Njemačka organizira evakuacije iz Perzijskog zaljeva dok ITB Berlin trpi posljedice zatvaranja zračnog prostora

Njemačka organizira evakuacije iz Zaljeva dok se ITB Berlin otvara u sjeni zračnog kaosa

Njemačka savezna vlada pokrenula je pripreme za posebne letove kako bi iz regije Perzijskog zaljeva vratila svoje državljane koji su ondje zapeli nakon naglog zatvaranja zračnih prostora i vala otkazivanja letova. Kao ključne točke za povratak spominju se Rijad u Saudijskoj Arabiji i Maskat u Omanu, zemlje čiji su zračni koridori u ovom trenutku dostupniji od onih u državama Zaljeva gdje su najveća čvorišta privremeno paralizirana. Paralelno s tim, World Tourism Network (WTN) iz Berlina javno poziva njemačke vlasti da pomoć ne ograniče samo na njemačke putnike, nego da – u mjeri u kojoj je moguće – pruže logističku i konzularnu potporu i međunarodnim turističkim profesionalcima koji su zbog krize ostali „na pola puta“ prema ili s najvećeg svjetskog turističkog sajma, ITB Berlina.

Zračni prostor se zatvara, čvorišta staju: zašto je nastao problem

Prema izvješćima više međunarodnih medija, eskalacija sukoba na Bliskom istoku potaknula je niz država da privremeno zatvore ili ograniče svoje zračne prostore, što je u kratkom roku izazvalo najveći val poremećaja u globalnom zračnom prometu još od pandemijskih godina. Posljedice su se najbrže osjetile u regiji Zaljeva, koja je posljednjih desetljeća izrasla u jedan od glavnih svjetskih tranzitnih „čvorišta“: veliki broj putnika između Europe i Azije, Afrike ili Australije oslanja se upravo na presjedanja u Dubaiju, Abu Dhabiju ili Dohi.

U takvim okolnostima, dio prijevoznika privremeno je obustavio ili drastično smanjio broj letova, dok su se rute drugih kompanija preusmjeravale daleko od područja rizika, produžujući putovanja i stvarajući dodatni pritisak na zračne luke koje su ostale operativne. Za putnike je to značilo višednevno čekanje, neizvjesnost oko zamjenskih letova i složene kombinacije kopnenog prijevoza do alternativnih polazišta.

Plan Berlina: povratak preko Rijada i Maskata

Njemački plan repatrijacije temelji se na procjeni da su Rijad i Maskat, barem u ovoj fazi krize, realistične „izlazne točke“ iz regije. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, prema navodima njemačkih medija, istaknuo je kako je sigurnost glavni prioritet te da su u tijeku razgovori i operativne pripreme kako bi se zrakoplovi mogli uputiti prema tim odredištima. U istom kontekstu spominje se i spremnost Lufthanse da, prema potrebi, osigura kapacitete za letove koji bi građane vratili u Njemačku.

Važan element ovog modela jest činjenica da su mnogi putnici zapeli u zemljama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara, gdje su glavni aerodromi ključni za svjetske konekcije. Kada takva čvorišta stanu, domino-efekt se osjeti globalno: otkazivanja se prelijevaju na letove iz Europe i Azije, a redovi za preusmjeravanje rastu i na drugim kontinentima. Zbog toga se u kriznim situacijama često traže „prohodni“ koridori kroz države koje još mogu održavati redovite ili barem ograničene operacije.

Turistički sektor na udaru: ITB Berlin počinje usred krize

Sve se događa u trenutku kada se u Berlinu od 3. do 5. ožujka 2026. održava ITB Berlin, vodeći svjetski B2B sajam turizma, koji ove godine obilježava 60. obljetnicu. Organizatori su ranije najavili snažan međunarodni odaziv, s tisućama izlagača i fokusom na rasprave o održivosti, tehnološkim promjenama i otpornosti sektora. No aktualna kriza sada testira upravo ono o čemu se na pozornicama sajma govori: koliko je globalni turizam ranjiv kada se „zatvore“ zračni koridori i prekinu logistički lanci.

Berlinski gradonačelnik Kai Wegner javno je upozorio da rat i sigurnosna eskalacija imaju izravne posljedice na putovanja te da su mnogi putnici i dio sudionika sajma ostali blokirani na međunarodnim aerodromima. Prema njegovim riječima, pitanje je koliko će se poremećaji odraziti na ovogodišnji ITB i na turistički promet prema Berlinu, pri čemu je za konkretnu procjenu, kako navodi i gradska turistička organizacija, još prerano.

Poziv World Tourism Networka: pomoć i za nerezidente

U takvom kontekstu WTN, mreža koja okuplja dio turističke industrije i koja djeluje iz Berlina, apelira na njemačku saveznu vladu da uz repatrijaciju vlastitih građana razmotri i širi oblik potpore turističkim profesionalcima iz drugih zemalja. Prema javno objavljenim porukama mreže, riječ je o izlagačima, kupcima i delegatima koji su zbog otkazivanja letova ostali zaglavljeni u tranzitnim točkama poput Dubaija, Dohe ili Bahreina – bez jasnog puta prema Berlinu ili natrag kući.

U praksi, taj poziv ne znači da bi Njemačka trebala preuzeti ulogu globalnog „spasitelja“, nego da bi na razini logistike, informiranja i koordinacije mogla pomoći onima koji se nalaze u Berlinu ili su na putu prema njemu, a ne mogu nastaviti putovanje. To uključuje jasne informacije o mogućim rutama, kontakte s relevantnim konzularnim službama, koordinaciju s organizatorima sajma i – u slučaju da dio sudionika dođe u Berlin, ali kasnije ne može otići – podršku u pronalasku privremenog smještaja i alternativnih prijevoznih opcija.

Što putnici i poslovni putnici u turizmu mogu očekivati

Zbog razmjera poremećaja, ključna riječ je neizvjesnost. Iako dio prijevoznika pokušava postupno uspostaviti ograničene letove, putnici se suočavaju s promjenama reda letenja „iz sata u sat“, a u nekim slučajevima i s potrebom da mijenjaju planove presjedanja i ulazne točke u Europu. To posebno pogađa poslovne putnike u turizmu, jer je ITB Berlin događaj na kojem se dogovaraju ugovori i aranžmani za naredne sezone: od avio-kompanija i hotelskih lanaca do destinacijskih organizacija i tehnoloških dobavljača.

Usporedno s komercijalnim izazovima, raste i sigurnosna dimenzija. Zatvaranja zračnog prostora u pravilu se uvode zbog procjene rizika za civilno zrakoplovstvo, što znači da se planiranje putovanja više ne svodi samo na cijenu i vrijeme, nego i na procjenu rute, osiguranje putovanja, vizne režime za alternativne tranzitne države te uvjete boravka u slučaju višednevnog čekanja.

Šire posljedice: udar na globalnu logistiku i povjerenje u turističke tokove

Turizam je izrazito osjetljiv na geopolitičke šokove. Kada se poremeti protok putnika kroz glavna čvorišta, posljedice se prelijevaju na cijeli lanac: od manjih zračnih luka koje ovise o konekcijama, preko tour-operatora i agencija, do hotela i pružatelja usluga na destinacijama. U prvim danima takvih kriza uobičajeno se bilježe nagli porasti troškova promjene karata, pritisak na korisničke službe te povećani broj zahtjeva za povrat novca ili rebooking.

U ovom slučaju dodatno je važna činjenica da su zaljevska čvorišta ključna za međukontinentalni promet. Kada Dubai ili Doha ograniče rad, učinak nije lokalni nego globalni: putnici iz Azije prema Europi ostaju bez presjedanja, a letovi iz Europe prema Indiji, jugoistočnoj Aziji ili Australiji traže alternativne koridore. Stručnjaci za zračni promet upozoravaju da takvi poremećaji često traju dulje od samog „zatvaranja“ zračnog prostora, jer se zrakoplovi i posade moraju vratiti u raspored, a aerodromi smanjiti zaostatke.

Što se u ovom trenutku zna – i što je još nejasno

Na razini službenih informacija poznato je da Njemačka planira ili priprema letove prema Rijadu i Maskatu kao operativnim točkama repatrijacije, uz koordinaciju s lokalnim vlastima i komercijalnim prijevoznicima. Istodobno, međunarodni mediji izvještavaju o širokim ograničenjima zračnog prometa u više država regije, uz tisuće otkazanih letova i stotine tisuća putnika koji čekaju nove rute.

Ono što za sada ostaje nejasno jest vremenski okvir normalizacije. U sličnim situacijama ključni faktor je sigurnosna procjena: čak i kada se zračni prostor formalno ponovno otvori, prijevoznici i regulatorna tijela mogu zadržati ograničenja ili nastaviti s preusmjeravanjem ruta dok se ne procijeni da je rizik prihvatljiv. Također nije posve jasno koliki će dio međunarodnih delegata uspjeti stići na ITB Berlin na vrijeme te hoće li dio poslovnih susreta biti prebačen na online formate ili odgođen.

Moguće mjere pomoći za sudionike ITB-a

U industriji se sve češće spominju pragmatične, „meke“ mjere koje ne zadiru u suverenitet ili odgovornosti pojedinih država, ali mogu ublažiti posljedice:

• centralizirane informacije o dostupnim rutama i statusu letova, usklađene s preporukama nadležnih tijela
• koordinacija s organizatorom sajma oko registracija, prolongiranja obveza i mogućnosti digitalnog sudjelovanja
• podrška u smještaju i administrativnim pitanjima za one koji ostanu u tranzitu ili u Berlinu dulje od planiranog
• jasna komunikacija prijevoznika o pravilima povrata novca, promjene karata i prioritetima za ranjive skupine

Kako se situacija bude razvijala, stvarni učinak na ITB Berlin i na šire turističko tržište ovisit će o tome koliko će dugo potrajati ograničenja zračnog prostora i hoće li se uspostaviti stabilni alternativni koridori. Za Berlin, koji u tjednu sajma tradicionalno postaje središte globalne turističke industrije, to je i test sposobnosti grada i države da u kriznim okolnostima osiguraju funkcionalnu infrastrukturu – ne samo za svoje građane, nego i za međunarodne partnere o kojima turizam uvelike ovisi.

Izvori:
- Die Welt – izvještaj o planiranim letovima Njemačke prema Rijadu i Maskatu te izjavama ministra vanjskih poslova ( link )
- The Guardian – pregled razmjera zračnog kaosa i zatvaranja zračnih prostora u regiji ( link )
- Euractiv – analiza kako europske zemlje organiziraju povratak građana i što zatvaranja znače za putnike u Zaljevu ( link )
- ITB Berlin – službena stranica i press materijali o terminu 3.–5. ožujka 2026. i konceptu sajma ( link )
- ITB Berlin – press release o 60. obljetnici i međunarodnom profilu izlagača ( link )
- eTurboNews – izvještaj o apelu World Tourism Networka da se potpora proširi i na međunarodne ITB sudionike ( link )