Crew-12 na ISS: lansiranje 11. veljače iz Cape Canaverala i devet mjeseci posade NASA-e, ESA-e i Roscosmosa

Crew-12: NASA, ESA i Roscosmos ciljaju lansiranje 11. veljače iz Cape Canaverala

Misija Crew-12, sljedeća rotacija posade prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), ciljano je lansiranje najranije u srijedu 11. veljače 2026. u 11:00 GMT, odnosno 12:00 CET (06:00 EST). Polijetanje je planirano s rampe Space Launch Complex 40 u sklopu baze Cape Canaveral Space Force Station na Floridi, a četveročlana posada prema postaji putuje u kapsuli SpaceX Dragon, potisnutoj u orbitu raketom Falcon 9. Kao pričuvni termini navedeni su četvrtak 12. veljače u 10:38 GMT odnosno 11:38 CET (05:38 EST) i petak 13. veljače u 10:15 GMT odnosno 11:15 CET (05:15 EST), što je standardna praksa u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta ili tehničkih ograničenja. U ovom trenutku važno je razlikovati “ciljani” datum i službeni raspored: NASA je ranije u svojim materijalima navodila 15. veljače kao početni cilj, ali je u novijim objavama potvrdila da s partnerima razmatra mogućnost ranijeg polijetanja, dok specijalizirani izvori navode da je plan pomaknut na 11. veljače. Drugim riječima, prozor je definiran, ali konačna potvrda termina u praksi ovisi o završnim pregledima i odluci “go/no-go” u satima uoči lansiranja.

Zašto se raspored mijenja: nakon ranijeg povratka Crew-11 cilj je brže popuniti posadu na postaji

Pomicanje termina Crew-12 ulazi u kontekst događaja s početka godine, kada je NASA odlučila vratiti misiju Crew-11 ranije nego što je prvotno planirano. U objavi od 9. siječnja 2026. agencija je navela da se na postaji prati medicinski problem jednog člana posade, koji je stabilan, ali zahtijeva dijagnostiku i mogućnosti liječenja dostupne na Zemlji, pri čemu se detalji ne objavljuju zbog medicinske privatnosti. Nakon nekoliko dana priprema i procjena rizika, Crew-11 je 15. siječnja 2026. završio povratak sigurnim splashdownom u Tihi ocean u blizini San Diega, čime je okončana misija duga više od pet mjeseci. Rani povratak ostavio je postaju s manjim brojem članova u odnosu na uobičajeni kapacitet, a NASA je otvoreno govorila o potrebi da se raspored sljedeće rotacije prilagodi kako bi se održala kontinuirana znanstvena i operativna dinamika. U toj logici, Crew-12 dobiva dodatnu težinu: nije riječ samo o “još jednoj rotaciji”, nego o misiji koja mora amortizirati privremeni manjak ljudi u orbitnom laboratoriju. Upravo zato se u javnim izvorima spominje ubrzavanje priprema i pomicanje planiranog datuma, uz naglasak da se svi koraci provode unutar uobičajenih sigurnosnih procedura.

Tko leti: četiri člana iz tri agencije

Posadu Crew-12 čine NASA-ina zapovjednica Jessica Meir, NASA-in pilot Jack Hathaway, ESA-ina astronautkinja Sophie Adenot i Roscosmosov kozmonaut Andrey Fedyaev, koji na misiji obnaša dužnost specijalista. Riječ je o kombinaciji iskustva i debija: Meir i Fedyaev već su bili u dugotrajnoj misiji na ISS-u, dok će Hathaway i Adenot prvi put letjeti u orbitu. NASA navodi da je Meir tijekom prethodne misije provela 205 dana u svemiru kao inženjerka leta ekspedicije 61/62 te da je s astronautkinjom Christinom Koch izvela prve tri “all-woman” svemirske šetnje, ukupno 21 sat i 44 minute izvan postaje. Za ovu misiju Meir je u ulozi zapovjednice kapsule, a pritom joj je Crew-12 prvi let u Dragonu, budući da je na ISS prvi put putovala drugim letjelicama. Jack Hathaway, prema NASA-inom priopćenju, dolazi iz mornaričkog i testno-pilotskog okruženja te u svemir odlazi prvi put, s iskustvom većim od 2.500 sati leta u 30 različitih letjelica i stotinama slijetanja na nosače zrakoplova. Sophie Adenot, astronautkinja ESA-e izabrana 2022., u orbitu odlazi prvi put; u biografiji se ističu studij inženjerstva i human factors, rad u industriji te višegodišnje iskustvo u helikopterskom letenju, uključujući više od 3.000 sati na 22 tipa helikoptera, uz testno-pilotske zadatke u francuskim strukturama. Andrey Fedyaev, koji je 2023. bio dio misije Crew-6 i proveo 186 dana u orbiti, sada se vraća na ISS u sklopu dogovorenih razmjena posada između agencija; dio medija navodi i da bi to mogao biti prvi slučaj da jedan ruski kozmonaut drugi put leti na Crew Dragonu, no NASA u službenim biografijama naglasak stavlja na njegove prethodne dužnosti i iskustvo u programu. U toj kombinaciji osobnih profila vidljiv je i smisao rotacijskih misija: u istom letu spajaju se znanstveni zadaci, pilotske kompetencije i međunarodna suradnja koja se u praksi testira upravo u dugim boravcima na postaji.

