Postavke privatnosti

Ruski odlazni turizam prkosi izolaciji: Tajland i UAE kao neutralne zone susreta dok rat u Ukrajini traje

Saznaj zašto se ruski odlazni turizam oporavio unatoč sankcijama te kako se u Tajlandu i UAE-u susreću ruski i ukrajinski putnici. Donosimo kontekst potrošnje i ruta preko Dubaija, službene turističke brojke te raspravu UN Tourism-a o tome može li putovanje postati skroman most prema dijalogu.

Ruski odlazni turizam prkosi izolaciji: Tajland i UAE kao neutralne zone susreta dok rat u Ukrajini traje
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

Ruski odlazni turizam prkosi izolaciji: može li putovanje postati most prema miru dok rat traje?

U veljači 2026., gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, europski politički i gospodarski odnosi s Moskvom i dalje su opterećeni sankcijama, ograničenjima putovanja i dugotrajnim prekidom mnogih prometnih veza. Ipak, jedna se pojava uporno vraća na naslovnice: ruski odlazni turizam ponovno snažno raste, a dio ruskih putnika – paradoksalno – ljetuje na istim “neutralnim” destinacijama kao i Ukrajinci. Taj susret na plažama Tajlanda, u hotelima Dubaija ili na aerodromima Zaljeva otvara neugodno, ali važno pitanje: može li turizam, i u ovakvim okolnostima, biti kanal za dijalog i smanjenje napetosti ili je riječ o prividu normalnosti koji prikriva nastavak rata?

Novac ide van, unatoč sankcijama

Podaci o prekograničnim tokovima novca upućuju da se ruska potrošnja na putovanja u inozemstvo oporavila brže nego što su mnogi očekivali 2022. i 2023. godine. U analitičkim materijalima i objavama povezanima s platnom bilancom, ruska središnja banka bilježi rast izdataka za usluge povezane s putovanjima i turizmom, uz napomenu da se dinamika mijenja pod utjecajem tečaja rublja i dostupnosti logistike. U javnim izjavama koje prenose mediji, kao i u statistikama koje se vežu uz platnu bilancu, spominju se desetci milijardi dolara godišnje koje ruski građani troše na putovanja u inozemstvo – iznos koji se, prema dostupnim podacima, približio ili u pojedinim godinama dosegnuo razine iz razdoblja prije pandemije.

Istodobno, taj rast ne znači povratak na “stare rute”. Zatvoreni zračni prostori i ograničenja za zapadne prijevoznike preusmjerili su putnike prema destinacijama koje su zadržale otvoreniji pristup Rusiji, kao i prema tranzitnim čvorištima koja mogu “premostiti” prekid izravnih linija.

Zašto baš Tajland i UAE?

U jugoistočnoj Aziji, Tajland se profilirao kao jedna od ključnih točaka ruskog turističkog povratka. Tajlandski mediji i regionalni poslovni izvori pozivaju se na Tajlandsku turističku upravu (TAT) i procjene da bi rusko tržište moglo premašiti rekordne razine iz 2024. godine, kada se spominje oko 1,74 milijuna ruskih posjetitelja. Paralelno, analize o turističkom rezultatu Tajlanda u 2025. godini pokazuju da je zemlja ukupno imala oko 32,9 milijuna međunarodnih dolazaka, uz oscilacije povezane s potražnjom iz Kine i percepcijom sigurnosti – no rusko tržište ostaje jedno od stabilnijih u toj strukturi.

U Zaljevu, UAE – osobito Dubai – nastavlja jačati status “neutralnog” središta za turizam, posao i presjedanja. Službeni podaci Dubai Department of Economy and Tourism (DET) navode da je Dubai u prvoj polovici 2025. godine imao 9,88 milijuna međunarodnih noćenja, uz rast u odnosu na prethodnu godinu. Neovisni medijski izvještaji i statistički sažeci potom bilježe da je 2025. Dubai dosegnuo oko 19,6 milijuna međunarodnih posjetitelja, uz nastavak višegodišnjeg trenda rasta. Dodatni pokazatelj te uloge grada kao globalnog čvorišta daje i podatak da je Dubai International Airport 2025. godine obradio rekordnih 95,2 milijuna putnika.

