Republika Hrvatska ove je godine postavila ambiciozniji standard za razvoj odgovornog, inovativnog i otpornog turizma pokretanjem prve nacionalne nagrade za održivi turizam. Inicijativa proizlazi iz strateškog opredjeljenja države da do 2030. uskladi turistički rast s nosivim kapacitetima prostora, kvalitetom života stanovnika i očuvanjem prirodnih te kulturnih vrijednosti. Nagrada je osmišljena kao prekretnica koja potiče destinacije i poduzetnike da svoje planove, ulaganja i svakodnevne operacije usmjere na mjerljive rezultate održivosti – od smanjenja potrošnje resursa do jačanja dobrobiti lokalnih zajednica i dugoročnog očuvanja baštine.

Zašto ova nagrada sada i zašto baš u Hrvatskoj

Hrvatska je posljednjih godina snažno unaprijedila strateški i pravni okvir upravljanja turizmom. Državna Strategija razvoja održivog turizma do 2030. definira jasne ciljeve i prioritete, dok novi Zakon o turizmu uspostavlja obvezu planskog upravljanja destinacijama kroz sustav pokazatelja održivosti i periodičnog izvještavanja. U takvom okruženju nagrada postaje prirodan alat: prepoznaje one koji već prednjače, ubrzava usvajanje dobrih praksi i služi kao putokaz svima koji tek mijenjaju modele poslovanja i upravljanja. Potpora međunarodnih tijela dodatno podiže ljestvicu – suradnja s UN Tourismom osigurava međunarodnu vjerodostojnost kriterija te vidljivost najboljih hrvatskih projekata na globalnoj pozornici.

Kategorije: tko se i s čime može natjecati

Natjecanje obuhvaća tri zasebne kategorije kako bi se vrednovale specifičnosti pojedinih područja i aktera: najbolja destinacija održivog turizma u kontinentalnom dijelu zemlje, najbolja destinacija na otoku ili obalnom području te najbolji poslovni subjekt u održivom turizmu. Struktura kategorija namjerno je oblikovana da potakne zdravo rivalstvo i širenje znanja među sudionicima. Kontinentalne sredine natječu se na temelju cjelogodišnje ponude, revitalizacije baštine i disperzije posjetitelja, dok su otočne i obalne destinacije pod posebnom lupom u segmentima upravljanja resursima, zaštite mora i obalne zone te pametne mobilnosti. U poslovnoj kategoriji vrednuje se koliko duboko su okolišna, društvena i upravljačka (ESG) načela utkane u poslovni model – od nabave i energetike do pristupačnosti i upravljanja rizicima.

Što se točno gleda: mjerljivi kriteriji umjesto deklaracija

Ocjenjivanje se oslanja na dokazive, kvantificirane pokazatelje i na kvalitativne dokaze koje je moguće provjeriti. U fokusu su zaštita okoliša i prirodnih resursa (gospodarenje vodom i otpadom, smanjenje emisija stakleničkih plinova, očuvanje bioraznolikosti), dobrobit lokalne zajednice (zadovoljstvo stanovnika, pravedno sudjelovanje u koristi od turizma, dostupnost javnih usluga i infrastrukture), očuvanje i interpretacija kulturne baštine, inovacije i digitalna rješenja te usklađenost sa strateškim dokumentima destinacije. Kandidature koje prezentiraju kontinuirani napredak – primjerice petogodišnji trend smanjenja potrošnje energije po noćenju ili porast udjela lokalne nabave – imat će jasnu prednost u odnosu na jednokratne, izolirane akcije.

Rokovi i važni datumi

Prijave su otvorene do 14. listopada 2025., što prijaviteljima od današnjeg datuma (1. listopada 2025.) ostavlja dva tjedna za završnu pripremu dokumentacije, provjeru metrika i potpis potrebnih suglasnosti. Dobitnici će biti proglašeni u sklopu manifestacije Dani hrvatskog turizma, koja se održava u Dubrovniku od 19. do 21. studenoga 2025.. Taj raspored omogućuje žiriju dovoljno vremena za cjelovit pregled prijava i eventualne terenske provjere, a pobjednicima donosi maksimalnu vidljivost pred tisućama profesionalaca iz turizma, medijima i partnerima iz javnog i privatnog sektora.

Kako se prijaviti: koraci, dokumenti i savjeti

Sudjelovati mogu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice, javne ustanove koje upravljaju kulturnim i prirodnim dobrima, poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu, kao i inovativne tvrtke koje svojim proizvodima ili uslugama pomažu destinacijama i hotelijerima da postanu učinkovitiji i zeleniji. Prijava se podnosi putem posebno pripremljenog mrežnog obrasca – prijavni obrazac. Preporuka je da se dokumentacija strukturira u tri cjeline: (1) strateški okvir (planovi upravljanja destinacijom, strategije održivosti, ESG politike), (2) mjerljivi rezultati (bazne vrijednosti, ciljevi, ostvareno, metodologija), (3) dokazi i prilozi (revizije, certifikati, fotografije, analitički izvještaji). Posebno se vrednuje transparentnost – jasno navođenje izvora podataka, frekvencije mjerenja i odgovorne osobe ili odjela.

