D-Marin, brend koji upravlja selekcijom premium marina u Mediteranu i na Bliskom istoku, objavio je da je dodatno unaprijedio svoje rezultate održivosti, potvrđujući strateško usmjerenje na mjerljive ESG učinke u okruženju, zajednici i korporativnom upravljanju. U središtu plana nalaze se dekarbonizacija kroz obnovljive izvore, certificiranje okolišnih standarda u marinama, primjena čistih tehnologija na moru i kopnu te sustavno podizanje zadovoljstva zaposlenika i korisnika.

EcoVadis kao referentna ljestvica sustava održivosti

U kontekstu globalnih mjerenja ESG performansi, EcoVadis se profilirao kao jedna od najraširenijih platformi za procjenu održivosti, s više od 150 tisuća ocijenjenih kompanija u preko 250 industrija. D-Marin je u proteklim ciklusima procjena napredovao unutar svoje industrije: prema javno dostupnim podacima iz 2024., kompanija je osvojila EcoVadis Silver i svrstala se među vodećih približno šest posto poduzeća u leisure segmentu, svega jedan postotni bod ispod zlatnog praga. Takva ocjena ne dodjeljuje se zbog pojedinačnih inicijativa, nego zato što postoji cjelovit sustav upravljanja održivošću koji djeluje kroz četiri ključna stupa: Okoliš, Rad i ljudska prava, Etika i Održiva nabava.

Metodologija EcoVadisa posljednjih je godina dodatno precizirana pa su pragovi za medalje povezani s relativnim pozicioniranjem – u prijevodu, radi se o mjestu u postotnom vrhu unutar svih ocijenjenih tvrtki. Time se kriteriji dinamično prilagođavaju praksi tržišta, a svaka tvrtka mora stalno dokazivati napredak kako bi zadržala ili poboljšala razinu priznanja.

Plave zastave i okolišni standardi u marinama

U D-Marinovoj mreži, održivost marine ne svodi se na infrastrukturu. U praksi se to očituje kroz Blue Flag certifikate u nizu lokacija, gdje program potvrđuje standarde kakvoće mora, sigurnosti, upravljanja okolišem i obrazovanja o okolišu. U 2025. dodatno su naglašene i inicijative u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je jedna od marina postala jedina u Dubaiju s Blue Flag priznanjem, dok je druga stekla Gold Anchor status, čime su istaknuti standardi usluge, sigurnosti i održivosti.

Uz program Plave zastave, D-Marin sustavno primjenjuje interne procedure za zaštitu okoliša: od gospodarenja otpadom i otpadnim vodama do mjerenja i smanjivanja potrošnje energije, a na pojedinim se lokacijama koriste i inovativna rješenja za čišćenje akvatorija.

Čista energija i dekarbonizacija: od SBTi do GoO potvrda

Okosnica dekarbonizacije su obnovljivi izvori i energetska učinkovitost. Kompanija je valjirala cilj SBTi za smanjenje emisija u opsegu 1 i 2 za 42% do 2030. u odnosu na 2021. Svetionik toga pristupa je fazno ulaganje u fotonapon: već 2023. D-Marin je izvijestio o investiciji od 1,7 milijuna eura u solarne elektrane na prvim lokacijama u Hrvatskoj i Turskoj, koje su zajedno generirale približno 4,9 GWh električne energije i time pokrile 71% vlastite potrošnje u tim marinama. Energetska slika se dodatno popravlja u Hrvatskoj, gdje sve domaće marine rade na 100-postotnoj “zelenoj” električnoj energiji potvrđenoj kroz Guarantees of Origin (jamstva podrijetla). Upravo taj europski mehanizam, kojim se “umirovljuju” certifikati za proizvedeni obnovljivi MWh, daje regulatorno i transparentno sidrište tvrdnji o obnovljivom podrijetlu struje.

U godini koja završava 10. prosinca 2025., D-Marin nadalje ističe širenje solarnih instalacija i pripremu dodatnih projekata na mreži marina u Italiji, Grčkoj, Hrvatskoj i Turskoj. Kumulativno gledano, ti projekti snižavaju operativni ugljični otisak, istodobno amortizirajući rizike volatilnosti cijena električne energije i potvrđujući dugoročni put prema energetskoj samodostatnosti marine.

Digitalna i fizička rješenja za čišće akvatorije

Da bi se riješio problem plutajućeg otpada u lukama i marinama – mikroplastike, vrećica, ostataka ulja – D-Marin koristi kombinaciju tehnologija i volonterskih akcija. U posljednjim ciklusima izvještavanja prezentirano je uvođenje autonomnog robota Jellyfishbot, razvijenog u Francuskoj (IADYS), koji prikuplja plutajući otpad i filmske slojeve ulja. U nekoliko je marina (primjerice u Grčkoj) robot predstavljen javnosti i lokalnoj zajednici, a potom uključen u redovito održavanje akvatorija. Paralelno se primjenjuje i sustav DPOL – pasivni, energetski neovisan skupljač plutajućeg otpada i ugljikovodika koji koristi prirodne struje i vjetar kako bi na “kritičnim kutovima” bazena kontinuirano sakupljao zagađenje.

Kombinacija Jellyfishbota i DPOL-a predstavlja komplementaran pristup: prvo rješenje je pokretno i brzo pokriva veću površinu, drugo je stalno “sidrište” koje hvata ono što se naturalno akumulira. U praksi to znači manje angažmana ljudstva za rutinsko skupljanje nečistoća, vidljivo čistiji akvatorij i bolje polazne uvjete za bioraznolikost u i oko marine.

Bioraznolikost i “umjetne mrijestilice” u lukama

Lučki bazeni i marinški molovi najčešće nisu prirodna staništa riba i beskralježnjaka – betonske i metalne površine obeshrabruju kolonizaciju, a mortalitet ličinaka vrlo je visok. Kako bi se dio te izgubljene funkcije nadomjestio, u nizu europskih lokacija šire se nature-positive prakse poput Biohut sustava (francuski Ecocean): modularnih “umjetnih mrijestilišta” koja nude zaklon i hranu mladim jedinkama. U francuskoj marini Camille Rayon, koja je danas u D-Marin mreži, taj je pristup već nekoliko godina dokumentirano u upotrebi. D-Marin na tu priču nadovezuje svoje novije projekte u Hrvatskoj, Italiji i Grčkoj, čime se lukama – koje su nužno umjetni ekosustavi – vraća barem dio funkcije staništa i koridora za rane životne faze morskih organizama.

U kombinaciji s čišćenjem akvatorija i edukacijom korisnika, ovakve mikrointervencije pokazuju se kao učinkovita, skalabilna i relativno jeftina “biološka infrastruktura” za popularne nautičke destinacije koje trpe sezonska opterećenja.

Mobilnost s niskim emisijama i infrastruktura za korisnike

Čista mobilnost u marinama dio je iste jednadžbe. U posljednjim izvještajima nalazi se širenje flote električnih vozila i mikromobilnosti (automobili, skuteri, bicikli), kao i punionice za vozila korisnika i djelatnika. U Pireju (Zea Marina) instalirana je jedna od većih stanica s više paralelnih priključaka od 22 kW, čime je logistika pristupa punjenju podignuta na razinu u skladu s prometnim opterećenjem marine. Za goste to znači manju ovisnost o vanjskoj infrastrukturi grada, a za operatera marine – niže emisije i bolje upravljanje prometom unutar kompleksa.

Otpad, kružno gospodarstvo i upravljanje resursima

Na kopnu se D-Marin usmjerava na standardizaciju postupanja s otpadom i opasnim tvarima, pranje i tretman otpadnih voda s plovila, te na veće stope odvajanja i recikliranja. Najavljene su i “upcycling” suradnje (npr. programski partneri koji od starih jedara izrađuju nove proizvode), čime se korisnike marina aktivno uključuje u kružnu ekonomiju. Operativno, to znači manje miješanog otpada, više sekundarnih sirovina i manji ugljični otisak proizašao iz odlaganja i transporta otpada.

Kultura, ljudi i mjerenje iskustva

Temelj održivosti čini organizacijska kultura. D-Marin ističe ISO 14001 i ISO 45001 kao standarde upravljanja okolišem te zdravljem i sigurnošću, a zadovoljstvo kupaca i zaposlenika mjeri se kroz standardizirane pokazatelje. Na strani kupaca, NPS je od 2021. do 2023. rastao, što ukazuje na porast lojalnosti i preporuke među korisnicima marina. Na strani zaposlenika, kompanija provodi eNPS ankete i bilježi kontinuirani rast u promatranom razdoblju 2021.–2023., uz intenzivno ulaganje u edukacije te postotno veći udio žena na rukovodnim pozicijama. U istom je periodu uvedena i anonimna linija za etička pitanja, čime se želi dodatno ojačati govornički kanal i etička kultura.

Širenje mreže i “zeleni” standard za superjahte

Posljednje akvizicije i koncesije – poput ulaska na francusko tržište (Camille Rayon) i jačanja portfelja u Italiji (Porto Mirabello i druge lokacije) – proširuju geografsku mrežu i povećavaju broj korisnika. To istodobno podiže odgovornost: zahtjevne superjahtaške rute traže kvalitetnu infrastrukturu, energiju, vodu, otpadu prilagođene protokole i digitalne alate za upravljanje boravkom u marini. D-Marin naglašava da standard “premium iskustva” uključuje i održiva rješenja: od mogućnosti priključka na obalu i optimizacije potrošnje energije do transparentnog izvještavanja o podrijetlu električne energije i upravljanja otpadom.

Zašto je ova priča važna za nautički turizam

Nautički turizam, posebno u osjetljivim priobalnim ekosustavima Mediterana i Jadrana, istodobno je gospodarska prilika i okolišni izazov. Standardi poput Blue Flaga, ulaganja u fotonapon i GoO, te lokalne ekoinovacije (Jellyfishbot, DPOL, Biohut) pomažu da marine ostanu atraktivna odredišta i za iduću generaciju nautičara. Uvođenjem ESG mjerila – s jasno postavljenim ciljevima, metrikama i revizijom – razlika između “zelene retorike” i mjerljivog učinka postaje vidljiva. Upravo zato je relevantno da operateri poput D-Marina transparentno prikazuju napredak: koliko se emisije doista smanjuju, koliko se obnovljive energije proizvodi ili kupuje, koliko se otpada reciklira, te kakav je trend zadovoljstva zaposlenika i korisnika.

Što slijedi: ključne točke fokusa

• Energetska tranzicija: nastavak širenja PV kapaciteta i ugovora za 100% obnovljivu struju tamo gdje lokalno vlastita proizvodnja još nije dostatna; optimalno upravljanje opterećenjima i pametnim stupovima/razdjelnicima u marinama.


• Biološka raznolikost: repliciranje i praćenje učinaka Biohut instalacija – od inicijalnog monitoringa do usporedbe s kontrolnim lokacijama – kako bi se dokumentirale koristi za juvenile riba i beskralježnjaka.


• Čist akvatorij: kombiniranje Jellyfishbota za “hotspot” intervencije i DPOL kolektora za 24/7 pasivni rad; standardizacija protokola i razmjena praksi između marina.


• Ljudi i kultura: nastavak rasta eNPS-a i NPS-a kao dviju “strana” istog iskustva; ulaganja u edukaciju i sigurnost rada; jačanje etičke kulture kroz kanale za anonimno prijavljivanje nepravilnosti.


• Transparentnost: redovita, provjerljiva objava podataka (energetski balans, emisije, otpad, vode, bioraznolikost), uz jasnu poveznicu na SBTi ciljeve i EcoVadis kriterije.

Regionalni primjeri: Hrvatska kao laboratorij za zelenu marinu

Hrvatske lokacije u D-Marin portfelju pokazuju kako se kombinira proizvodnja na krovu, kupnja zelene energije kroz GoO i standardi Blue Flaga. Tri marine (Dalmacija, Šibenik/Mandalina i Borik) već su 2023. imale jamstva podrijetla za 100% električne energije, uz faznu instalaciju solarnih sustava. Time je postignut dvostruki učinak: snižavanje operativnih emisija i otpornost na tržišna kolebanja cijena električne energije. Kako se sustav GoO u Hrvatskoj ubrzano razvija, postaje realno da i druge marine dostižu sličan model – vlastita proizvodnja + GoO – ovisno o tehničkim i urbanističkim ograničenjima svake lokacije.

Kontekst industrije: što znači “vrh” u EcoVadisu

Valja podsjetiti da EcoVadis procjene nisu jednokratni ispit, nego kontinuirani proces koji prati kvalitetu sustava upravljanja održivošću. U 2024. D-Marin je bio na Srebrnoj razini u leisure industriji, unutar gornjeg sloja sektora. Kako kriteriji evoluiraju i kako raste broj ocijenjenih tvrtki, zadržavanje ili podizanje medalje zahtijeva nova ulaganja, dokazanu transparentnost i rezultate kroz cijeli opskrbni lanac. Tvrtke koje ciljaju Zlatni prag tipično pokazuju uravnotežene visoke ocjene u sve četiri discipline (E, S, G i nabava) te robustan dokaz o implementaciji – ne samo politici i planu.

Signal cijelom sektoru

Primjeri iz D-Marin mreže – od solarnih krovova i GoO ugovora, preko Jellyfishbota i DPOL-a, do Biohut mrijestilišta – pokazuju kako se premium marina može transformirati iz klasičnog “servisnog pristaništa” u platformu za edukaciju, testiranje rješenja i vidljiv doprinos okolišu. U simultanom rastu NPS-a i eNPS-a vidi se i organizacijska logika: održivo poslovanje ima smisla samo ako ga prepoznaju i korisnici i ljudi koji ga svakodnevno žive.