U jedinstvenom istraživanju, istraživači sa Sveučilišta Flinders proučavali su utjecaj doomscrollinga, što podrazumijeva kontinuirano pregledavanje uznemirujućih vijesti na društvenim mrežama. Navika konstantnog pregledavanja traumatičnih vijesti poput pucnjava, terorizma i teorija zavjere može postati ovisnost i dovesti do značajnih promjena u načinu na koji percipiramo svijet, ljude i sam smisao života.

Istraživanje pokazuje da doomscrolling uzrokuje porast sumnjičavosti i nepovjerenja prema drugim ljudima, kao i osjećaj da život nema smisla. Naime, doomscrolling može negativno utjecati na naše mentalno zdravlje, uzrokujući stres, tjeskobu, očaj i egzistencijalne krize.

"Doomscrolling može imati ozbiljne posljedice na naše mentalno zdravlje, dovodeći nas do osjećaja stresa, tjeskobe i očaja, te nas navodeći na preispitivanje smisla života," kaže glavni autor studije, gospodin Reza Shabahang s Fakulteta za obrazovanje, psihologiju i socijalni rad.
"Suvremeni mediji postali su izvor posredovane traume, gdje ljudi doživljavaju negativne psihološke učinke iako nisu izravno iskusili traumatične događaje."

Kroz istraživanje je ispitano 800 studenata iz dvije različite kulture - istočne kolektivne kulture (Iran) i zapadne individualističke kulture (Sjedinjene Američke Države). Cilj je bio istražiti kako pretjerana konzumacija negativnih vijesti putem društvenih mreža može utjecati na njihove misli i osjećaje u vezi s egzistencijalnim pitanjima.

"Istraživanje je obuhvatilo pitanja o učestalosti doomscrollinga, razini anksioznosti u vezi s egzistencijalnim pitanjima, percepciji pravednosti svijeta i stavu prema čovječanstvu," kaže  gospodin Shabahang.
Rezultati su pokazali da je doomscrolling bio povezan s egzistencijalnom anksioznošću - brigama o životu i smrti - u oba uzorka, iranskom i američkom, te je bio značajan prediktor mizantropije - nesklonosti prema ljudima - u iranskom uzorku.

"Konstantna izloženost negativnim vijestima može ugroziti naša uvjerenja o smrtnosti i kontroli nad vlastitim životima," dodaje Shabahang.

Kako bismo smanjili negativne učinke doomscrollinga, važno je biti svjestan svojih online navika i redovito uzimati pauze od društvenih mreža. Osviještenost o vremenu provedenom na društvenim mrežama i njegovom utjecaju na naše emocije, misli i osjećaje može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja.

"Preporučujemo ljudima da obrate pažnju na vrijeme koje provode doomscrollajući i da poduzmu korake kako bi smanjili to vrijeme ukoliko postane problematično."
"Postajući svjesniji svojih online navika, možemo poduzeti male korake koji će pomoći u poboljšanju našeg mentalnog zdravlja," zaključuje Shabahang.

Istraživanje pod nazivom "Doomscrolling izaziva egzistencijalnu anksioznost i potiče pesimizam o ljudskoj prirodi? Dokazi iz Irana i Sjedinjenih Američkih Država" objavljeno je u časopisu Computers in Human Behavior Reports.

Doomscrolling je postao uobičajena pojava u modernom društvu, posebno s porastom dostupnosti informacija putem društvenih mreža. Ljudi često ne primjećuju koliko vremena provode pregledavajući negativne vijesti, što može imati dugoročne posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Kako bi se izbjegli negativni učinci, stručnjaci savjetuju ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama i aktivno traženje pozitivnih sadržaja koji mogu uravnotežiti utjecaj negativnih vijesti.

Pored toga, preporučuje se korištenje tehnika opuštanja kao što su meditacija i vježbe disanja, koje mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti uzrokovanih doomscrollingom. Također je važno razvijati svijest o vlastitim emocionalnim reakcijama na vijesti i tražiti podršku ukoliko se osjete preplavljenost ili depresija.

Istraživanja poput ovog su ključna za razumijevanje utjecaja novih tehnologija i medija na ljudsku psihologiju. Kako se tehnologija razvija, tako se mijenjaju i naši obrasci ponašanja, što zahtijeva kontinuirano praćenje i prilagodbu kako bi se osiguralo mentalno zdravlje i dobrobit pojedinaca.

Važno je imati na umu da, iako su društvene mreže moćan alat za povezivanje i informiranje, njihova pretjerana upotreba može imati negativne posljedice. Održavanje ravnoteže između konzumacije informacija i odmora od digitalnih uređaja ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja i kvalitete života.

Izvor: Flinders University