Prihodi od stranih turista u prva tri tromjesečja 2025. premašili 13,4 milijarde eura, ljetni kvartal blago usporio
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prihodi od stranih turista u prvih devet mjeseci 2025. godine iznosili su 13 milijardi i 411 milijuna eura. To je 1,7% više nego u istom razdoblju 2024., odnosno 223 milijuna eura dodatnih prihoda. Iako je riječ o rastu koji se na godišnjoj razini uklapa u trend stabilizacije nakon vrlo snažnih sezona, treće tromjesečje – ključno razdoblje srpnja, kolovoza i rujna – donijelo je blago smanjenje. U tom kvartalu prihodi su, prema istim izvorima, iznosili 9 milijardi i 37 milijuna eura, što je 0,2% manje nego godinu ranije, odnosno 21 milijun eura manje. Na prvi pogled riječ je o minimalnom pomaku, ali on je važan jer se odnosi na vrhunac sezone, kada Hrvatska tradicionalno ostvaruje najveći dio turističke potrošnje.
U Ministarstvu turizma i sporta poručuju da kombinacija rasta u prvih devet mjeseci i minimalnog minusa u ljetnoj špici ne upućuje na preokret, nego na sve veću osjetljivost potražnje. Ministar Tonči Glavina u izjavi uz objavu podataka naglasio je da HNB i sustav eVisitor potvrđuju stabilan i održiv rast u 2025., uz strateško usmjerenje prema kvaliteti i većoj dodanoj vrijednosti. Posebno je istaknuo da je Hrvatska u 2025. prvi put premašila 110 milijuna turističkih noćenja, što se predstavlja kao rezultat širenja sezone i boljeg rasporeda turističkog prometa. U isto vrijeme, baš zato što se radi o vrhuncu ljeta, i najmanje odstupanje u prihodima potiče raspravu o cijenama, konkurentnosti i očekivanjima gostiju. Poruka je da se rast više ne podrazumijeva, nego da ga treba “zaraditi” realnim omjerom cijene i kvalitete.
Ključne brojke koje je objavio HNB: plus u devet mjeseci, minus u trećem kvartalu
Prema priopćenju Ministarstva turizma i sporta, u prvih devet mjeseci 2025. godine prihod od stranih turista dosegnuo je 13,411 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje 2024. to je rast od 1,7%, što u apsolutnim iznosima znači 223 milijuna eura više. U trećem tromjesečju 2025. prihod je iznosio 9,037 milijardi eura, odnosno 0,2% manje nego u trećem tromjesečju 2024. godine. Razlika od 21 milijun eura na razini cijelog kvartala statistički je mala, ali je sadržajno važna jer se odnosi na vrhunac sezone, kada se formira percepcija destinacije i “vrijednosti za novac”. Upravo zato se u javnoj komunikaciji ne ignorira, nego koristi kao signal i upozorenje.
- Prihodi od stranih turista (I.–IX. 2025.): 13,411 mlrd. eura (+1,7% u odnosu na I.–IX. 2024.)
- Razlika u odnosu na I.–IX. 2024.: +223 mil. eura
- Prihodi od turizma (III. tromjesečje 2025.): 9,037 mlrd. eura (–0,2% u odnosu na III. tromjesečje 2024.)
- Razlika u III. tromjesečju: –21 mil. eura
HNB je, u priopćenju uz podatke platne bilance, naveo i zaokružene vrijednosti koje potvrđuju isti trend: prihodi od turizma u trećem tromjesečju neznatno su se smanjili s oko 9,06 na oko 9,04 milijarde eura. U istom dokumentu HNB navodi da je višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem tromjesečju 2025. iznosio 4,39 milijardi eura, što je manje nego u istom tromjesečju prethodne godine, uz promjene u više stavki poput robe, primarnog dohotka i usluga. Ta šira slika pokazuje zašto se turistički prihodi prate i izvan sektora: oni su važna stavka izvoza usluga i jedan od najvidljivijih kanala deviznog priljeva. Kada se u trećem tromjesečju pomakne i za djelić postotka, to se odmah osjeti u ukupnim pokazateljima i u očekivanjima za sljedeću sezonu. Zato se brojka od 9,037 milijardi eura ne čita samo kao turistička statistika, nego i kao dio gospodarskog “termometra”.