Let na Dragonu i Falconu 9: što znači polijetanje s SLC-40

Crew-12 putuje u kapsuli Dragon, dok Falcon 9 odrađuje ključni dio puta: izlazak iz atmosfere i ubrzanje do orbitalne brzine, nakon čega kapsula samostalno manevrira prema ISS-u. NASA u najavi brifinga o misiji navodi da je polijetanje planirano s SLC-40 u Cape Canaveralu, što je jedan od SpaceX-ovih glavnih kompleksa na istočnoj obali SAD-a i infrastrukturna točka koja se koristi u nizu različitih misija. U praksi, “najranije” ne znači jamstvo polijetanja, nego prvi termin u kojem su usklađeni preduvjeti: spremnost rakete i kapsule, raspoloživost lansirnog kompleksa, sigurnosni parametri te meteorološki i pomorski uvjeti u zonama u koje bi kapsula mogla sletjeti u slučaju prijevremenog prekida misije. Upravo zbog toga se u najavama navode i alternativni prozori, a odluke se donose postupno, kroz provjere sustava i vremenske prognoze. Dodatno, činjenica da se rotacije posade vežu uz rad ISS-a znači da se uz zemaljske uvjete prati i orbitalna mehanika: prozor za pristajanje mora “sjesti” u raspored postaje i njezinih sustava, a svako odgađanje proizvodi kaskadu novih izračuna i rasporeda. Konačno, sama tehnološka matrica Dragon–Falcon 9 danas je ključna za američki segment rotacija posade, a Crew-12 je nastavak tog ritma u godini u kojoj se operativni pritisak povećao zbog ranijeg povratka prethodne posade.

Koliko traje misija i koje ekspedicije preuzima

Crew-12 će se na ISS-u priključiti posadama ekspedicija 74 i 75, pri čemu se očekuje boravak od oko devet mjeseci, dulji od uobičajenih šestomjesečnih rotacija. NASA u opisu ekspedicije 74 navodi da je ona započela 8. prosinca 2025. i da traje do ljeta 2026., uz stalni ritam znanstvenog rada, održavanja sustava i logistike. Ideja rotacije posada je da se prijelaz iz jedne ekspedicije u drugu događa bez prekida: dio posade odlazi, drugi dolazi, a preklapanje omogućuje predaju dužnosti, prijenos znanja i stabilnost operacija. Devetomjesečni boravak u takvom okviru nosi i specifične zahtjeve, od psihološke pripreme do planiranja radnih ciklusa, jer se u tako dugim misijama mijenjaju prioriteti, dolaze nove pošiljke tereta, a dio opreme i sustava ulazi u faze održavanja koje se ne mogu “odgoditi” bez posljedica. NASA u svojim materijalima o Crew-12 naglašava da je riječ o dugotrajnoj znanstvenoj ekspediciji, što je jezgrovit opis, ali u praksi znači stotine sati rada u laboratorijskim modulima, praćenje vlastitog zdravstvenog stanja i suradnju s kontrolom misije gotovo svakodnevno. U takvoj strukturi, Crew-12 se ne priključuje “praznoj” postaji, nego sustavu u kontinuiranom pogonu, u kojem je svaki dan unaprijed isplaniran, ali se plan redovito revidira ovisno o događajima u orbitnoj i zemaljskoj logistici. Upravo zato se o ovoj misiji govori i kao o misiji stabilizacije: njezin dolazak trebao bi vratiti radnu snagu na razinu koja omogućuje da se, uz održavanje postaje, održi i tempo znanstvenog programa.

Znanost i tehnologija: fokus na istraživanja s primjenom na Zemlji i buduće misije

NASA ističe da su misije u okviru Commercial Crew programa, uz rutinsku logistiku i održavanje postaje, platforma za znanstvena istraživanja i tehnološke demonstracije. U priopćenju o sastavu i ulogama posade navodi se da Crew-12 provodi eksperimente i demonstracije koje pomažu pripremi ljudi za buduće misije prema Mjesecu i Marsu, ali istodobno donose koristi na Zemlji. Iako detaljan popis eksperimenata za svaku misiju često bude objavljen bliže lansiranju ili tijekom boravka na ISS-u, okvir je poznat: istraživanja u mikrogravitaciji omogućuju promatranje fizioloških promjena u ljudskom tijelu, ponašanja materijala i fluida, te učinkovitosti različitih tehnologija u uvjetima koji na Zemlji nisu dostupni. U praksi, to uključuje i medicinske protokole, jer se svaka misija koristi za dodatno usavršavanje praćenja zdravlja posade, što je posebno relevantno u godini u kojoj se javno govori o medicinskim razlozima ranijeg povratka prethodne posade. Također, istraživanja na postaji često imaju izravne primjene, primjerice u području biomedicine, optimizacije procesa ili razvoja novih materijala, pri čemu se rezultati kasnije transferiraju u industriju i znanost na tlu. NASA u širem kontekstu naglašava da postaja služi kao testni poligon za dugotrajni boravak ljudi u svemiru, što je temeljni preduvjet za svaku misiju koja traje mjesecima, a ne danima. U tom smislu Crew-12, zbog planiranih devet mjeseci, dobiva dodatnu istraživačku vrijednost: dulji boravak povećava i količinu podataka i iskustava koji se mogu prikupiti, ali i zahtjeve za disciplinom, održavanjem kondicije i preciznim praćenjem svih parametara koje kontrola misije smatra ključnima.

Karantena i pripreme: “zdravstvena stabilizacija” kao standard pred polijetanje

Kako bi se smanjio rizik od infekcija neposredno prije leta, astronauti prolaze kroz program zdravstvene stabilizacije, koji NASA u svojim dokumentima opisuje kao kombinaciju izolacije, testiranja i medicinskog nadzora prije polijetanja. Takav režim nije simboličan: i relativno banalna respiratorna infekcija može u kritičnom trenutku odgoditi lansiranje, a u orbiti dodatno komplicirati rad posade i raspored operacija, osobito ako se pojave simptomi koji smanjuju radnu sposobnost. NASA u dokumentu o programu karantene pojašnjava da se mjere prilagođavaju vrsti misije i operativnim potrebama, ali da je temeljni cilj smanjiti vjerojatnost da posada u svemir ponese akutnu infekciju, kao i rizik od izloženosti neposredno prije leta. U dostupnim informacijama o Crew-12 navodi se da su Meir, Hathaway, Adenot i Fedyaev ušli u karantenu u srijedu 28. siječnja 2026. u Johnson Space Centeru u Houstonu, te da bi u petak 6. veljače trebali otići u Floridu, u Kennedy Space Center, gdje se izolacija nastavlja do lansiranja. Taj raspored prati uobičajenu logiku: u Houstonu se završavaju posljednje zdravstvene i operativne provjere, a zatim se posada premješta bliže lansirnoj infrastrukturi radi završnih treninga, brifinga i pripreme letjelice. Ulazak u karantenu ne znači prekid rada; naprotiv, dio priprema nastavlja se u kontroliranim uvjetima, uz ograničen kontakt s vanjskim okruženjem, strože protokole i jasnu logistiku kretanja. U praksi, to je i psihološki prijelaz iz faze dugotrajnih priprema u fazu neposrednog izvršenja, u kojoj se svaki sat planira s većom preciznošću i uz manji prostor za improvizaciju.

