WTTC upozorava: britanski planovi za lokalne pristojbe na noćenja mogli bi oslabiti rast turizma, zapošljavanje i konkurentnost
U Ujedinjenom Kraljevstvu ponovno se otvara pitanje treba li i kako uvesti lokalne turističke pristojbe na noćenja u Engleskoj. Vlada je krajem 2025. pokrenula konzultaciju kojom bi se izabranim lokalnim liderima, prije svega gradonačelnicima gradskih regija, dala ovlast da uvedu „overnight visitor levy“ – naknadu koja bi se obračunavala na kratkoročna noćenja u komercijalnom smještaju. Zagovornici tvrde da se time osigurava stabilan izvor ulaganja u prijevoz, javni prostor i održavanje destinacija koje privlače velik broj posjetitelja, dok protivnici upozoravaju da se time povećava cijena boravka i riskira gubitak dijela potražnje. U raspravu se sada snažno uključio i World Travel & Tourism Council (WTTC), koji tvrdi da bi novi nameti mogli smanjiti rast, ograničiti otvaranje radnih mjesta i dodatno oslabiti globalnu konkurentnost britanskih odredišta.
Upozorenje WTTC-a dolazi u trenutku kada se britanski „visitor economy“ nastoji oporaviti i učvrstiti nakon godina poremećaja koje su donijeli pandemija, inflacija, rast troškova poslovanja i promjene režima putovanja. Organizacija, koja okuplja velike privatne aktere u turizmu i povezanim djelatnostima, poručuje da je UK već među skupljim europskim destinacijama te da novi nameti na smještaj mogu utjecati na odluke putnika koji uspoređuju ukupni trošak putovanja. U praksi, upozoravaju, i „skromna“ naknada može prelomiti odluku kod kratkih gradskih odmora, osobito kada putnik bira između više europskih gradova. Ključno je, kažu, da se dodatno opterećenje uvodi u vrijeme kada sektor već vodi bitku s visokim troškovima i složenim pravilima.
Što vlada predlaže i koga bi obuhvatila nova ovlast
Vlada je 26. studenoga 2025. otvorila konzultaciju pod nazivom „Overnight visitor levy in England“, s ciljem da prikupi mišljenja o dizajnu nove ovlasti za Mayoral Strategic Authorities u Engleskoj. Prema službenom okviru, takve ovlasti imale bi kombinirane gradske regije s izravno biranim gradonačelnicima, uključujući i gradonačelnika Londona, a u dokumentima se razmatra i treba li ovlast proširiti na druge oblike lokalnog vodstva. Konzultacija se bavi pitanjima opsega: koje vrste plaćenog smještaja ulaze u sustav, treba li obuhvatiti i kratkoročni najam, te kako definirati izuzeća. Vlada ističe da se ne predlaže jedinstveni nacionalni porez, nego okvir u kojem lokalni lideri mogu, ako smatraju da je to prikladno za njihovo područje, uvesti naknadu i postaviti njezina pravila.
Rok za sudjelovanje u konzultaciji postavljen je na 18. veljače 2026. u 23:59. Nakon toga bi vlada trebala objaviti sažetak pristiglih odgovora i obrazložiti sljedeće korake, uključujući procjenu treba li ići u zakonodavne promjene. Parlamentarni istraživački servis upozorava da bi, ako se ide dalje, bile potrebne promjene kroz primarno zakonodavstvo, što znači da bi konačni model prolazio kroz političku raspravu, moguće amandmane i dodatna usuglašavanja s lokalnim i poslovnim akterima. U pozadini je i šira politika decentralizacije, jer se ovakva ovlast promatra kao dio paketa kojim se lokalnim liderima daje više fiskalnih alata. Upravo zato rasprava prelazi granice turizma i dotiče temu lokalnog financiranja, autonomije gradskih regija i pravedne raspodjele troškova koje stvara veliki broj posjetitelja.
WTTC: dodatni trošak i fragmentacija pravila mogu pogoditi potražnju
U priopćenju datiranom na 11. veljače 2026., WTTC naglašava da bi novi lokalni nameti na noćenja u Engleskoj došli u osjetljivom trenutku za sektor. Organizacija upozorava da se britanski turizam natječe na tržištu gdje gosti sve češće uspoređuju „ukupnu cijenu putovanja“, a ne samo cijenu smještaja, te da i mali dodatak može utjecati na odluku kod kratkih city break putovanja. Kao dodatni rizik navodi se scenarij u kojem svaka regija uvede drugačiji iznos, izuzeća i pravila naplate, stvarajući mrežu neujednačenih pravila koja otežava planiranje putovanja i poslovanje. WTTC pritom upozorava na problem „fragmentacije“: različiti modeli u različitim gradovima mogu stvoriti dojam da je putovanje u UK administrativno i cjenovno nepredvidivo. U takvom okruženju, tvrde, dio putnika može odabrati alternativne destinacije koje nude jednostavniju strukturu troška.
Organizacija upozorava i na lančani učinak u lokalnoj ekonomiji. U turizmu, cijena smještaja i broj noćenja usko su povezani s potrošnjom u restoranima, trgovinama, muzejima i prijevozu, pa i mala promjena u duljini boravka može utjecati na prihode brojnih sektora. Prema WTTC-u, najveći teret u praksi nose mala i srednja poduzeća: obiteljski hoteli, privatni iznajmljivači, lokalni ugostitelji i male atrakcije. Oni imaju manje prostora za apsorbiranje novih troškova ili za ulaganje u nove sustave naplate i izvještavanja. WTTC naglašava da se, uz samu naknadu, mora gledati i administrativni teret, jer dodatne obveze često nerazmjerno pogađaju manje subjekte. Upozoravaju i da se dio troška može preliti na investicijsku klimu, jer investitori u hotelijerstvu i ugostiteljstvu procjenjuju dugoročnu isplativost kroz stabilnost i predvidivost regulacije.
Cjenovna konkurentnost UK-a i međunarodne usporedbe
Argument o konkurentnosti WTTC veže i uz međunarodna rangiranja. U svojim javnim analizama WTTC naglašava da Ujedinjeno Kraljevstvo ima problem s percepcijom „skupe destinacije“, a kao referencu navodi Travel & Tourism Development Index 2024 Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Publikacija WEF-a analizira širok skup politika i uvjeta koji utječu na razvoj turizma, uključujući dimenzije povezane s troškovima putovanja i cjenovnom dostupnošću. WTTC iz tih indikatora izvodi zaključak da bi dodatne pristojbe na smještaj mogle pogoršati poziciju UK-a upravo u segmentu u kojem već postoji osjetljivost na cijenu. Iako zagovornici levija ističu da su slične naknade česte u velikim europskim i svjetskim gradovima, WTTC naglašava da se svaka destinacija natječe u konkretnom cjenovnom i regulatornom okruženju te da se učinak ne može automatski preslikati.
U britanskoj javnosti ova se rasprava uklapa u širi kontekst troškova putovanja i fiskalne politike prema turizmu. WTTC je i ranije upozoravao da kombinacija više mjera može utjecati na potražnju, od troškova ulaska i administracije do poreznih opterećenja i ukidanja pojedinih poticaja za međunarodne kupce. U priopćenju iz 2025. WTTC je, primjerice, naglašavao da međunarodna potrošnja posjetitelja još nije u potpunosti dosegnula razine prije pandemije te da se oporavak u pojedinim segmentima odvija sporije nego u konkurentskim destinacijama. Organizacija pritom često inzistira na tezi da turizam nije samo „potrošnja“ nego i izvoz usluga, s velikim učinkom na zaposlenost i lokalne dobavljačke lance. Zbog toga upozorenja o novim troškovima nisu samo pitanje hotelskog računa, nego i šireg gospodarskog učinka. U takvom okviru, rasprava o levyju postaje dio rasprave o tome kako UK želi pozicionirati turizam u svojoj strategiji rasta.
Što zagovornici levija ističu: lokalna ulaganja i pravednija raspodjela troškova
Zagovornici ovlasti tvrde da turizam, uz sve koristi, stvara i troškove koje lokalne zajednice često teško pokrivaju iz postojećih proračuna. Riječ je o pritisku na javni prijevoz, čišćenje, održavanje javnog prostora, sigurnost, upravljanje gužvama i infrastrukturu koja mora raditi na vršnom opterećenju tijekom sezone ili velikih događanja. Vlada u priopćenju uz konzultaciju naglašava da bi prihod od levija mogao pomoći ulaganjima u prometna rješenja, infrastrukturu i programe koji izravno podupiru posjetiteljsku ekonomiju. Argument je da se dio koristi od turizma vraća u destinaciju na način koji poboljšava iskustvo posjetitelja i kvalitetu života stanovnika. Takav pristup, tvrde zagovornici, smanjuje ovisnost o centralnim transferima i omogućuje lokalnim liderima da brže reagiraju na potrebe destinacije. U raspravi se često ističe i potreba transparentnosti, kako bi javnost mogla vidjeti gdje je novac potrošen i koji su projekti financirani.