Poruka iz Ministarstva: cijene moraju biti realne, a kvaliteta vidljiva
Ministar Tonči Glavina je pad u trećem tromjesečju povezao s temom na koju je resor mjesecima upozoravao: cjenovna konkurentnost. U njegovoj izjavi naglasak je na činjenici da su apeli o važnosti “realnih i konkurentnih” cijena bili utemeljeni, jer se u vrhuncu sezone i najmanja odstupanja od očekivane vrijednosti brže kažnjavaju na tržištu. Ministarstvo pritom navodi da istraživanja ukazuju na slabiji interes za putovanja upravo u tom dijelu godine, pa je, kako poručuju, nužno izbjeći situaciju u kojoj cijene nadmaše stvarnu percepciju kvalitete. U praksi, to znači da poskupljenje mora biti opravdano novom razinom usluge, boljim sadržajem ili jasnim standardom, a ne samo “turističkom potražnjom”. Poruka je namijenjena i privatnom i javnom sektoru, jer na doživljaj destinacije utječe cijeli lanac usluga, od smještaja i ugostiteljstva do lokalnog prijevoza i sadržaja.
Sličnu poruku ministar i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić prenijeli su i na konferenciji održanoj 22. prosinca 2025. godine. Tamo je istaknuto da je 2025. rekordna s više od 21,6 milijuna turista i oko 110 milijuna noćenja, ali da je ključ za 2026. stabilizacija cijena. U njihovim izjavama naglašava se i širi trend: očekuje se više putovanja izvan ljeta, kraći boravci i oprezniji budžeti, uz sve izraženiju potragu za destinacijama koje nude jasnu vrijednost. Staničić je u tom kontekstu isticao da će “vrijednost za novac” postati presudna i da treba biti mudar s cijenama, a ne oslanjati se na inerciju potražnje. Takva procjena ne znači da se očekuje dramatično slabljenje sezone, nego da će se natjecanje voditi u nijansama i da će gost sve češće birati tamo gdje osjeća da plaća realno.
Rekord od 110 milijuna noćenja: prekretnica, ali i pitanje nosivosti
U Ministarstvu turizma i sporta podatak o više od 110 milijuna noćenja u 2025. godini tumače kao povijesni rezultat koji potvrđuje stabilnost potražnje. Taj rekord ujedno se koristi kao dokaz da se rast postupno širi i izvan ljetnih mjeseci, što je važno za destinacije koje godinama traže model ravnomjernijeg razvoja. Na konferenciji u prosincu ministar je dodatno naglasio da je rast prvi put “više ostvaren izvan ljeta”, te da su i adventske manifestacije pridonijele dobrom prosincu, uz spominjanje rasta dolazaka i noćenja u tom mjesecu u odnosu na prethodnu godinu. Time se jača argument da se turistička godina ne smije svesti na dva ljetna mjeseca, nego da se rast može graditi i na predsezoni i posezoni. U praksi, to može donijeti stabilniji rad, dulje trajanje sezonskih ugovora i veće mogućnosti ulaganja u kvalitetu.
Minimalni minus u trećem tromjesečju dodatno pojačava tu raspravu. On sugerira da veliki broj noćenja ne mora automatski značiti i snažniji rast prihoda u najvažnijem dijelu godine, osobito ako se promijeni struktura potrošnje. U praksi to može značiti više kraćih boravaka, pažljivije trošenje na licu mjesta ili veću osjetljivost na cijene u restoranima, prijevozu i dodatnim sadržajima. U takvim uvjetima, strategija koja se oslanja samo na “još jednu rekordnu godinu” postaje rizična, jer tržište brže reagira i lakše prelijeva potražnju konkurenciji. Zato se sve češće čuje da je cilj povećati dodanu vrijednost, a ne samo broj dolazaka i noćenja.
Usporedba s 2016.: dugoročan rast prihoda, ali i drukčije tržište
Ministar Tonči Glavina u izjavi uz podatke podsjetio je i na usporedbu s 2016. godinom: prihodi u prva tri tromjesečja porasli su za 83%, a samo u trećem kvartalu za 72%. Takve usporedbe naglašavaju koliko je sektor ojačao u posljednjem desetljeću, i to u smislu ukupne potrošnje, kapaciteta i međunarodne prepoznatljivosti. Međutim, one također pokazuju da današnje tržište ima drugačiju dinamiku i drugačija očekivanja nego prije desetak godina. Gost je informiraniji, lakše uspoređuje ponudu i brže mijenja odabir destinacije, osobito kada osjeti da cijena “bježi” od doživljaja. To je razlog zašto se i rast od 1,7% u devet mjeseci tumači kao signal stabilnosti, ali i kao upozorenje da je razdoblje “automatskog rasta” iza sektora.
U istom javnom okviru, Glavina je na konferenciji u prosincu govorio i o reformi turizma, posebno u dijelu smještajne strukture. Naglasio je da je cilj zaustaviti bujanje obiteljskog smještaja kako bi se dugoročno postigla održivija struktura, te da se u 2025. po prvi put bilježi smanjenje broja kreveta u tom segmentu, uz očekivanje pada do kraja godine. U istom kontekstu spominjao je povećanje prosječne popunjenosti te ideju da se tako potiče učinkovitije korištenje postojećih kapaciteta i otvara prostor za dugoročni najam. U javnim najavama spominju se i izmjene propisa vezane uz radnu snagu te priprema novog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, uz naglasak na suzbijanje neregistriranih aktivnosti u domaćinstvima. Sve su to teme koje, prema porukama resora, trebaju utjecati na kvalitetu ponude i održivost razvoja, a posredno i na prihodovnu stranu turizma.