Za dio ruskih putnika, UAE nije samo odredište, nego i logistički “ventil”: mjesto gdje je lakše platiti usluge, pronaći letove prema trećim zemljama i održavati kontakte s globalnim tržištem usluga. Za dio Ukrajinaca, Zaljev je također prostor tranzita, rada i odmora, pri čemu se odabir destinacije nerijetko vodi sigurnosnim i ekonomskim razlozima.

Susreti Rusa i Ukrajinaca na “neutralnom terenu”

Jedan od razloga zašto je ova tema društveno osjetljiva jest činjenica da turizam stvara neočekivanu “blizinu” ljudi iz država u ratu. U javnom prostoru sve se češće spominju situacije u kojima se ruske i ukrajinske obitelji susreću u hotelima, na izletima ili u restoranima na destinacijama koje formalno nisu dio zapadnog sankcijskog režima. Na razini osobnih iskustava, takvi susreti mogu biti tihi – bez razgovora – ali ponekad postanu i povod za raspravu o tome može li se išta promijeniti “odozdo”, izvan diplomatskih pregovora.

Ovdje treba biti oprezan: činjenica da se ljudi sretnu na odmoru ne znači automatski dijalog ili pomak prema miru. U najboljem slučaju, turizam stvara minimalni prostor za prepoznavanje druge strane kao ljudi, a ne kao apstraktne “etikete” iz ratne propagande. U najgorem slučaju, stvara ogorčenje, jer dio javnosti u Ukrajini i među ukrajinskom dijasporom takve prizore doživljava kao normalizaciju agresije ili neosjetljivost na ratnu stvarnost.

Turizam i mir: što kažu međunarodne institucije

Ideja da putovanja mogu smanjivati napetosti nije nova. U porukama Ujedinjenih naroda povodom Svjetskog dana turizma ističe se veza između turizma i mira, uz naglasak da održivi turizam može stvarati radna mjesta, poticati uključivost i jačati lokalne ekonomije, a kulturna razmjena širiti horizonte i poticati uzajamno poštovanje. UN Tourism je, primjerice, za Svjetski dan turizma 2024. istaknuo temu “Turizam i mir”, naglašavajući kako putovanja i kulturna razmjena mogu doprinijeti razumijevanju i smanjenju tenzija, premda uz uvjet odgovornog upravljanja i poštivanja lokalnih zajednica.

Takvi dokumenti i poruke, međutim, nisu “dokaz” da turizam u praksi može zaustaviti rat. Oni prije opisuju potencijal: turizam kao oblik “meke” međunarodne povezanosti, koji može olakšati kontakte, ali ne može zamijeniti političke odluke, sigurnosne garancije i odgovornost za ratne zločine.

Mehanika povratka: rute, čvorišta i ograničenja

Odlazni turizam iz Rusije danas funkcionira u drugačijoj infrastrukturi nego prije 2022. godine. Zbog ograničenja zračnog prometa, dio putnika oslanja se na presjedanja preko Turske, UAE-a ili drugih čvorišta koja imaju održive letove prema ruskim gradovima. Pojedine aviokompanije iz regije, uključujući niskotarifne prijevoznike, šire linije prema ruskim tržištima, što pokazuje i primjer otvaranja novih ruta iz Emirata prema Rusiji.

Na strani plaćanja, zbog ograničenja rada međunarodnih kartičnih sustava i bankarskih sankcija, putnici često traže destinacije gdje mogu lakše organizirati financijske transakcije, koristiti alternativne načine plaćanja ili unaprijed platiti aranžmane preko lokalnih posrednika. To ne znači da je putovanje “bez problema”; znači da se prilagodilo.

Što dobivaju zemlje domaćini – i gdje su rizici

Za Tajland, UAE i druge zemlje koje primaju veći broj ruskih posjetitelja, turistički prihodi znače radna mjesta i stabilizaciju sektora nakon pandemije. Tajland je, prema analitičkim procjenama, 2025. imao pad ukupnih dolazaka u odnosu na 2024., a prihodi od stranih posjetitelja također su oscilirali. U takvom okruženju, stabilno tržište – poput ruskog – postaje važan amortizer.

Za Dubai, rast posjetitelja uklapa se u širi model gradskog razvoja koji spaja turizam, poslovne usluge, nekretnine i globalnu avijaciju. Rekordni rezultati posjećenosti i putničkog prometa u 2025. godini dodatno učvršćuju ulogu grada kao međunarodnog centra.

Rizici su, međutim, višestruki. Prvo, postoji reputacijski rizik: destinacije koje se percipiraju kao “sigurne luke” za državljane zemlje pod sankcijama mogu se naći pod pritiskom javnosti ili političkih aktera. Drugo, raste potreba za nadzorom financijskih tokova kako bi se spriječilo kršenje sankcijskih režima, osobito kroz sofisticirane usluge i posredničke aranžmane. Treće, postoji i društveni rizik na terenu: konflikti u hotelima, verbalni incidenti ili širenje dezinformacija mogu prebaciti ratne tenzije u turistički prostor.

Može li turizam stvarno biti “most”?

Odgovor ovisi o tome što uopće očekujemo od turizma. Ako se pod “mostom” misli na to da će putovanja sama po sebi otvoriti put službenom miru, takva je pretpostavka nerealna. Rat u Ukrajini vodi se oružjem i diplomacijom; njegovo okončanje ovisi o političkim odlukama i sigurnosnim aranžmanima, a ne o sezoni u Phuket-u ili popunjenosti hotela u Dubaiju.

Ali ako se “most” shvati skromnije – kao mogućnost da ljudi u kontaktu izbjegnu dehumanizaciju druge strane, da čuju drugačije iskustvo ili da se smanji razina automatizma u mržnji – tada turizam može imati ograničenu, ali realnu ulogu. UN-ove poruke o turizmu kao faktoru koji “povezuje ljude” ne obećavaju čuda; one podsjećaju da su kontakti među građanima dio šireg društvenog okvira u kojem mir postaje moguć.

U praksi, takva uloga turizma ovisi o kontekstu i odgovornosti. Domaćini mogu smanjiti rizik kroz jasna pravila, prevenciju incidenata i fokus na sigurnost. Turističke kompanije mogu komunicirati standarde ponašanja i osigurati da poslovanje ne služi zaobilaženju međunarodnih režima. Putnici, s druge strane, mogu birati hoće li se zatvoriti u vlastiti informacijski balon ili priznati da rat ima stvarne posljedice za ljude koje susreću, čak i kada se nalaze na istom bazenu ili u istom avionu.

Širi kontekst: globalni oporavak turizma i “nova geografija” putovanja

Globalno, međunarodni turizam se nakon pandemije vratio na visoke razine, uz snažne regionalne razlike i nove obrasce potražnje. UN Tourism u svojim statističkim pregledima naglašava oporavak putovanja i prihoda, ali i potrebu za upravljanjem održivošću te za smanjenjem negativnih učinaka masovnog turizma. U toj “novoj geografiji” putovanja, ruski odlazni turizam postaje primjer kako se tržišta mogu preusmjeriti: kada se zatvore tradicionalni koridori, putnici traže alternative koje su politički i logistički dostupne.

Za Europu i Hrvatsku, ova tema ima dva sloja. Prvi je ekonomski: promjene u tokovima turista mijenjaju konkurenciju na mediteranskom tržištu i redistribuiraju potrošnju. Drugi je društveni i politički: rasprava o tome što znači “normalnost” dok rat traje, te gdje su granice između individualne slobode kretanja i moralne odgovornosti.

Dok se diplomatski procesi, sankcijski paketi i vojna dinamika nastavljaju mijenjati, turizam ostaje jedna od rijetkih sfera u kojoj se, unatoč svemu, susreću građani zaraćenih strana. Ti susreti ne rješavaju sukob, ali podsjećaju da rat, koliko god bio “geopolitički”, uvijek ima ljudsko lice – pa čak i onda kada se skriva iza sunčanih naočala i hotelskih narukvica.

Izvori:
- Bank of Russia – stranice i publikacije o platnoj bilanci (estimate i analitički komentari) (link)
- Bank of Russia – publikacija “Russia’s Balance of Payments” (analitički bilteni) (link)
- Dubai Department of Economy and Tourism (DET) – priopćenje o posjetiteljima u H1 2025 (link)
- Dubai Department of Economy and Tourism (DET) – Tourism Performance Report Jan–Oct 2025 (link)
- Associated Press – Dubai International Airport i rekord 2025. godine (link)
- Skift – analiza dolazaka u Tajlandu 2025. uz pozivanje na tajlandske službene brojke (link)
- Bangkok Post – procjene TAT-a o ruskim dolascima i očekivanjima za sezonu (link)
- UN Press – poruka glavnog tajnika UN-a o turizmu i miru (World Tourism Day 2024) (link)
- UN Tourism – World Tourism Day 2024 “Tourism and Peace” (link)
Kreirano: nedjelja, 15. veljače, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Turistička redakcija

Naša Turistička redakcija nastala je iz dugogodišnje strasti prema putovanjima, otkrivanju novih mjesta i ozbiljnom novinarstvu. Iza svakog teksta stoje ljudi koji već desetljećima žive turizam – kao putnici, turistički djelatnici, vodiči, iznajmljivači, urednici i reporteri. Više od trideset godina prate se destinacije, sezonski trendovi, razvoj infrastrukture, promjene u navikama putnika i sve ono što putovanje pretvara u iskustvo, a ne samo u kartu i rezervaciju smještaja. Ta se iskustva pretaču u tekstove koji su zamišljeni kao suputnik čitatelju: iskren, informiran i uvijek na strani putnika.

U Turističkoj redakciji piše se iz perspektive onoga tko je zaista hodao kaldrmom starih gradova, vozio se lokalnim autobusima, čekao trajekt u špici sezone i tražio skriveni kafić u maloj uličici daleko od razglednica. Svaka destinacija promatra se iz više kutova – kako je doživljavaju putnici, što o njoj govore lokalni stanovnici, koje priče skrivaju muzeji i spomenici, ali i kakva je stvarna kvaliteta smještaja, plaža, prometnih veza i sadržaja. Umjesto generičkih opisa, naglasak je na konkretnim savjetima, stvarnim dojmovima i detaljima koje je teško pronaći u službenim brošurama.

Posebna pažnja posvećuje se razgovorima s ugostiteljima, domaćinima privatnog smještaja, lokalnim vodičima, djelatnicima u turizmu i ljudima koji žive od putnika, ali i s onima koji tek pokušavaju razviti manje poznate destinacije. Kroz takve razgovore nastaju priče koje ne prikazuju samo najpoznatije atrakcije, nego i ritam svakodnevice, navike, lokalnu kuhinju, običaje i male rituale koji svako mjesto čine jedinstvenim. Turistička redakcija nastoji zabilježiti taj sloj stvarnosti i prenijeti ga u tekstovima koji povezuju činjenice s emocijom.

Sadržaj se ne zaustavlja na klasičnim putopisima. Obraduju se i teme održivog turizma, putovanja izvan sezone, sigurnosti na putu, odgovornog ponašanja prema lokalnoj zajednici i prirodi, kao i praktični aspekti poput javnog prijevoza, cijena, preporuke kvartova za boravak i orijentacije na terenu. Svaki tekst prolazi kroz fazu istraživanja, provjere podataka i uređivanja, kako bi informacije bile točne, razumljive i primjenjive u stvarnim situacijama – od kratkog vikend putovanja do dužeg boravka u nekoj zemlji ili gradu.

Cilj Turističke redakcije je da čitatelj, nakon što pročita članak, ima osjećaj kao da je razgovarao s nekim tko je već bio tamo, sve isprobao i sada iskreno prenosi što vrijedi vidjeti, što zaobići i gdje se kriju oni trenuci koji putovanje pretvaraju u uspomenu. Zato se svaka nova priča gradi polako i pažljivo, s poštovanjem prema mjestu o kojem se piše i prema ljudima koji će na temelju tih riječi birati svoje sljedeće odredište.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.