Europski sustav satelitske navigacije Galileo dobio je novi zamah 17. prosinca 2025., kada su dva satelita prve generacije – SAT 33 i SAT 34 – poletjela s europske svemirske luke u Kourouu (Francuska Gvajana) na raketi Ariane 6. Misija je označila 14. operativno lansiranje satelita za Galileovu konstelaciju, a ujedno i prvi put da je Galileo u orbitu odvezen na Ariane 6, europskom “teškom” lanseru koji je zamišljen kao oslonac samostalnog pristupa svemiru.

Prema službenom izvješću Europske svemirske agencije (ESA), uzlijetanje je izvedeno u 06:01 po srednjoeuropskom vremenu (CET). Sateliti su se odvojili od lansera nakon leta koji je trajao nešto manje od četiri sata, a u 10:51 CET misija je proglašena uspješnom: uspostavljen je signal te je potvrđeno da su oba satelita u dobrom stanju i da su im se solarni paneli ispravno otvorili. U danima nakon lansiranja slijede rane operacije i testiranja u orbiti, prije nego što sateliti postanu dio operativne flote koja svakodnevno opslužuje korisnike.

U kojoj orbiti će raditi SAT 33 i SAT 34

Novi sateliti pridružit će se Galileu u srednjoj Zemljinoj orbiti (MEO), na visini od približno 23 222 kilometra. To je područje u kojem rade globalni navigacijski sustavi: dovoljno je visoko da omogućuje široku pokrivenost i stabilnu geometriju signala, a dovoljno blisko da se signal može koristiti i na masovnim uređajima s malom antenom, poput pametnih telefona.

Sateliti su trenutačno u fazi ranih operacija i “in-orbit testinga”. U toj etapi inženjeri provjeravaju ključne podsustave, telemetriju i napajanje, potvrđuju stabilnost platforme i otvaranja struktura te testiraju funkcionalnost navigacijskog tereta prije nego što satelit dobije operativnu ulogu. ESA navodi da se, nakon završetka ove faze, očekuje da će Galileo u otprilike tri mjeseca imati 29 aktivnih satelita, što povećava raspoloživost i pouzdanost usluge.

Zašto je “višak kapaciteta” važan za navigaciju i vrijeme

Navigacijske konstelacije nisu postavljene kao krhki niz u kojem jedna karika odlučuje o dostupnosti usluge, nego kao mreža s planiranim pričuvama. Dodatni sateliti povećavaju robusnost: sustav može zadržati kvalitetu signala i pokrivenost i kad se dogode kvarovi, privremeni ispadi ili planirane zamjene. U praksi, to je način da se održava 24/7 usluga na koju se oslanjaju i građani i industrija.

Galileo nije važan samo za pozicioniranje. Satelitski sustavi pružaju i precizno vrijeme – temelj sinkronizacije u telekomunikacijama, energetici, financijskim uslugama i raznim oblicima upravljanja prometom. U svijetu u kojem sve više procesa ovisi o točnim vremenskim oznakama i stabilnom signalu, otpornost infrastrukture dobiva novu težinu: prekidi se ne mjere samo time “radi li navigacija u automobilu”, nego i time kako funkcioniraju sustavi koji ovise o sinkronizaciji mreža, raspodjeli energije, obračunu transakcija ili sigurnosnim procedurama u prometu.

Prvi Galileo na Ariane 6: simbolika i praktična vrijednost

Ovo lansiranje prekretnica je i za Ariane 6: riječ je o petom letu tog lansera te o prvoj Galileo misiji na novoj raketi. ESA naglašava da je konfiguracija Ariane 6 s dva bočna potisnika (Ariane 62) projektirana imajući na umu upravo Galileo, što je važno jer program zahtijeva stabilan i predvidiv ritam dopunjavanja i obnove konstelacije.

U službenim izjavama nakon misije naglašena je šira slika europske autonomije. U ESA-i ističu da 2025. obilježava tri desetljeća europskih navigacijskih programa, a uspješan let dvaju novih satelita opisuju kao potvrdu industrijske sposobnosti Europe da dizajnira, izgradi, lansira i upravlja kritičnom svemirskom infrastrukturom. Posebno se ističe i kontinuitet suradnje s Arianespaceom, koji traje još od ranih demonstratorskih faza Galilea.

Misija ima i “most” prema starijoj generaciji lansera: ESA podsjeća da je Ariane 5 u tri misije u orbitu postavio ukupno dvanaest Galileo satelita. Danas se ta uloga prebacuje na Ariane 6, a cilj je da novi lanser postane referentna raketa za buduća Galileo lansiranja.