Turizam u platnoj bilanci: zašto se turistički prihodi čitaju kao makroekonomski indikator
Turistički prihodi koje objavljuje HNB prate se i zato što su dio platne bilance, odnosno sustava podataka koji prikazuje transakcije rezidenata i nerezidenata. Potrošnja stranih gostiju u Hrvatskoj u toj se statistici tretira kao izvoz usluga, pa izravno utječe na saldo tekućeg računa. U razdobljima kada turizam raste, to može ublažiti negativne učinke rasta uvoza i drugih nepovoljnih kretanja, jer devizni priljev kroz usluge poboljšava ukupnu vanjsku poziciju. Kada rast uspori ili se u trećem tromjesečju pojavi minus, to se vidi i u makroekonomskim pokazateljima, pa brojke postaju dio šire rasprave o konkurentnosti. Zbog toga se turistički prihodi često čitaju kao indikator koji prelazi granice samog sektora.
Priopćenje HNB-a za treće tromjesečje 2025. pokazuje da se ukupna slika ne može svesti samo na turizam, jer se u objašnjenju spominju promjene u više stavki, uključujući primarni dohodak i robnu razmjenu. Ipak, turistički prihodi ostaju najvidljiviji dio izvoza usluga, osobito zato što se najveći dio prihoda ostvaruje upravo u trećem tromjesečju. Zato i minimalne promjene u tom razdoblju dobivaju snažnu pažnju, jer signaliziraju smjer potražnje i potencijalne promjene u percepciji destinacije. Za donositelje odluka to je važan podatak, jer se turizam u Hrvatskoj često promatra kao jedan od ključnih izvora stabilnosti vanjskog računa. Za sektor je to poruka da se kvaliteta i cijena ne mogu razdvojiti, jer na kraju statistika platne bilance bilježi rezultat kolektivne ponude i kolektivne percepcije gosta.
Što se očekuje u 2026.: stabilizacija cijena i jačanje “vrijednosti za novac”
Na konferenciji u prosincu 2025. ministar Glavina je, odgovarajući na pitanje o očekivanim prihodima za cijelu 2025., rekao da i dalje stoji procjena HNB-a prema kojoj bi prihod od stranih turista mogao porasti na oko 15,5 milijardi eura. Istodobno je poručeno da 2026. može biti slična po obujmu, ali da će ključ biti stabilizacija cijena i prilagodba ponude očekivanjima gostiju. U istim javnim nastupima spominjane su i teme koje će utjecati na sezonu: radna snaga, regulacija neregistrirane djelatnosti i potreba da se podizanje cijena opravda novom kvalitetom. Staničić je najavio jaču promociju i naglasak na digitalnim kanalima, uz poruku da će se posebno raditi na tržištima na kojima je u 2025. zabilježen pad. U sažetku tih poruka, cilj je jasan: zadržati obujam, ali učvrstiti reputaciju destinacije koja nudi fer omjer cijene i doživljaja.
Za čitatelje i sektor, najvažniji zaključak koji proizlazi iz dostupnih podataka jest da Hrvatska ulazi u 2026. s visokim očekivanjima, ali i s jasnim testom. Ukupni prihodi u prvih devet mjeseci 2025. porasli su, što potvrđuje da interes za destinaciju ostaje snažan. Istodobno, blagi minus u trećem tromjesečju pokazuje da ljeto postaje osjetljivije na cijene i konkurenciju, te da će odnos cijene i kvalitete biti ključan kriterij. Ako se fokus doista pomiče prema ravnomjernijoj sezoni i većoj dodanoj vrijednosti, tada će i 0,2% minusa u trećem tromjesečju biti važna lekcija, a ne tek fusnota u statistici. U konačnici, hrvatski turizam će u 2026. ući s visokim očekivanjima, ali i s jasnim testom: može li zadržati rekordne brojke uz to da vrijednost prati cijenu.
Izvori:- Ministarstvo turizma i sporta RH – priopćenje o prihodima od stranih turista u prvih devet mjeseci 2025. (link: mint.gov.hr)- Hrvatska narodna banka – priopćenje “Blago smanjenje prihoda od turizma u trećem tromjesečju 2025.” (link: hnb.hr)- HRT/Hina – izvještaj s konferencije Ministarstva turizma i sporta i HTZ-a (22.12.2025.) o turističkoj 2025. i naglasku na stabilizaciji cijena (link: vijesti.hrt.hr)
Kreirano: ponedjeljak, 05. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini