Hrvatska u zimskoj sezoni letenja 2025./2026. ulazi s osjetno jačom međunarodnom povezanošću nego prethodnih godina, što donosi konkretnu korist domaćem turizmu, poslovnoj zajednici i dijaspori. Prema objednjenim najavama hrvatskih zračnih luka i prijevoznika, tijekom aktualnog zimskog reda letenja – koji prema IATA-inom kalendaru traje od 26. listopada 2025. do 28. ožujka 2026. – naše će destinacije biti direktno povezane s ukupno 69 inozemnih gradova u 25 država. Najsnažnije veze uspostavljaju se s ključnim emitivnim tržištima Srednje Europe, a nastavljaju se i interkontinentalna presjedanja preko važnih regionalnih čvorišta izvan EU-a.

Što konkretno znači „69 gradova u 25 zemalja”

U praksi, zimska mreža letova na međunarodnim linijama nudi 151 jedinstvenu avioliniju, pri čemu se dio polazaka obavlja s povećanom tjednom frekvencijom u usporedbi s prošlim zimama. Najviše izravnih linija povezuje Hrvatsku s Njemačkom, Švicarskom, Austrijom, Nizozemskom i Ujedinjenom Kraljevinom. Riječ je o tržištima s tradicionalno snažnom potražnjom, ali i stabilnim poslovnim vezama te razvijenim „city-break” navikama putnika koji sve češće putuju izvan ljetnog vrhunca. Uz europska tržišta, posebno su važne veze preko Katara, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata jer omogućuju učinkovita presjedanja prema Aziji, Africi i Australiji, kao i dolaske gostiju s tih tržišta.

Razdoblje primjene zimskog reda letenja

Ovosezonski zimski red letenja, sukladno globalnoj praksi, započeo je 26. listopada 2025. i traje do 28. ožujka 2026.. U tom razdoblju prijevoznici optimiziraju flote i frekvencije za izvansezonsku potražnju, a istovremeno zadržavaju i dio ljetnih ruta koje su se pokazale komercijalno uspješnima. Croatia Airlines je, primjerice, u zimsku ponudu uvrstila produžetke pojedinih sezonskih linija – poput Zagreb–Berlin, Zagreb–Stockholm i Zagreb–Barcelona – te zimskih rotacija na relacijama Split–Istanbul i Dubrovnik–Rim, dok se iz Rijeke, Osijeka i Zadra održava veza s Münchenom. Paralelno, dio stranih prijevoznika zadržava ili pojačava zimsku nazočnost u glavnim hrvatskim zračnim lukama.

Najpovezaniji gradovi i trendovi potražnje

Među inozemnim odredištima s najgušćom mrežom polazaka i najvećim brojem tjednih rotacija izdvajaju se Frankfurt, München, Beč, Amsterdam i Istanbul. Ova čvorišta strateški su važna jer uz direktan turistički i poslovni promet nude širok spektar one-stop veza prema ostatku svijeta. Frankfurt i München, kao hubovi Lufthanse i partnerskih prijevoznika, tradicionalno su prva tranzitna točka za putnike iz Hrvatske prema Sjevernoj Americi i sjevernoj Europi. Beč i Amsterdam dodatno diversificiraju mrežu konekcija, dok Istanbul služi kao sve snažniji most prema Bliskom istoku, Aziji i Africi.

Koje zračne luke nose zimski promet

Promatrajući planirane polaske i slijedove letova, najveći opseg operacija ove zime predviđen je u Zračnoj luci Zagreb, koja u pravilu drži vodeću ulogu u transfernom prometu i poslovnim putovanjima. Split u zimskim mjesecima tradicionalno smanjuje volumen u odnosu na ljeto, no zadržava stabilne veze prema najvažnijim čvorištima, uključujući spomenuti Istanbul. Dubrovnik održava nisku, ali pouzdanu zimsku bazu letova prema glavnim europskim središtima, posebice prema Frankfurtu i Rimu. Ulogu regionalnih poveznica imaju i Rijeka, Zadar, Osijek i Pula, s fokusom na održavanje kontinuiteta linija prema Bavarskoj, čime se stanovnicima i gospodarstvu sjevernog Jadrana i Slavonije osigurava pristup globalnoj mreži preko Münchena.

Prijevoznici: domaći i međunarodni igrači

Na linijama prema Hrvatskoj tijekom zime lete 32 zrakoplovna prijevoznika. Croatia Airlines i dalje je okosnica domaće mreže i dio međunarodnog prometa, čemu pridonosi flota prilagođena sezonalitetu te suradnja u okviru Star Alliancea. Ryanair održava i razvija niskotarifne opcije koje osobito jačaju dostupnost Zagreba iz srednjoeuropskih gradova te potiču kratke vikend-posjete. Trade Air zadržava specijalizirane i PSO (Public Service Obligation) operacije koje su ključne za regionalnu koheziju, dok Lufthansa – kroz vlastite i partnerske letove – u kontinuitetu osigurava visoku frekvenciju prema njemačkim čvorištima. Na odabranim linijama sudjeluju i drugi međunarodni prijevoznici, među kojima su mrežni i hibridni operateri koji ciljano pokrivaju koridore s dokazanim zimskim potražnjama.

Zašto je zimska povezanost važna za turizam i gospodarstvo

Stabilna zimska mreža letova izravno podupire cjelogodišnji i održivi razvoj turizma. Umjesto koncentracije posjeta u srpnju i kolovozu, sve veći dio gostiju odlučuje se za putovanja u studenome, prosincu, siječnju i veljači – kada je pritisak na infrastrukturu manji, a doživljaj destinacije autentičniji. Gradovi poput Zagreba, Splita i Dubrovnika u zimskim mjesecima bilježe porast interesa za adventske programe, kulturne sadržaje, poslovne skupove i sportska događanja. Za poslodavce i poduzetnike, česta i pouzdana avio-povezanost znači dostupnost sastanaka, konferencija i novih tržišta u kratkim vremenskim intervalima, što je presudno za investicije i izvoz usluga.

Interkontinentalne veze i presjedanja

Iako Hrvatska zimi nema širok spektar non-stop letova izvan Europe, presjedanja preko Dohe, Istanbula i Dubaija omogućuju učinkovitu povezanost s Bliskim istokom, Dalekim istokom, Afrikom i Australijom. Primjerice, putnici iz Splita i Zagreba preko Istanbula mogu dosegnuti više od stotinu odredišta Turkish Airlinesa na tri kontinenta, dok veze preko Dohe (Qatar Airways) i Dubaija (Emirates/Flydubai) nadopunjuju ponudu prema Aziji i Indijskom potkontinentu. Ovakva struktura zračnog prometa širi izvansezonsku turističku potražnju, jer Hrvatskoj postaje lakše dostupna za putnike iz dugolinijskih tržišta upravo u razdoblju kad traže blažu klimu i kulturne programe.

Operativne specifičnosti: frekvencije, kapacitet i tipovi zrakoplova

Zimski kapaciteti planiraju se oprezno: prijevoznici balansiraju između zadržavanja prisutnosti na tržištu i racionalizacije troškova. Frekvencije na najjačim linijama – osobito prema Frankfurtu, Münchenu i Beču – održavaju se na razinama koje omogućuju produktivne jednodnevne i dvodnevne poslovne itinerare. Na kratkim i srednjim međunarodnim rutama koriste se uski trupovi nove generacije, a na manjim tržištima sve više regional jets i turbopropi, što poboljšava load factor i fleksibilnost rasporeda. Na linijama s niskotarifnim modelom prometovanja kapacitet se, u pravilu, koncentrira na dane s najvećom potražnjom (petak–ponedjeljak), dok se poslovni valovi podupiru ranim jutarnjim i kasnim večernjim polascima.

Kretanja potražnje iz glavnih emitivnih zemalja

Njemačka ostaje najveće pojedinačno tržište: snažna dijaspora, čvrste poslovne veze i navika čestih vikend-putovanja potiču visoke zimske frekvencije. Švicarska i Austrija imaju snažan „city-break” i MICE segment, dok Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina generiraju stabilnu potražnju prema Zagrebu i jadranskim gradovima zahvaljujući dobroj dostupnosti i velikom udjelu „repeat” gostiju. U tom miksu treba računati i na Skandinaviju, čiji putnici zimi traže blažu klimu i kulturne sadržaje, te na Francusku, Italiju i Španjolsku, s kojima Hrvatska održava više izravnih veza nego ranijih godina.

Zimska dostupnost regija: Jadran i kontinent

Za Jadran je ova zima važna jer učvršćuje trend produljenja sezone. Split održava veze sa središnjim europskim hubovima i Istanbulom, što ide u prilog cjelogodišnjem programu kulturnih manifestacija i kongresnog turizma. Dubrovnik, kao brend za sebe, zadržava kvalitetan izbor linija prema velikim europskim gradovima, što podupire adventski i „filmski” turizam te poslovne događaje. Na kontinentu, Zagreb je magnet za advent, koncerte, izložbe i utakmice, a dobar raspored letova omogućuje kratke posjete iz većine europskih metropola bez potrebe za dugim boravkom. Povezanost sjevera Jadrana i Slavonije preko Münchena olakšava dolazak na skijališta u Alpama, ali i povratne „city-break” posjete hrvatskim gradovima.

