Samo nekoliko tjedana nakon što je sredinom kolovoza uspješno lansiran u orbitu, prvi satelit iz revolucionarne serije MetOp Second Generation (MetOp-SG), poznat kao MetOp-SG-A1, već je počeo slati prve podatke. Ovi rani signali iz svemira pružaju uzbudljiv uvid u novu eru meteoroloških promatranja i potvrđuju da se Europa nalazi na pragu tehnološkog skoka u praćenju vremena i klime.

Misija MetOp Druge Generacije izravan je nasljednik iznimno uspješne prve generacije MetOp satelita, koji su desetljećima bili okosnica globalnog numeričkog predviđanja vremena. Novi program ne samo da osigurava kontinuitet ključnih podataka nužnih za svakodnevne vremenske prognoze i dugoročno praćenje klimatskih promjena, već donosi i golema poboljšanja u preciznosti, razlučivosti i količini prikupljenih informacija.

Nova era u europskoj i svjetskoj meteorologiji

U vremenu kada ekstremni i nepredvidivi vremenski događaji postaju sve češći i intenzivniji, točno i pravovremeno prognoziranje nikada nije bilo važnije. Od razornih uragana i poplava do dugotrajnih suša i toplinskih valova, posljedice klimatskih promjena osjećaju se diljem planeta. Upravo u tom kontekstu, sateliti MetOp-SG, koji djeluju iz polarne orbite na visini od oko 830 kilometara, pružat će temeljne podatke potrebne za jačanje modela za predviđanje vremena i produbljivanje našeg razumijevanja složenih procesa koji upravljaju Zemljinim klimatskim sustavom.

Cjelokupna misija sastoji se od tri uzastopna para satelita, što jamči operativnost i dotok podataka tijekom najmanje sljedeća dva desetljeća. Svaki par čine satelit tipa 'A' i satelit tipa 'B', koji nose komplementarne instrumente kako bi zabilježili što širi spektar atmosferskih i površinskih opažanja. Ovaj dvojni pristup omogućuje sveobuhvatno skeniranje Zemlje, pokrivajući parametre od temperature i vlage u atmosferi, preko vjetrova iznad oceana, do sastava zraka i stanja leda.

Ovaj ambiciozni projekt rezultat je dugogodišnje i uspješne suradnje između Europske svemirske agencije (ESA) i Europske organizacije za iskorištavanje meteoroloških satelita (Eumetsat). ESA je odgovorna za dizajn, razvoj i izgradnju samih satelita, dok Eumetsat upravlja uslugama lansiranja, razvojem zemaljskog segmenta, operacijama satelita u orbiti te distribucijom neprocjenjivih podataka meteorološkoj zajednici diljem svijeta.

Lansiranje i prvi koraci u svemiru

Satelit MetOp-SG-A1 lansiran je 13. kolovoza 2025. godine na raketi Ariane 6 s europskog svemirskog uzletišta u Francuskoj Gvajani. Od tog trenutka, Eumetsatovi timovi provode rigoroznu fazu puštanja u rad, poznatu kao 'commissioning'. Tijekom ovog višemjesečnog razdoblja, svi sustavi i instrumenti na satelitu detaljno se testiraju, kalibriraju i provjeravaju kako bi se osigurala njihova potpuna funkcionalnost i točnost podataka.

Iako je satelit u orbiti tek nešto više od dvadesetak dana i faza puštanja u rad je u vrlo ranoj fazi, dva njegova ključna instrumenta, Mikrovalni senzor (MWS) i Radio okultacijski senzor (RO), već su počela vraćati prve, preliminarne podatke. Ovaj uspjeh predstavlja značajnu prekretnicu i potvrdu da se misija odvija prema planu, označavajući početak nove ere europskog praćenja vremena i klime.

Revolucionarni instrumenti šalju prve signale

Tehnološki napredak ugrađen u instrumente na satelitu MetOp-SG-A1 omogućit će znanstvenicima i prognostičarima dobivanje informacija s dosad neviđenom razinom detalja. Prvi podaci s MWS i RO senzora već sada pokazuju ogroman potencijal.

Mikrovalni senzor (MWS): Precizniji pogled u atmosferu

Mikrovalni senzor (MWS) ključan je instrument za dobivanje vertikalnih profila temperature i vlažnosti kroz atmosferu. On kombinira funkcionalnosti triju instrumenata s prve generacije MetOp satelita (AMSU-A1, AMSU-A2 i MHS) u jedan, jedinstveni instrument s jednom antenom. Osim toga, MWS ima nove kanale posebno dizajnirane za detekciju ledenih oblaka te mjerenje temperature i vlage s poboljšanom preciznošću. Jedno od najvažnijih poboljšanja je horizontalna razlučivost kanala za mjerenje temperature, koja je poboljšana s otprilike 48 kilometara na prethodnoj generaciji na samo 20 kilometara u nadiru (točka direktno ispod satelita).

Instrument je počeo s mjerenjima samo tjedan dana nakon lansiranja, a upečatljiva slika, koja predstavlja 24-satno snimanje od 24. kolovoza s njegovog Kanala 17, jasno to pokazuje. Osim svojstava Zemljine površine, ovaj kanal je osjetljiv i na konvektivne oblake, koji su prikazani kao različiti filamenti i trakaste strukture iznad oceana. Primjerice, crveni vrtlog vidljiv na sjevernom Atlantiku odražava duboki konvektivni sustav oblaka bivšeg uragana Erin. U praksi, informacije iz 24 različita kanala MWS-a neće se koristiti izolirano; kombinirat će se kako bi se dobili detaljni proizvodi o temperaturi i vlažnosti atmosfere na različitim visinama iznad Zemlje.

Druga objavljena slika, s Kanala 2 MWS-a, jasno prikazuje pojas ljetnih 'temperatura sjaja' (izraženih u Kelvinima) iznad kopna i oceana diljem Europe. Ovi podaci omogućit će prognostičarima da preciznije prate temperaturne anomalije i toplinske valove.

Radio okultacijski senzor (RO): Trostruko više podataka za bolje modele

Drugi instrument koji je već poslao podatke je Radio okultacijski (RO) senzor. On pruža izuzetno detaljne profile atmosferske temperature i vlage kroz troposferu i ionosferu. Ovaj instrument temelji se na nasljeđu GRAS instrumenta s prve generacije MetOp satelita, ali donosi revolucionarno poboljšanje: utrostručuje broj mjerenja radio okultacije, pružajući više od 1600 opažanja dnevno. Ovaj skok u pokrivenosti omogućen je uključivanjem signala ne samo s američkog GPS-a, već i s europskog navigacijskog sustava Galileo i kineskog BeiDoua. Kao što prikazuje prva slika pokrivenosti, nova mjerenja uključuju veći dio globalnih oceana, gdje su podaci tradicionalno bili relativno rijetki i nedostatni.

Manji grafikoni prikazuju vertikalne profile temperature i vlage dobivene iz prvih mjerenja instrumenta 20. kolovoza iznad južnog Pacifika. Krivulje su prikazane usporedno s prognostičkim podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), otkrivajući kako RO mjerenja pročišćavaju i ažuriraju predviđanja strukture temperature i vlažnosti, posebno u područjima s malo podataka. Oba instrumenta, MWS i RO, pružit će ulazne podatke neviđene preciznosti za numeričko predviđanje vremena, što će u konačnici dovesti do pouzdanijih i točnijih vremenskih prognoza.

Put do operativnih podataka i strateška važnost

Iako su ovi rani signali iznimno ohrabrujući i pokazuju da napredak teče velikom brzinom, važno je naglasiti da podaci još nisu operativno kvalificirani. Faza puštanja u rad Metop-SG-A1 satelita zahtijevat će mjesece temeljitog testiranja i kalibracije prije nego što se bilo kakvi podaci objave meteorološkim službama država članica i drugim korisnicima.

Phil Evans, glavni direktor Eumetsata, izjavio je: „Primanje ovih prvih podataka tako brzo je uzbudljivo postignuće za Eumetsat, posebno s obzirom na tehnološku sofisticiranost Metop-SG-A1 i njegovog tereta. U suradnji s ESA-om i našim europskim industrijskim partnerima, Eumetsatovi timovi intenzivno rade na tome da svi instrumenti satelita postanu operativni, a činjenica da podaci već besprijekorno teku s MWS-a i RO-a pokazuje da smo čvrsto na pravom putu da imamo moćne, provjerene proizvode spremne za našu korisničku zajednicu u planiranom roku.“

Simonetta Cheli, direktorica ESA-inih programa za promatranje Zemlje, dodala je: „Ovi prvi uvidi u podatke iznimno su ohrabrujući i želim zahvaliti svim timovima koji su doprinijeli – kako razvoju misije u cjelini, tako i radu i puštanju u pogon MetOp-SG-A1 u orbiti. Ovo je veliki pothvat: ukupno šest satelita, koji lete u uzastopnim parovima i isporučuju ključne podatke najmanje sljedećih 20 godina. Dok pomno pratimo rane performanse MetOp-SG-A1, već smo u završnoj fazi pripreme njegovog pratitelja, MetOp-SG-B1, za lansiranje sljedeće godine.“

Zajedno, polarno-orbitalna misija MetOp-SG i geostacionarna misija Meteosat Treće Generacije (MTG) čvrsto pozicioniraju Europu na čelo globalnog predviđanja vremena. Dok MTG sateliti iz geostacionarne orbite pružaju kontinuirani pogled na Europu i Afriku, omogućujući praćenje brzih vremenskih pojava poput oluja, MetOp-SG sateliti iz polarne orbite pružaju globalnu pokrivenost i detaljne profile atmosfere ključne za točnost numeričkih modela na skali od nekoliko dana do tjedana. Ova sinergija dviju vodećih satelitskih misija osigurat će Europi i svijetu najnaprednije alate za suočavanje s izazovima koje donose klimatske promjene i sve ekstremniji vremenski uvjeti.