Dok se jesen polako ušuljava u kalendare, a dani postaju kraći, u srcu Bavarske, na prostranoj Terezijinoj livadi, odvija se spektakl koji prkosi melankoliji. Miris pečenih badema, hmelja i slada širi se zrakom, zvukovi limene glazbe i veselog žamora odjekuju na kilometre, a milijuni ljudi iz cijelog svijeta stapaju se u jedinstvenu rijeku slavljenika. Riječ je, naravno, o Oktoberfestu, najvećoj narodnoj fešti na svijetu koja je u tijeku i koja München pretvara u globalnu prijestolnicu piva, tradicije i nezaboravne zabave. Ove godine, 190. po redu, festival je svoja vrata otvorio 20. rujna i trajat će sve do 5. listopada, nudeći posjetiteljima jedinstven uvid u bogatu bavarsku kulturu.

Ono što danas poznajemo kao masovno globalno okupljanje zapravo je proizašlo iz jedne kraljevske ljubavne priče. Festival svoje korijene vuče iz davne 1810. godine, no ne kao festival piva, već kao veličanstvena proslava vjenčanja bavarskog prijestolonasljednika Ludwiga, budućeg kralja Ludwiga I., i princeze Therese von Sachsen-Hildburghausen. Svadbeno slavlje, koje je započelo 12. listopada, bilo je toliko raskošno da su na njega bili pozvani svi građani Münchena. Vrhunac petodnevne svečanosti bila je velika konjska utrka održana na poljani pred gradskim vratima. U čast princeze, ta je livada nazvana "Theresienwiese" ili "Terezijina livada", ime koje i danas nosi, a lokalno stanovništvo je od milja zove jednostavno "Wiesn".

Od kraljevske svadbe do globalnog fenomena

Oduševljenje građana bilo je toliko veliko da je donesena odluka da se konjske utrke, a s njima i cijela proslava, ponavljaju svake godine u isto vrijeme. Tako je rođena tradicija Oktoberfesta. Već iduće godine slavlju je pridodana i poljoprivredna izložba, s ciljem promicanja bavarskog gospodarstva. Iako se konjske utrke, nekadašnji središnji događaj, danas više ne održavaju, poljoprivredni sajam i dalje je sastavni dio festivala, održavajući se svake tri godine u južnom dijelu Theresienwiese. Prvi mali štandovi s pivom pojavili su se vrlo rano, no tek 1896. godine zamijenili su ih prvi veliki pivski šatori, preteče današnjih monumentalnih hala koje su postale simbolom festivala i epicentrom zabave. Kroz više od dva stoljeća postojanja, festival je otkazan tek dvadesetak puta, uglavnom zbog ratova, epidemija kolere i, nedavno, globalne pandemije, što svjedoči o njegovoj nevjerojatnoj otpornosti i značaju za lokalno stanovništvo.

"O'zapft is!": Znak za početak slavlja

Svaki Oktoberfest započinje precizno utvrđenim ritualom koji se s nestrpljenjem iščekuje. Prve subote festivala, točno u 10:45 sati, kreće svečana povorka vlasnika pivskih šatora i pivovara ("Wiesn-Einzug der Festwirte und Brauereien"). Šareno ukrašene konjske zaprege, praćene limenom glazbom i osobljem u tradicionalnim nošnjama, kreću se od središta grada prema Theresienwiese, najavljujući skori početak zabave. Vrhunac ceremonije otvaranja događa se točno u podne u najstarijem šatoru, Schottenhamel. U tom trenutku, gradonačelnik Münchena ima čast zabiti pipu u prvu bačvu piva uz glasan uzvik "O'zapft is!", što na bavarskom dijalektu znači "Otvoreno je!". S dvanaest pucnjeva iz topa ispred kipa Bavarije daje se znak svim ostalim šatorima da točenje piva može početi. Tek nakon ovog službenog čina, milijuni litara zlatnog nektara počinju teći, a šesnaestodnevno slavlje može i službeno započeti.

Zlatni nektar Bavarske: Više od običnog piva

Pivo na Oktoberfestu nije bilo kakvo pivo. Riječ je o posebnoj vrsti, takozvanom Oktoberfestbieru ili Märzenu, koje se tradicionalno proizvodilo u ožujku (März) jer su ljetne temperature bile previsoke za fermentaciju. Ovo pivo je jače od uobičajenih lagera, s udjelom alkohola koji se kreće između 5.8% i 6.3%, zlatne je boje i bogatijeg okusa. Prema strogim pravilima, na Oktoberfestu se smije točiti isključivo pivo proizvedeno unutar gradskih zidina Münchena, a koje zadovoljava kriterije bavarskog Zakona o čistoći piva (Reinheitsgebot) iz 1516. godine. Taj zakon propisuje da se pivo smije proizvoditi samo od tri sastojka: vode, ječma i hmelja. Čast da poslužuju svoje pivo na najvećoj svjetskoj fešti ima samo šest minhenskih pivovara: Augustiner, Hacker-Pschorr, Hofbräu, Löwenbräu, Paulaner i Spaten. Pivo se poslužuje isključivo u litrenim staklenim kriglama zvanim "Maß", a konobarice, poznate po svojoj snazi i vještini, često nose i po deset ili više teških krigli odjednom.

Gastronomska rapsodija: Okusi koji definiraju Oktoberfest

Iako je pivo u središtu pozornosti, iskustvo u Münchenu ne bi bilo potpuno bez bogate gastronomske ponude koja savršeno prati zlatni napitak. Oktoberfest je pravi raj za gurmane, a mirisi koji se šire iz kuhinja i s roštilja neodoljivo mame posjetitelje. Apsolutni klasik i najprodavanije jelo je "Hendl", slasno pečeno pile hrskave kožice. Odmah uz njega je i "Schweinshaxe", pečena svinjska koljenica, te razne vrste kobasica, od slavne bijele kobasice "Weisswurst" koja se tradicionalno jede s slatkim senfom i perecom, do pečenih "Bratwurst". Nezaobilazni su i divovski pereci ("Brezn") posuti krupnom solju, koji služe kao savršena podloga za pivo. Za one koji traže nešto drugačije, tu su "Steckerlfisch" (riba, najčešće skuša, pečena na štapu), "Käsespätzle" (tjestenina sa sirom i prženim lukom) ili čak pečeni vol. Slatki dio ponude predvode "Lebkuchenherzen", licitarska srca ukrašena raznim porukama, prženi bademi i šećerna vuna.

Život pod šatorima: Srce i duša festivala

Prava magija Oktoberfesta događa se unutar četrnaest velikih i dvadesetak manjih pivskih šatora. Svaki od njih ima jedinstvenu atmosferu, dekoraciju i publiku. Neki, poput Hofbräu-Festzelt, poznati su po međunarodnoj publici i živahnoj zabavi, dok drugi, kao što je Augustiner-Festhalle, njeguju tradicionalniji i obiteljski ugođaj. U najveće šatore stane i do deset tisuća ljudi, a pronaći slobodno mjesto, osobito vikendom, prava je umjetnost. Unutrašnjost šatora ispunjena je dugim drvenim stolovima i klupama, a s pozornice u sredini neprestano odjekuje zvuk tradicionalnih bavarskih limenih orkestara. Oni sviraju mješavinu tradicionalne glazbe i popularnih njemačkih i svjetskih hitova, a vrhunac nastupa je pjesma "Ein Prosit der Gemütlichkeit" ("Nazdravimo ugodi"), koja se izvodi svakih petnaestak minuta i potiče sve prisutne da podignu svoje krigle i zajedno nazdrave. Ta kolektivna energija i osjećaj zajedništva ono su što boravak pod šatorima čini nezaboravnim iskustvom.

Dirndl i Lederhosen: Više od kostima

Šetnja Theresienwieseom je i svojevrsna modna revija. Velika većina posjetitelja, kako domaćih tako i stranih, odjevena je u tradicionalnu bavarsku nošnju. Za muškarce, to su "Lederhosen", kožne hlače (kratke ili do koljena) s tregerima, uparene s kariranom ili bijelom košuljom i vunenim čarapama. Žene nose "Dirndl", živopisnu haljinu koja se sastoji od bluze (obično bijele s puf rukavima), steznika, široke suknje i pregače. Dirndl nije samo odjevni predmet, već i sredstvo komunikacije. Prema tradiciji, položaj mašne na pregači otkriva ljubavni status žene: mašna vezana s lijeve strane signalizira da je slobodna, s desne da je zauzeta (udana ili u vezi), u sredini sprijeda da je djevica, a straga da je udovica ili konobarica. Nošenje tradicionalne nošnje nije obaveza, ali svakako doprinosi autentičnom doživljaju i osjećaju pripadnosti velikoj bavarskoj obitelji.

Oktoberfest u brojkama: Globalni utjecaj i ekonomski div

Oktoberfest je mnogo više od festivala; to je gospodarski motor koji svake godine generira više od milijardu eura prihoda za grad München i njegovu okolicu. Svake godine festival posjeti preko šest milijuna ljudi koji popiju oko sedam milijuna litara piva i pojedu stotine tisuća pilića, kobasica i volova. Za nesmetano funkcioniranje ovog golemog mehanizma brine se oko 13.000 zaposlenika. Fascinantna je i potrošnja energije: festival u 16 dana potroši struje koliko i četveročlana obitelj u 52 godine. Njegova popularnost odavno je prešla granice Njemačke, pa danas diljem svijeta postoje stotine replika Oktoberfesta, od Brazila i Kanade do Japana i Australije, no originalni doživljaj i dalje ostaje jedinstven. To je mjesto gdje se brišu kulturološke razlike i gdje ljudi s različitih krajeva svijeta, rame uz rame s Bavarcima, pjevaju, plešu i nazdravljaju životu, potvrđujući da je Oktoberfest doista globalni fenomen koji slavi tradiciju, zajedništvo i, naravno, izvrsno pivo.