Što Galileo znači za korisnike: od pametnih telefona do sektora s visokim zahtjevima

Galileo je globalni navigacijski satelitski sustav Europske unije i često se opisuje kao europski pandan američkom GPS-u. Otvorene usluge dostupne su od 2016., a sustav se oslanja na masovnu bazu korisnika: ESA navodi da Galileo opslužuje više od pet milijardi korisnika pametnih telefona širom svijeta. Prema ESA-i, svi pametni telefoni prodani na jedinstvenom europskom tržištu zajamčeno podržavaju Galileo, što je važan dio standardizacije i pouzdanosti lokacijskih usluga.

Signal se koristi u nizu sektora: željeznički i pomorski promet, poljoprivreda, financijske usluge koje ovise o preciznom vremenu, kao i aktivnosti potrage i spašavanja. Upravo zato u europskim institucijama Galileo se promatra kao infrastruktura koja “radi u pozadini” – neprimjetna kad je sve u redu, ali presudna kad je brzina i preciznost informacije kritična.

High Accuracy Service: kad su centimetri presudni

Jedan od važnih iskoraka posljednjih godina je Galileo High Accuracy Service (HAS), operativan od 2023. godine. Riječ je o usluzi namijenjenoj prijamnicima s odgovarajućom opremom, koja omogućuje horizontalnu preciznost do 20 centimetara te vertikalnu do 40 centimetara. Time Galileo izlazi iz okvira “standardne” navigacije i ulazi dublje u profesionalne primjene: precizna poljoprivreda, geodetske i kartografske aktivnosti, napredna logistika, automatizirani sustavi i drugi scenariji u kojima mali pomaci znače veću učinkovitost, manju potrošnju resursa ili sigurnije izvođenje procesa.

HAS se oslanja na dodatni sloj korekcija (na principu Precise Point Positioning), a informacije se distribuiraju i preko Galileova signala i terestričnim putem (interneta). Za tržište to znači da se oko konstelacije mogu graditi usluge više dodane vrijednosti, uz europski sustav kao temelj.

Tko što radi: Komisija, ESA i EUSPA

Galileo je program Europske unije: njime upravlja i financira ga Europska komisija. ESA je zadužena za dizajn, razvoj i kvalifikaciju svemirskog i zemaljskog segmenta te za nabavu lansiranja. EU Agencija za svemirski program (EUSPA) djeluje kao pružatelj usluga: prati potrebe tržišta i korisnika, brine o uvođenju satelita u operativnu uporabu te nadzire kako se usluge isporučuju i poboljšavaju. Takav raspored odgovornosti povezuje javnu infrastrukturu, industrijsku proizvodnju i tržišnu primjenu.

U ovoj misiji satelite je izradio industrijski partner OHB, a lansiranje je operirao Arianespace. ESA navodi da su u planu još dvije misije u bliskoj budućnosti, pri čemu će svaka nositi po dva Galileo satelita prve generacije, čime se približava dovršetku flote prve generacije. Paralelno se priprema i Galileo Second Generation: sateliti nove generacije trebali bi donijeti još otpornije i pouzdanije usluge pozicioniranja, navigacije i vremena, a pritom se integrirati s postojećom flotom bez prekida dostupnosti servisa.

Kako radi Ariane 6: tri cjeline i “dva paljenja” za ciljnu orbitu

Ariane 6 zamišljena je kao modularan i svestran lanser koji može pokrivati različite tipove misija – od niskih orbita do dubljeg svemira. U konfiguraciji korištenoj za Galileo (Ariane 62) raketa ima dva bočna potisnika, središnji stupanj i gornji stupanj. U prvoj fazi leta glavni potisak osiguravaju P120C bočni potisnici, dok središnji stupanj radi na motor Vulcain 2.1 (tekući kisik i tekući vodik).

Za završne manevre i postizanje tražene orbite zadužen je gornji stupanj s ponovo paljivim motorom Vinci, također pogonjenim tekućim kisikom i vodikom. ESA navodi da je u ovoj misiji gornji stupanj planiran za dva paljenja kako bi se dosegnula ciljana orbita za Galileo satelite. Nakon odvajanja satelita, gornji stupanj Ariane 6 prebacuje se na stabilnu “grobljansku” orbitu, udaljenu od operativnih satelita – korak koji smanjuje rizik od nastanka svemirskog otpada u najzagušenijim orbitalnim zonama.

Više informacija dostupno je na službenim stranicama: ESA – izvješće o lansiranju 17.12.2025., ESA – kontekst misije Galileo L14, EUSPA – Galileo Launch 14 i Europski GNSS servisni centar – High Accuracy Service (HAS).