Dio gradonačelnika javno je pozdravio ideju kao alat za jačanje lokalnih ekonomija. Liverpool City Region u svojoj komunikaciji navodi da regija prima velik broj posjetitelja i da bi „skromna“ naknada na smještaj mogla generirati značajna sredstva koja bi bila namjenski usmjerena u kulturne događaje, infrastrukturu i jačanje globalne prepoznatljivosti. U raspravu su se uključili i akteri iz kulturnog sektora, koji tvrde da bi dio prihoda trebalo namjenski usmjeriti u kulturnu infrastrukturu, jer kultura i baština u velikoj mjeri pokreću turističku potražnju. Njihova je poruka da se turistička potrošnja ne održava sama od sebe, nego da zahtijeva kontinuirana ulaganja u sadržaje, događanja i urbani prostor. U toj logici, levy se prikazuje kao alat za financiranje „javnih dobara“ koje turizam koristi, ali ih lokalne vlasti teško financiraju bez dodatnih prihoda. Ključni uvjet zagovornika je da prihod bude jasno vezan uz projekte povezane s turizmom, a ne korišten kao opći prihod bez jasne namjene.
Engleska već ima „zaobilazne“ modele: Manchester i Liverpool
I bez novog zakona, neke su engleske destinacije već pronašle načine da prikupe dodatna sredstva od noćenja kroz lokalne aranžmane. U Manchesteru se, prema informacijama koje navodi Liverpool BID Company, naplaćuje dodatak od 1 funte po noćenju (uz PDV) u okviru modela povezanog s Business Improvement Districtom. Liverpool je kroz Accommodation BID uveo „visitor charge“ od 2 funte po noći, uz obrazloženje da se sredstva reinvestiraju u promociju i privlačenje događanja te u aktivnosti koje jačaju destinacijski marketing. Takvi modeli često se opisuju kao „pragmatična rješenja“ u situaciji kada ne postoji jedinstveni zakonski okvir za turističku pristojbu u Engleskoj. No upravo zato su i politički osjetljivi, jer se oslanjaju na specifične lokalne mehanizme i dogovore s poslovnim sektorom. U javnosti se to ponekad doživljava kao dokaz da se naknade mogu provesti bez značajnog pada potražnje, a ponekad kao upozorenje da sustav postaje neujednačen i teško razumljiv.
Upravo ta raznolikost sada je jedan od argumenata u konzultaciji: treba li novi okvir smanjiti potrebu za zaobilaznim rješenjima i uvesti jasnija pravila. Istodobno, WTTC i dio industrije upozoravaju da postojeći primjeri već pokazuju kako se putnicima može zakomplicirati slika troška putovanja. Ako se sustav proširi na razinu gradonačelničkih regija, ključna će biti standardizacija minimalnih elemenata – od definicije smještaja u opsegu, preko načina iskazivanja naknade na računu, do pravila izvještavanja o potrošnji prikupljenih sredstava. Konzultacija traži mišljenja upravo o tim elementima, uključujući i pitanje treba li postojati nacionalni okvir izuzeća i ograničenja. Pitanje je i kako će se tretirati platforme i posrednici, jer je dio smještaja rezerviran kroz digitalne kanale i kratkoročni najam. U takvom tržištu, razlika između „teorije“ i „provedbe“ često određuje hoće li sustav biti učinkovit ili će stvoriti dodatne troškove bez jasne koristi.
- U fokusu su pitanja opsega: koje vrste smještaja obuhvatiti i treba li izuzeti pojedine kategorije boravaka.
- Raspravlja se o strukturi naknade: fiksni iznos po noći ili postotni model, te treba li postojati gornja granica ili smjernice.
- Jedno od ključnih pitanja je naplata u digitalnom okruženju, uključujući platforme i posrednike.
- Važan element je transparentnost: kako osigurati da se prihod koristi za projekte koji izravno jačaju destinaciju.
Škotska i Wales: paralelni procesi i primjer Edinburgha
Engleska rasprava ne odvija se izolirano, jer se turističke pristojbe uvode i u drugim dijelovima UK-a. Prema ranijim odlukama i medijskim izvještajima, Edinburgh je najavio turističku pristojbu na smještaj koja bi se u punoj primjeni trebala provoditi od srpnja 2026., uz pravila koja ograničavaju broj noći na koje se naknada primjenjuje. Taj primjer često se navodi kao presedan jer obuhvaća širok raspon smještajnih oblika, od hotela do kratkoročnih najma, i uvodi se kroz škotski zakonodavni okvir. Paralelno se u Walesu raspravlja o ovlastima i modelu koji bi lokalnim vlastima omogućio vlastitu turističku naknadu. Za Englesku, to je dodatni politički pritisak: zagovornici tvrde da engleske regije zaostaju bez sličnog alata, dok protivnici upozoravaju na rizik kumulativnog poskupljenja putovanja unutar UK-a. U praksi, to znači da se rasprava sve manje vodi oko toga „postoji li turistička pristojba negdje drugdje“, a sve više oko dizajna koji je primjenjiv i pravedan u britanskom kontekstu.
Škotski i velški procesi također pokazuju koliko je dizajn osjetljiv. Rasprave se vode oko toga je li pravedniji fiksni iznos po noći ili postotak od cijene, treba li izuzeti djecu, dugotrajnije boravke ili poslovna putovanja, te kako tretirati sezonalnost. Svaka od tih odluka izravno utječe na prihode i na percepciju pravednosti, ali i na administrativnu provedbu. U Engleskoj se sada pokušava unaprijed otvoriti ta pitanja kako bi se izbjegla kasnija improvizacija i politička „vatrogasna“ rješenja. No i uz najbolji dizajn ostaje temeljna dilema: koliko dodatnog troška može podnijeti tržište, a da se ne izgube noćenja i potrošnja. WTTC u tom smislu traži oprez i procjenu učinka, dok lokalni lideri traže instrument kojim mogu ulagati u infrastrukturu koja, po njihovoj tvrdnji, održava turizam dugoročno.
Što slijedi nakon konzultacije i gdje su ključne nepoznanice
Nakon zatvaranja konzultacije 18. veljače 2026., vlada bi trebala objaviti kako je procijenila argumente industrije, lokalnih vlasti i građana. Ako odluči nastaviti, predloženi zakon morat će riješiti nekoliko praktičnih pitanja koja određuju stvarni učinak levija. Prvo je pitanje visine i strukture: hoće li postojati nacionalna gornja granica ili smjernice koje sprječavaju nagli rast naknade u pojedinim destinacijama. Drugo je pitanje provedbe na tržištu platformi, jer dio smještaja više nije vezan uz klasične hotelske kanale, a naplata se može odvijati kroz više posredničkih slojeva. Treće je pitanje transparentnosti i namjene: hoće li prihod biti čvrsto vezan uz projekte povezane s turizmom ili će se prelijevati u opće lokalne proračune. Četvrto je pitanje jednostavnosti: hoće li sustav biti dovoljno jasan putnicima i dovoljno lak za provedbu poduzećima, posebno manjima. Upravo ta operativna pitanja često odlučuju hoće li se mjera u praksi doživjeti kao korisno ulaganje ili kao još jedno poskupljenje.
WTTC-ovo upozorenje objavljeno 11. veljače 2026. vjerojatno će pojačati zahtjeve da se prije donošenja odluke izradi detaljnija procjena učinka na rast, radna mjesta i investicije. Vlada će s druge strane morati uvjeriti javnost da je riječ o instrumentu koji jača lokalnu infrastrukturu i dugoročno pomaže turizmu, a ne o dodatnom opterećenju koje se uvodi zbog proračunskih rupa. U sljedećim tjednima rasprava će se sve više svoditi na brojke i mehanizme: kolika naknada može biti skromna bez štete za potražnju, kako izbjeći fragmentaciju pravila između regija i kako dokazati da prihod donosi vidljivu korist destinacijama. Za turizam, ishod neće biti samo pitanje jedne naknade, nego i signal o tome kakvu politiku UK vodi prema posjetiteljima i investitorima. Za lokalne vlasti, to je test hoće li dobiti financijski alat koji može preusmjeriti dio turističke potrošnje u dugoročne javne projekte. Za sektor, to je pitanje ravnoteže između ulaganja u destinacije i opterećenja koje može promijeniti ponašanje putnika.
Izvori:- GOV.UK – priopćenje o planu da se gradonačelnicima omogući uvođenje pristojbe na noćenja i ulaganje u lokalni rast ( link )- GOV.UK – otvorena konzultacija „Overnight visitor levy in England“ s rokom zatvaranja 18. veljače 2026. ( link )- GOV.UK (PDF) – konzultacijski dokument o dizajnu, opsegu i mogućim izuzećima levija ( link )- House of Commons Library – analiza prijedloga ovlasti za visitor levy i zakonodavnog okvira ( link )- WTTC – priopćenje „WTTC warns that new UK tourism levies would dent growth, restrict jobs and reduce competitiveness“ (distribuirano 10./11. veljače 2026.) ( link )- World Economic Forum – Travel & Tourism Development Index 2024 (metodologija i indikatori povezani s cjenovnom konkurentnošću) ( link )- WTTC – analiza o izazovima konkurentnosti britanskog turizma i poreznim opterećenjima ( link )- WTTC – priopćenje o padu međunarodne potrošnje i politikama koje utječu na privlačnost UK-a ( link )- Liverpool BID Company – informacije o modelu „visitor charge“ i iznosima u Liverpoolu i Manchesteru ( link )- Liverpool City Region – stav gradonačelnika i obrazloženje koristi od lokalne naknade na smještaj ( link )- The Guardian – kontekst o primjeru Edinburgha i postojećim lokalnim naplatama u UK-u ( link )
Kreirano: srijeda, 11. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini