživanju bili iz privatnih škola. Iako smo uzeli u obzir obiteljsku pozadinu učenika, socioekonomski aspekt doručkovanja zahtijeva daljnje istraživanje. Moguće je da su koristi od zdravog doručka veće u raznovrsnijem uzorku učenika.

Što to znači? Naši nalazi naglašavaju važnost konzumacije zdravog doručka svakog jutra za učenike.

Škole mogu pomoći osiguravajući:
ponudu zdravog doručka učenicima
ponudu zdravog jutarnjeg međuobroka
edukaciju učenika o važnosti zdravog doručka (na primjer, kao dio nastavnih jedinica o zdravlju i dobrobiti)
davanje informacija roditeljima o važnosti zdravih doručaka, idejama za obroke i strategijama kako to omogućiti svojoj djeci.
Prepreke za doručak No, škole će morati biti svjesne i rješavati prepreke za zdrav doručak. Na primjer, bit će situacija u kojima školski doručci i jutarnji međuobroci moraju biti besplatni. U takvim slučajevima može se dogoditi da neki učenici ne žele besplatan doručak ako postoji stigmatizacija (ako se smatra da je to samo za djecu iz socijalno ugroženih obitelji).

Također je vrijedno prepoznati da neki učenici mogu imati zabrinutosti vezane uz sliku o svom tijelu i ne žele jesti međuobrok ili doručak u školi. Osim toga, kulturne i prehrambene razlike mogu značiti da neke vrste hrane nisu prikladne za neke učenike.

Ako se te prepreke učinkovito upravljaju, naše istraživanje pokazuje da mala i relativno ostvariva promjena u životu učenika – zdrav doručak svaki dan – može imati pozitivan akademski utjecaj.

Original:
Andrew J. Martin
Scientia profesor i profesor obrazovne psihologije, UNSW Sydney
Emma Burns
ARC DECRA suradnik i viši predavač, Sveučilište Macquarie
Joel Pearson
Profesor kognitivne neuroznanosti, UNSW Sydney
Keiko C.P. Bostwick
Postdoktorski istraživač, UNSW Sydney
Roger Kennett
Istraživač obrazovne neuroznanosti, UNSW Sydney