Međunarodna suradnja u praksi: jedna posada, tri zastave, isti cilj

Crew-12 je još jedna potvrda da ISS ostaje prostor u kojem se operativna suradnja partnera nastavlja u svakodnevnom radu. NASA u svojim materijalima ističe da je postaja kritični testni poligon za razumijevanje izazova dugotrajnih svemirskih letova i za razvoj “ekonomije niske Zemljine orbite”, dok privatne kompanije preuzimaju dio transportnih usluga i razvoja destinacija. ESA u komunikaciji o sudjelovanju Sophie Adenot naglašava europsku dimenziju misije i činjenicu da je riječ o njezinu prvom svemirskom letu, što je i simbolički i operativno važno za buduće europske programe. Roscosmosovo sudjelovanje kroz Fedyaeva dio je šireg dogovora o razmjeni posada, koji omogućuje da na postaji uvijek postoji barem jedan član iz svake strane, čime se osigurava kontinuitet rada i “redundancija” u upravljanju segmentima postaje. U praksi, takva struktura ima i vrlo konkretne posljedice: raspodjela zadataka, trening u specifičnim sustavima i jezična koordinacija dio su svakodnevice, a posada mora funkcionirati kao jedinstveni tim bez obzira na nacionalne pripadnosti. U situaciji u kojoj je postaja privremeno radila s manjim brojem ljudi, uloga međunarodnog tima postaje još važnija, jer je cilj vratiti kapacitet za znanost, održavanje i operacije. Crew-12 se tako može čitati kao nastavak dugog kontinuiteta ISS-a, ali i kao podsjetnik da je međunarodna suradnja u orbiti prvenstveno stvar svakodnevne prakse, a tek onda političke simbolike.

Što slijedi do 11. veljače: prozori lansiranja i odluka “go/no-go”

U danima uoči lansiranja ključni su “go/no-go” pregledi, kada timovi NASA-e i SpaceX-a, zajedno s međunarodnim partnerima, na temelju tehničkih podataka i prognoze vremena odlučuju može li se ići u odbrojavanje. Sama činjenica da su definirani pričuvni termini 12. i 13. veljače pokazuje kako se u planiranju unaprijed ugrađuje realnost mogućih odgoda, od meteorologije do tehničkih odstupanja koja se moraju provjeriti i otkloniti. NASA je u najavi brifinga o misiji navela da se analiziraju opcije za ranije lansiranje u odnosu na početni cilj 15. veljače, što znači da se paralelno radi na više scenarija i da se raspored prilagođava stvarnom stanju sustava i postaje. U javnim izvješćima, uključujući i specijalizirane izvore, ističe se da je dio ubrzanja povezan s potrebom da se što prije stabilizira raspored posade na ISS-u nakon ranijeg povratka Crew-11. Ako Crew-12 poleti 11. veljače, nakon faze orbitalnih provjera i manevra približavanja slijedi dolazak na postaju, a zatim kroz predaju dužnosti preuzimanje dijela operativnih i znanstvenih aktivnosti. U slučaju odgode, prelazak na pričuvne termine obično je moguć bez promjene temeljnih ciljeva misije, ali zahtijeva novo usklađivanje s vremenom, timovima na terenu i raspoloživosti prozora za pristajanje. Upravo zato, posljednji tjedan prije polijetanja često je najdinamičniji dio cijele kampanje: u istom vremenu odvijaju se završne provjere, karantenski protokoli, koordinacija s postajom i javna komunikacija, a konačni ishod ovisi o tome hoće li svi sustavi i uvjeti “sjesti” u jedan precizno određeni sat.

Izvori:
- NASA – odluka o ranijem povratku Crew-11 zbog medicinskog razloga i stabilnog stanja člana posade (link)
- NASA – Crew-11: službeni prikaz povratka i splashdowna kod San Diega 15. siječnja 2026. (link)
- NASA – službeno priopćenje o sastavu i biografijama posade Crew-12 (link)
- NASA – brifinzi o misiji Crew-12 i navod da se razmatra pomicanje lansiranja s cilja 15. veljače (link)
- NASA – opis misije Crew-12 i kontekst Commercial Crew programa (link)
- NASA – Expedition 74: okvir trajanja ekspedicije i kontekst rada postaje u 2026. (link)
- ESA – medijska najava i kontekst sudjelovanja astronautkinje Sophie Adenot u misiji Crew-12 (link)
- Space.com – izvješće o pomicanju ciljanog datuma lansiranja Crew-12 na 11. veljače i pričuvnim prozorima (link)
- NASA NTRS – dokument o NASA-inom programu predletne karantene i zdravstvene stabilizacije (link)