Utjecaj na cijene i ponašanje putnika

Veća ponuda na glavnim koridorima u pravilu stabilizira cijene zrakoplovnih karata tijekom zime, iako se dinamičko određivanje cijena i dalje snažno oslanja na razdoblja najveće potražnje (blagdani, školski praznici, sportski turniri). Kako bi putnici maksimalno iskoristili dostupnost, preporučuje se planirati putovanja nekoliko tjedana unaprijed te pratiti „fare buckets” prijevoznika. Poslovni putnici, pak, i dalje preferiraju fleksibilne karte s kraćim rokovima promjene, što prijevoznici adresiraju kroz „light”, „classic” i „flex” tarife s uključenim prioritetima i prtljagom.

Digitalne i ekološke prakse u zimskom prometu

Prijevoznici sve više uvode digitalne procese – od mobilnog ukrcaja i biometrijske identifikacije do digitalnih putnih isprava – čime se smanjuju gužve i ubrzava protok putnika, osobito na linijama s visokom učestalošću. Paralelno, raste udio novijih, ekonomičnijih zrakoplova u flotama, što smanjuje potrošnju goriva i emisije po putniku. Zimske operacije predstavljaju i operativni izazov (de-icing, smanjeni kapaciteti stajanki), no kombinacija napredne opreme i modernih procedura omogućuje pouzdanost koja je nužna za održavanje reputacije hrvatskih destinacija kao lako dostupnih i tijekom hladnijeg dijela godine.

Kako se snalaziti u rasporedima: savjeti putnicima i organizatorima

Iako su planovi objavljeni i dostupni kroz prodajne kanale prijevoznika i zračnih luka, moguće su privremene izmjene zbog operativnih razloga, potražnje ili vremenskih uvjeta. Putnicima se preporučuje provjeravati status leta i pravila prtljage neposredno prije putovanja te koristiti službene aplikacije aviokompanija za obavijesti u stvarnom vremenu. Organizatori događanja, konferencija i sportskih manifestacija trebali bi uskladiti itinerare sa središnjim europskim valovima dolazaka (jutarnji valovi iz Njemačke i Austrije, te popodnevne veze iz Nizozemske i UK-a) kako bi se optimizirao dolazak sudionika iz više izvorišnih tržišta.

Širi ekonomski efekt zimske povezanosti

Zimska avio-povezanost ne odražava se samo na hotelski i privatni smještaj. Kroz multiplikativne efekte bilježi se rast potrošnje u ugostiteljstvu, maloprodaji, kulturnom i sportskom sektoru, kao i u „knowledge” industrijama koje računaju na brzu mobilnost stručnjaka. Ulaganja u zračne luke, navigacijsku opremu i procese zaštite također generiraju lokalnu potražnju u graditeljstvu i IT-ju, dok partnerstva s prijevoznicima doprinose promociji Hrvatske na međunarodnim tržištima. Za regije udaljenije od glavnih prometnih koridora, čak i nekoliko tjednih rotacija može napraviti razliku između „izvan sezone” i „nove normalnosti” cjelogodišnjeg prometa.

Gledajući naprijed: prilike i ograničenja

Rast zimske povezanosti stvara dobru platformu za sljedeće korake. Dugoročno, potencijal se vidi u jačanju sekundarnih hubova (npr. Zürich, Bruxelles, Pariz) s naglaskom na banking i institucije EU-a, zatim u pametnom širenju niskotarifnih veza prema britanskim i skandinavskim regijama te u ciljanom razvoju „point-to-point” zimskih ruta koje prate kulturne festivale, sportske lige ili poslovne cikluse. Ograničenja proizlaze iz sezonaliteta, ograničenih noćnih slotova i raspoloživosti posada zimi; stoga će koordinacija dionika – zračnih luka, turističkih zajednica i prijevoznika – i dalje biti presudna za održavanje i nadogradnju postignutog.

Sažetak ključnih brojki u ovoj zimi

• 69 inozemnih gradova direktno povezanih s Hrvatskom tijekom aktualnog zimskog reda letenja.


• 25 država s kojih se leti prema hrvatskim zračnim lukama.


• 151 jedinstvena aviolinija u mreži međunarodnih letova.


• Top čvorišta: Frankfurt, München, Beč, Amsterdam, Istanbul.


• Vodeće zračne luke u prometu: Zagreb (najviše operacija), zatim Split i Dubrovnik.


• 32 prijevoznika na linijama prema Hrvatskoj; najviše operacija planiraju Croatia Airlines, Ryanair, Trade Air i Lufthansa.


• Razdoblje primjene: 26. listopada 2025. – 28. ožujka 2026.

Napomena o promjenama

Sve navedeno temelji se na najavama zračnih luka i avioprijevoznika koje su važeće na dan 26. studenoga 2025.. Moguće su promjene u frekvencijama, danima letenja i tipovima zrakoplova, osobito u razdobljima blagdanskih vršnih opterećenja i tijekom loših vremenskih uvjeta. Putnici i partneri u turizmu trebali bi informacije provjeravati na službenim kanalima prijevoznika i zračnih luka neposredno prije planiranog putovanja.