Povezanost s nacionalnom Strategijom do 2030.

Strategija do 2030. promiče turizam više vrijednosti, manjih sezonskih oscilacija i većeg teritorijalnog raspršenja. Nagrada je izravno usklađena s tim ciljevima: favorizira projekte koji potiču dulji boravak, razvoj posebnih oblika turizma (aktivni, kulturni, zdravstveni, MICE, eno-gastro), valorizaciju kulturne i prirodne baštine te niskougljičnu mobilnost. Dodatne bodove nose rješenja koja smanjuju pritisak na najopterećenije mikrolokacije, razvijaju sadržaje u unutrašnjosti i podupiru lokalne lance vrijednosti, primjerice kroz kratke lance opskrbe i promociju lokalnih proizvoda i zanata.

Što donosi novi Zakon o turizmu

Novi zakonski okvir uvodi obvezu izrade planova upravljanja destinacijom, zajedno s popisom obveznih i specifičnih pokazatelja održivosti koje svaka destinacija mora pratiti. Odredbe predviđaju rokove za donošenje planova, mehanizme koordinacije svih dionika i uspostavu sustavnog praćenja učinaka turizma na resurse, prostor, infrastrukturu i zajednicu. Time prijavitelji već imaju temelj za kvalitetnu kandidaturu: dostupne baze podataka, definirane metodologije i jasne ishode. Usto, zakon usmjerava javna i privatna ulaganja prema projektima s dodanom vrijednošću u području zelene tranzicije, otpornosti i digitalizacije, što srednjoročno podiže konkurentnost i smanjuje rizike.

Uloga međunarodnih partnera i globalni kontekst

Inicijativa se razvija u bliskoj suradnji s UN Tourismom, krovnom svjetskom organizacijom koja promiče odgovorni i inkluzivni turizam. Suradnja donosi metodološku potporu, međunarodnu vidljivost i povezivanje s najboljim praksama diljem svijeta. Ove godine Svjetski dan turizma, obilježen 27. rujna 2025., istaknuo je održivu transformaciju kao glavnu temu, naglasivši važnost prelaska s kvantitete na kvalitetu i na upravljanje učincima turizma, a ne samo brojevima dolazaka. Hrvatska nagrada logičan je odgovor na takve globalne trendove: kriteriji traže realne, provjerljive pomake u okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima, a najbolji primjeri postaju model za druge destinacije u regiji i šire.

Primjeri praksi koje prolaze najstroži filter

Uspješni kandidati obično kombiniraju više poluga: smanjenje potrošnje energije i vode kroz energetski učinkovitu opremu, solare i pametno upravljanje; prelazak na kružno gospodarstvo kroz lokalne lance opskrbe, smanjenje jednokratne plastike i povećanje recikliranja; dekarbonizaciju mobilnosti poticanjem pješačenja, biciklizma, javnog prijevoza i mikromobilnosti; digitalna rješenja za praćenje posjetiteljskih tokova u realnom vremenu i usmjeravanje posjetitelja; programe interpretacije kulture i prirode koji uključuju lokalnu zajednicu; te edukacije zaposlenika i partnera. Posebno se cijeni kad se pokaže da je utjecaj više dimenzionalan: primjerice, uvođenje električnih shuttle vozila uz sustav „parkiraj i doživi“ istodobno snižava emisije, smanjuje zagušenja i povećava sigurnost pješaka u starim gradskim jezgrama.

Mjerenje koje stvara povjerenje: pokazatelji i izvještavanje

Bez mjerenja nema ni odgovornog upravljanja. Zrele destinacije primjenjuju set obveznih pokazatelja (kvaliteta zraka i mora, potrošnja resursa, komunalna opremljenost, opterećenost infrastrukture, zadovoljstvo stanovnika i gostiju) i nadograđuju ih specifičnim metrikama primjerenim lokalnim izazovima – od zaštite morske flore i faune, preko očuvanja krajolika do upravljanja kulturnom baštinom. Ključno je jasno prikazati metodologiju, periodičnost mjerenja i usporedive vremenske nizove. Transparentno godišnje izvještavanje, javna objava rezultata i otvorenost podataka stvaraju povjerenje stanovnika, partnera i investitora te su važan adut pred žirijem.

Za kontinentalne destinacije: posebne prilike i zadaće

Unutrašnjost zemlje ima prirodnu prednost u razvoju cjelogodišnjih proizvoda koji rasterećuju obalu u špici sezone. Termalni i zdravstveni turizam, aktivni odmor, kulturne rute, eno-gastro priče i seoska domaćinstva čine mozaik ponuda s visokim potencijalom. Uspješni projekti na kontinentu pritom dokazivo podižu kvalitetu života lokalnog stanovništva kroz nova radna mjesta, obnovu napuštene baštine i bolju prometnu povezanost uz minimalan utjecaj na okoliš. Posebno se vrednuju ulaganja u smještaj više kvalitete, tematsku infrastrukturu za aktivnosti na otvorenom, dostupnost za osobe s invaliditetom te digitalne alate za interpretaciju prirodne i kulturne baštine.

Za otoke i obalu: balans između popularnosti i očuvanja

Obalne destinacije privlače najveći broj posjetitelja te istodobno nose najveći pritisak na resurse. Održivi pristup zahtijeva precizno upravljanje kapacitetima (u prostoru, prometu, uslugama), zaštitu morskih ekosustava i odgovorno korištenje obalne zone. Uspješni kandidati za ovu nagradu bit će upravo oni koji su uspjeli povezati rast prihoda s padom negativnih vanjskih troškova, čime su podigli i zadovoljstvo stanovnika i zadovoljstvo gostiju. Pritom veliku ulogu ima pametna mobilnost: sezonski režimi prometa, shuttle linije niskih emisija, biciklističke staze, zone smirenog prometa i integrirani sustavi informiranja u realnom vremenu.

Poslovni sektor kao motor promjene

Hotelijeri, kampovi, obiteljski smještaj, turističke agencije, prijevoznici i tehnološki start-upovi imaju ključnu ulogu u transformaciji. Planovi dekarbonizacije, kupnja lokalnih namirnica, edukacija zaposlenika, pristupačnost objekata, energetska certifikacija, digitalizacija procesa i snažno upravljanje rizicima (od požara do ekstremnih vremenskih nepogoda) samo su neka od mjerila koja se ocjenjuju. Prijave koje uvjerljivo pokažu kako su investicije u održivost istodobno smanjile troškove poslovanja, podigle kvalitetu usluge i povećale lojalnost gostiju – imaju snažan argument za visoki plasman.

Digitalna rješenja i inovacije koje donose prednost

Primjena senzorskih mreža, sustava za pametnu rasvjetu, digitalnih „blizanaca“ destinacija, analitike velikih podataka i aplikacija za informiranje gostiju doprinosi preciznijem upravljanju i kvalitetnijem doživljaju. Inovacije koje povezuju mobilnost, energetiku, posjetiteljske tokove i zaštitu prostora posebno su cijenjene jer rješavaju više izazova odjednom – smanjuju emisije, rasterećuju infrastrukturu i povećavaju sigurnost. Važno je naglasiti da tehnologija nije cilj sama po sebi: presudno je definirati jasne pokazatelje uspjeha (npr. smanjenje vremena čekanja, manja potrošnja energije po korisniku, ravnomjerniji prostorni raspored posjetitelja) i redovito ih pratiti.

Financiranje i poticaji: kako zatvoriti financijsku konstrukciju

Uspješne prijave najčešće kombiniraju vlastita ulaganja, lokalne i nacionalne potpore te europske instrumente gdje je to primjenjivo. Ključ je u faznom planiranju – brze, niskobudžetne mjere (npr. optimizacija rasvjete, edukacije, upravljanje otpadom) prate veći projekti (poput energetske obnove, uvođenja obnovljivih izvora i javnog prijevoza s niskim emisijama) koji se realiziraju kroz više proračunskih ciklusa. Kvalitetno izrađeni planovi upravljanja destinacijom i ESG strategije poduzetnika olakšavaju pristup financiranju i pokazuju vjerovnicima da su rizici prepoznati i kontrolirani.

Komunikacija s dionicima i uključivanje zajednice

Ni jedna strategija održivosti ne uspijeva bez povjerenja zajednice. Redovite javne rasprave, uključivanje udruga, škola i lokalnih poslovnih udruženja, programi volontiranja te transparentno izvještavanje o učincima turizma na svakodnevni život stanovnika stvaraju osjećaj su-vlasništva nad razvojem. Kandidature koje dokažu da su do odluka došle uz participaciju građana i koje imaju mehanizme za uvažavanje prigovora i prijedloga dobivaju dodatne bodove. Tako se gradi društveni ugovor u kojem turizam postaje saveznik kvalitete života, a ne konkurent za resurse.

Česta pitanja: što još trebaju znati prijavitelji

Tko se može prijaviti? Svaka destinacija ili poslovni subjekt koji djeluje na području Republike Hrvatske i može dokazati mjerljive rezultate u održivosti. Je li prijava besplatna? Sudjelovanje se ne naplaćuje, no trošak pripreme dokumentacije je na prijavitelju. Što je s revizijom podataka? Organizator zadržava pravo zatražiti dodatne dokaze i provesti terenske provjere. Hoće li se rezultati javno objaviti? Da, laureati će biti predstavljeni na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku, uz detaljna obrazloženja kriterija i postignuća.

Zašto se isplati prijaviti baš ove godine

Ovogodišnji ciklus natječaja dolazi neposredno nakon Svjetskog dana turizma posvećenog održivoj transformaciji i uoči Dana hrvatskog turizma koji okupljaju ključne aktere industrije. Taj kontekst osigurava maksimalnu vidljivost kvalitetnim projektima, a pobjednicima donosi reputacijsku prednost, lakši pristup partnerstvima i investitorima te snažan poticaj za daljnje širenje dobrih praksi na nacionalnoj razini. Za sve koji planiraju sudjelovati, sada je trenutak da sažmu rezultate, dopune podatke i prijavom pokažu kako održivost u Hrvatskoj više nije izolirani projekt – nego standard.